Protesti u Belorusiji: Vlada oduzela akreditacije BBC novinarima i drugim dopisnicima stranih medija

Anatolij Glaz, portparol beloruske vlade, rekao je za novinsku agenciju AFP da je odluka doneta na preporuku kontraterorističkog odeljenja.
A woman carries a historical white-red-white flag of Belarus during an opposition demonstration against presidential election results in Minsk.
Reuters

Vlasti u Belorusiji poništile su akreditacije delu brojnim novinarima koji su za strane medije izveštavali o protestima protiv predsednika te države Aleksandra Lukašenka.

Među njima je i dvoje novinara koji su izveštavali za BBC na ruskom.

Ovu odluku vlasti su donele dan uoči protesta u nedelju na kojem se očekuje prisustvo velikog broja pristalica opozicije.

BBC je u saopštenju „najoštrije osudio gušenje nezavisnog novinarstva" i pozvao belorusku vladu da promeni odluku.

„Verujemo da je za narod Belorusije od suštinske važnosti da ima pristup nepristrasnim, nezavisnim informacijama o onome što se dešava u njihovoj zemlji. BBC na ruskom, koji nedeljno prati više od pet miliona ljudi, bio je ljudima u Belorusiji i Rusiji glavni izvor informacija o nemirima posle predsedničkih izbora", navodi se u saopštenju.

Anatolij Glaz, portparol beloruske vlade, rekao je za novinsku agenciju AFP da je odluka doneta na preporuku kontraterorističkog odeljenja.

Austrijsko ministarstvo spoljnih poslova ovaj potez vlade u Minsku opisalo je kao očigledn pokušaj da se spreči objektivno izveštavanje.

Najmanje 10 lokalnih i nekoliko ruskih novinara ostalo je u subotu bez akreditacija.

Među njima su novinari koji su radili za Radio Slobodna Evropa, novinske agencije AFP i Rojters, listove Njujork Tajms i Vol Strit Žurnal i Dojče Vele.

Odluka je doneta nekoliko dana pošto je više novinarskih ekipa, uključujući i BBC, zadržano u Minsku uoči protesta.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su odvedeni u policijsku stanicu zbog utvrđivanja identiteta.

Ipak, Stiv Rozenberg, koji je bio među zadržanima, ocenio je da se radi o „očiglednom pokušaju da se utiče na izveštavanje".


Video o demonstrantkinjama u Belorusiji


Šta se dešava u Belorusiji?

Do nemira u Belorusiji došlo je početkom meseca kada je Aleksandar Lukašenko opet pobedio na predsedničkim izborima za koje opozicija tvrdi da su bili neregularni.

Lukašenko je na toj funkciji od 1994. godine, a ovo mu je šesti predsednički mandat.

Svetlana Tihanovskaja, glavna opoziciona kandidatkinja, nekoliko dana posle izbora i početka masovnih protesta, prebegla je u susednu Litvaniju.

To su najveći protesti i štrajkovi u Belorusiji od sticanja nezavisnosti.

Policija je prethodnih nedelja uhapsila više hiljada ljudi, a mediji su izveštavali o brojnim primerima policijske brutalnosti i nasilja nad demonstrantima.

Najmanje četiri osobe su ubijene od početka protesta, a više stotina ih je povređeno.

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države nisu priznale rezultate izbora, ocenjujući ih kao nepoštene.

Čelnici EU najavili su i uvođenje sankcija za zvaničnike koji su navodno umešani u izbornu krađu i nasilje nad demonstrantima.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Лиманац

    30.08.2020 03:35
    Камо среће да и код нас може тако да се поступи са отворено антисрпским медијима и вечитим афирматорима сукоба
    и подела са пријатељског нам запада.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Da li je Gruzija sledeća Ukrajina?

U Gruziji se nastavljaju masovni protesti protiv novog zakona o „stranom uticaju“ nazvanog „ruskim zakonom“, a raste zabrinutost da će pokušaji udaljavanja od Rusije prema Evropi odvesti zemlju na put dodatne okupacije i rata.