Severna Makedonija: Izbori za prvog predsednika pod novim imenom

Stara zemlja novog imena na predsedničkim izborima 21. aprila bira naslednika Đorđa Ivanova.
Skoplje, 19. april 2018.
ROBERT ATANASOVSKI/AFP/Getty Images
Skopljem dominiraju plakati dve najsnažnije političke opcije

Severna Makedonija glasa za prvog predsednika države pod novim imenom, a devetog od proglašenja nezavisnosti od Jugoslavije 1991. godine.

Izborni listić na predsedničkim izborima u Severnoj Makedoniji jedan je od najkraćih u regionu - na njemu se nalaze svega tri imena: kandidata vladajuće koalicije Steva Pendarovskog, kandidatkinje opozicione VMRO-DPMNE Gordane Siljanovske Davkove i kandidata koga je podržala albanska opozicija Bljerima Reke.

Ovo su prvi izbori nakon Prespanskog sporazuma kojim je rešen dugogodišnji spor Skoplja i Atine oko imena Makedonije.

Pravo glasa ima nešto više od 1,7 miliona birača, koji će na drugi krug izbora, ukoliko bude potrebno, izaći 5. maja.

Predsednički mandat traje pet godina, a jedan kandidat može imati najviše dva mandata, što onemogućava aktuelnog predsednika Đorđa Ivanova da se ponovo kandiduje.

Ko su predsednički kandidati?

Stevo Pendarovski zajednički je kandidat njegovog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i albanske članice vladajuće koalicije Demokratske unije Albanaca (DUI). Ovo je prvi put da najveće stranke dveju zajednica imaju zajedničkog kandidata.

Pendarovski je na mesto kandidata došao sa završenog posla - koordinatora makedonske vlade u procesu ulaska u NATO, zbog čega je u februaru boravio u Briselu kada je zvanično Skoplje potpisalo Protokol o prijemu u Alijansu.

Ovo mu nije prva predsednička kandidatura - na prethodnim izborima 2014. godine, bio je kandidat tada opozicionog SDSM, ali je izgubio u drugom krugu izbora.

Rođen je 3. aprila 1956. godine, diplomirao je pravo, a doktorirao političke nauke.

Skoplje, 14. april 2019.
ROBERT ATANASOVSKI/AFP/Getty Images
Posle grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, makedonski premijer Zoran Zaev napravio je fotografiju i sa predsedničkim kandidatom svog SDSM-a Stevom Pendarovskim

Gordana Siljanovska Davkova kandidatkinja je opozicionog VMRO-DPMNE i želja joj je da nasledi aktuelnog predsednika Đorđa Ivanova koji je iz njene političke opcije.

U politiku dolazi iz akademskog sveta - predaje pravo na skopskom univerzitetu, a ekspert je za pitanja lokalne samouprave.

Ni ona nije bez prethodnog političkog iskustva - bila je ministarka bez portfelja u vladi premijera Branka Crvenkovskog, u periodu od 1992. do 1994. godine.

Rođena je 11. maja 1955. godine u Ohridu.

Bljerim Reka kandidovao se kao nezavisni kandidat, a podržale su ga opozicione stranke albanske zajednice - Besa i Alijansa za Albance.

Reka je profesor međunarodnog prava, a diplomirao je na Univerzitetu u Prištini.

Bio je deo makedonske diplomatije - od 2006. do 2010. godine bio je ambasador Makedonije pri Evropskoj uniji.

Najmlađi je od tri kandidata - rođen je 22. maja 1960. godine u Skoplju.

Šta su ključne teme izbora?

Severna Makedonija je posle 30 godina spora sa Grčkom u januaru 2019. godine promenila ime, pa se očekivalo da to bude jedna od ključnih tema u predizbornoj kampanji.

Stevo Pendarovski nastupa sa sloganom „Zaedno napred" („Zajedno napred"), što može izgledati i kao igra reči sa prezimenom lidera SDSM i glavnog protagoniste i potpisnika sporazuma sa Grčkom, premijera Zorana Zaeva.

Na talasu potpisivanja ovog sporazuma, Pendarovski nudi nastavak politike kojom je SDSM sa vlasti smenio režim Nikole Gruevskog.

Skoplje, 13. april 2019.
ROBERT ATANASOVSKI/AFP/Getty Images
Gordana Siljanovska Davokva kandidatkinja je da bude prva žena na čelu Severne Makedonije od osamostaljenja

S druge strane, kandidatkinja opozicionog VMRO-DPMNE, koji se protivi sporazumu, u kampanji nije koristila novo ime države, ali nije ni obećavala drastične i brze revizije Prespanskog sporazuma.

Zamera joj se nacionalistička pozicija, na šta je ona poručivala da je odrasla u turkoj kući na Ohridu, a da njen brat od 10. godine ima pobratima Albanca.

Bljerim Reka podržao je Prespanski sporazum o imenu zemlje.

Konačno, svega nekoliko dana pre izbora, na ruskoj društvenoj mreži „vKontakt" pojavili su se transkripti prisluškivanih razgovora bivših i sadašnjih severnomakedonskih zvaničnika, analitičara i predstavnika javnih preduzeća.

Time se u fokus javnosti vratila i tema takozvanih „bombi", seriji prisluškivanih razgovora u vreme režima Nikole Gruevskog, koji su značajno doprineli rušenju imidža njegove vlasti.

Inače, odnosi dve ključne političke opcije u Severnoj Makedoniji ušli su u mirniju fazu posle godina protesta koji nisu uvek bili potpuno mirni.

Početkom marta, premijer Zaev ugostio je lidera opozicije Hristijana Mickoskog i tom prilikom su se saglasili da predsednički izbori treba da budu „kristalno fer i čisti".

Zaev za BBC: Referendum je pozitivna lekcija i za Evropu

Zašto makedonska opozicija niti podržava niti bojkotuje referendum

„Ime države važno i Albancima i Makedoncima"

Šta će biti posle glasanja u prvom krugu?

Preliminarne ankete pokazuju da ni ovoga puta jedan krug glasanja neće biti dovoljan.

Makedonija je predsednika u prvom krugu izabrala jedino 1994. godine, kada je Kiro Gligorov u prvom krugu pobedio sa 78,4 odsto podrške.

Stevo Pendarovski ima minimalnu prednost u istraživanjima javnog mnjenja - sa svega nekoliko procenata razlike, Pendarovski i Siljanovska Davkova broje oko 27 odsto podrške.

Očekuje se da ovo dvoje kandidata uđu u drugi krug izbora koji bi se održao 5. maja.

Tu će, osim jedno protiv drugog, zajednički voditi bitku da izbori uspeju - što je moguće samo ako na glasanje izađe više od 40 odsto upisanih birača, što je zakonski cenzus koji važi za drugi krug predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji.

Ministarka pravde Renata Deskoska već je najavila mogućnost da cenzusa ne bude, što bi značilo da izbori ne bi bili važeći.

U tom slučaju, zvanično Skoplje razmatra ili potpuno ukidanje cenzusa ili prebacivanje izbora predsednika u parlament.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC