Crna Gora, Srbija i crkva: Kako dalje posle ustoličenja mitropolita Joanikija

Vikend pun suzavca, povređenih, uhapšenih demonstranata ponovo je ogolio sve političke i nacionalne podele u Crnoj Gori.

 

Cetinje, 5. septembar 2021.
REUTERS/Stevo Vasiljevic

 

Sukobi tokom inauguracije vođe Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ponovo su potvrdili da se verska pitanja na Balkanu lako koriste kao gorivo za političke i nacionalističke sukobe.

Desetine povređenih i uhapšenih bilans su onoga što je trebalo da bude verska ceremonija i pokazatelj koliko su nestabilni odnosi u regionu, čak i dve decenije posle završetka ratnih sukoba.

Unutrašnja i spoljna politička pitanja rešavana su suzavcem, maskiranim demonstrantima, neredima, specijalnim policijskim snagama, ali i dalje je jasno da događaji ne predstavljaju kraj već samo jednu epizodu.

BBC na srpskom donosi analizu šta čeka glavne političke i regionalne aktere nakon burnog vikenda na Cetinju.

Predsednik Crne Gore Milo Đukanović

Bila je ovo retka prilika u kojoj je dugogodišnji crnogorski lider Milo Đukanović mogao biti viđen „na terenu", ali i u poluspontanoj video poruci.

Bez uobičajenog stila oblačenja koji podrazumeva odelo i kravatu, Đukanović je ustvrdio da je inauguracija mitropolita Joanikija bila „Pirova pobeda Vlade Crne Gore" i da se odigrala nasuprot željama većine građana te zemlje.

„Đukanovićev poraz ovog vikenda nije došao iznenada - to je finale silazne putanje koja je počela posle referenduma za nezavisnost Crne Gore.

„Umesto demokratskog društva, on je rešio da pravi privatnu državu, a u poslednjih četiri-pet godina je sve karte bacio na identitetsku politiku pa je ovo veliko finale velikog poraza", kaže direktor podgoričkih Vijesti Željko Ivanović.

On napominje da bi bilo važno da poraz Đukanovića ne bude i poraz crnogorskog društva.

Pisac Andrej Nikolaidis smatra da je Đukanovićeva uloga u sukobima na Cetinju - preuveličana.

„Nije ni bitno da li je Đukanović dobitnik ili gubitnik - restauracija njegove vlasti kakva je bila niti je moguća, niti je poželjna.

„Podela po kojoj Đukanović kontroliše ono što se dešavalo na Cetinju nikako ne stoji - postoje brojni samonikli pokreti koji čak i nisu uz Đukanovića."

Đukanović živi teške dane kohabitacije sa vladom koja je smenila sa vlasti njegovu stranku posle tri decenije, a njegov predsednički mandat ističe 2023. godine.

Do datuma novog političkog okršaja, on će nastaviti da traga za sledećim momentom koji može da pretvori u pobedu - sukobi na Cetinju teško da su bili jedan od takvih.

 

Cetinje, 5. septembar 2021.
REUTERS/Stevo Vasiljevic

 

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić

Crnogorski premijer obeležio je dan na društvenim mrežama tvitovanjem slike kako, zavaljen u fotelju, u televizijskom prenosu gleda prenos inauguracije dok istovremeno deli vest da je jedan od savetnika predsednika Đukanovića uhapšen zbog napada na policiju.

Bila je to mala pobeda za premijera koji formalno kontroliše kabinet, ali istovremeno nema podršku poslanika Skupštine.

„Vlada je heterogena organizacija koja je unikatna u evropskih razmerama - vlada bez poslanika i bez vlasti u većini institucija.

„Ali ovo je bio najveći izazov i vlada je pokazala da zna da upravlja tim brodom, mada su svi mislili da će posle tri decenije propasti svet i region, a ne samo Crna Gora", smatra Željko Ivanović.

Krivokapićeva pozicija ostaje veoma nestabilna, izložena napadima sa dve strane - predsednik Đukanović tvrdiće da je previše blizak sa Srbijom, a zvaničnici Srbije da je politika Crne Gore često suprotstavljena interesima Srbije.

Krivokapića je kao nestranačku ličnost izabrala široka koalicija protivnika Mila Đukanovića, ali je ubrzo izgubio podršku pro-srpskih partija koje nisu bile zadovoljne njegovom željom da donosi odluke bez konsultacije sa njima.

Suštinski bez mnogo instrumenata vlasti u rukama, Krivokapić će pokušati da ostane na čelu Vlade, potpuno svestan da mu poziciju jednako ugrožavaju i Đukanovićeva stranka, ali i bivši saradnici koji su veoma blisku zvaničnom Beogradu.

Pisac Andrej Nikolaidis vidi sasvim drugačiju mogućnost raspleta.

„Vlada Crne Gore je vazalna vlada - postavila je Srpska pravoslavna crkva, a vazalna je i prema Aleksandru Vučiću.

„Sada se može očekivati rekonstrukcija vlade prema zahtevima koje je Aleksandar Vučić isporučio preko Demokratskog fronta."

 

Cetinje, 5. septembar 2021.
REUTERS/Stevo Vasiljevic

 

Odnosi Podgorice i Beograda

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je crnogorskom premijeru što je njegova Vlada omogućila inauguraciju mitropolita Joanikija.

Bila je to jedna od retkih pozitivnih poruka koje su zvaničnici iz Beograda uputili Krivokapićevoj vladi.

„Demokratski front je, uz Mila Đukanovića, najveći gubitnik - a preko njih, gubitnik je i Aleksandar Vučić.

„Igrali su zajednički na pad vlade - ili preko krvavih sukoba na Cetinju, ili preko otkazivanja inauguracije, a time bi se otvorio put da Đukanović i Vučić obnove bratstvo i formiraju neku novu vladu", kaže direktor Vijesti Željko Ivanović.

Inauguracija je bila događaj koji se detaljno pratio u srpskim medijima, a čak je i sam predsednik Srbije nastupao uživo na televiziji dok je sama ceremonija bila u toku.

„Aleksandar Vučić je najviše profitirao iz ovih događaja jer mu je takozvani demokratski Zapad dozvolio da sprovodi politiku srpskog sveta u Crnoj Gori.

„Da li će mu dozvoliti da, pošto konsoliduje vlast u Crnoj Gori, to isto učini i u Bosni i Hercegovini - ostaje da vidimo", smatra Nikolaidis,

Ipak, iako je možda tokom vikenda zaličilo da su zvaničnici Beograda i Podgorice ovoga puta na istoj strani, nije teško zamisliti da već uskoro sledi novi verbalni sukob.

Vođenje verbalnih ratova sa susedima ostaje ključni način za skretanje pažnje javnosti u Srbiji, sve dok za ovaj metod i u regionu postoje partneri za „tango u dvoje".


Pogledajte video o godišnjici proglađešenja nezavisnosti Crne Gore


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • PurgerNs

    06.09.2021 23:04
    Siki
    Nema naših...
  • Лиманац

    06.09.2021 22:56
    Српска Спарта
    Зашто наслов овог чланка гласи „Црна Гора, Србија и црква...” а не „Црна Гора и Црква...”? То што се наша Црква зове Српска православна црква не значи да она припада Србији. Србија јесте матица Срба, али Српска православна црква окупља Србе ма где били, и то у великом броју држава. Изгледа да је то „српска” највећи проблем зато што страни фактор и домаћи издајници у Црној Гори безуспешно покушавају да побегну од српског идентитета државе Црне Горе. И када напишем „српског”, не мислим да је Црна Гора део Србије, напротив. Црна Гора је равноправно независна и равноправно српска колико и Србија, будући да је појам српства далеко шири од граница Србије.
  • Neusatz

    06.09.2021 20:02
    Kad te napadaju Vucic i Milo znas da cinis nesto dobro. Puna podrska braci iz Crne Gore i Krivokapicevoj vladi!!!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC