Izrael i Palestinci: Cena nafte raste posle najvećih sukoba na Bliskom istoku poslednjih decenija

Izrael i palestinske teritorije nisu proizvođači nafte, ali region Bliskog istoka čini skoro trećinu svetskog snabdevanja.

Cena nafte skočila je usled zabrinutosti da bi situacija u Izraelu i Gazi mogla da omete snabdevanje sa Bliskog istoka.

Brent sirova nafta, međunarodni standard za naftu, skočila je za 2,25 dolara po barelu na 86,83 dolara, dok je cena skočila i u SAD-u.

Izrael i palestinske teritorije nisu proizvođači nafte, ali region Bliskog istoka čini skoro trećinu svetskog snabdevanja.

Hamasov napad na Izrael najveća je eskalacija sukoba dve strane decenijama unazad.

Zapadne zemlje su osudile te napade.

Portparol Hamasa, palestinske ekstremističke grupe, rekao je za BBC da je su za ovu akciju imali direktnu podršku Irana, jednog od najvećih svetskih proizvođača nafte.

Iran je negirao učešće u napadu na zasedanju Saveta bezbednosti UN-a u Njujorku u nedelju, javio je Rojters.

Ali je iranski predsednik Ibrahim Raisi izrazio podršku napadu.

U ponedeljak je Izrael naložio američkom naftnom gigantu Ševronu da obustavi proizvodnju u polju prirodnog gasa Tamar na severoistočnoj obali zemlje, koje je u dometu raketne vatre iz Pojasa Gaze.

Izraelsko Ministarstvo za energetiku, koje je zatvaralo polje tokom prethodnih perioda nemira, saopštilo je da nema dovoljno goriva iz drugih izvora da namiri energetske potrebe Izraela.

Najveće izraelsko gasno polje u moru Levijatan nastavlja da radi normalno, saopštio je Ševron.

Analitičar energetike Sol Kavonik rekao je za BBC da je svetska cena nafte skočila „zbog mogućnosti da se požar proširi na obližnje zemlje, velike proizvođače nafte kao što su Iran i Saudijska Arabija".

U ponedeljak ujutro, cena sirove nafte Zapadnog Teksasa, američkog standarda za naftu, skočila je za 2,50 dolara po barelu na 85,30 dolara.

„Ako sukob zahvati i Iran, koji je optužen da je pružio podršku napadima Hamasa, ugroženo je i do tri odsto svetskog snabdevanja naftom", dodao je Kavonik.

Kerolin Bejn, glavna ekonomistkinja za robu u Kapital Ekonomiksu, rekla je za BBC da je Iran tokom ove godine povećavao proizvodnju nafte uprkos američkim sankcijama.

„Čini se da su SAD žmurile na postojano povećanje iranske proizvodnje, a to će biti teško da SAD ignorišu od ovog trenutak nadalje", kaže ona.

Sveukupno gledano, Bejn je rekla da Kapital Ekonomiks očekuje da nafta premaši ponudu u poslednja tri meseca godine i da će to „dovesti do viših cena".

Kavonik je rekao da će oko petina globalne ponude „postati talac" ako prolaz kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu za trgovinu naftom, ne bude bio moguć.

Ormuski moreuz je ključan za glavne izvoznike nafte u Zalivskom regionu, čije su ekonomije zasnovane na proizvodnji nafte i gasa.

Neizvesnost oko daljeg razvoja događaja u narednim danima mogla bi i da podstakne ulaganja u američke državne obveznice i dolar, koje investitori tradicionalno kupuju u vremenima krize, rekao je Džejms Čeo iz HSBC banke.

U ponedeljak je Izraelska centralna banka saopštila da će prodati i do 30 milijardi dolara strane valute u pokušaju da umiri tržište i pomogne valuti zemlje, šekelu, koji je naglo pao.

„U ovoj fazi vlada određena nervoza.

„Investitori žele malo više jasnosti, naročito što se tiče ekonomskih podataka i razvoja povezanog sa geopolitičkom neizvesnošću", dodao je Čeo.

Posle ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, cena nafte je skočila, dostigavši više od 120 dolara po barelu u junu prošle godine.

Pala je nazad na malo iznad 70 dolara u maju ove godine, ali je postojano rasla od tada dok su proizvođači pokušavali da ograniče učinak da bi pomogli tržištu.

Saudijska Arabija, veliki proizvođač nafte, rekla je da će napraviti smanjenje od milion barela dnevno u julu.

Druge članice Opeka plus, grupe zemalja proizvođača nafte, takođe su pristale na stalna smanjenja proizvodnje u pokušaju da podupru cene.

Opek plus čini oko 40 odsto svetske sirove nafte i njegove odluke mogu da imaju ogroman uticaj na cenu nafte.


Pogledajte i ovaj video


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • O

    10.10.2023 18:46
    O
    Free Palestine!
  • zdrav razum

    10.10.2023 13:28
    ko ce da profitira od rata?
    Kao i uvek u zadnjih sto i kusur godina, proizvodjaci nafte i oruzja.
    A ko ce da plati cenu rata, novcem i zrtvama?
    Pa palestinci i jevreji u Izraelu. Obican narod. Bogati se kao i uvek jos vise obogate.
    Najveci proizvodjaci nafte su Amerika, Saudijska Arabija, Rusija i Iran.
    Najveci proizvodjaci i prodavci oruzja su Amerika, Rusija i EU.
    Znaci rat je isceniran u trouglu Amerika - Izrael - Iran.
    Nacionalistima na vlasti u Izraelu rat odgovara u sustini, jer ce osvojiti / prisvojiti jos vise Palestinske zemlje i proterati jos vise Palestinaca u kampove u Egipatu i Jordanu.

    Indikativno je da jedna od najsposobnijih obavestajnih agancija u istoriji planete, Mosad, "nije imao pojma" da Hamas planira napad?!
  • pera nevera

    10.10.2023 12:38
    U Srbiji raste cena dizela bez obzira što na teritoriji Izraela i Palestine nema izvorišta nafte. Šta će još u Srbiji da poskupi jer se ne proizvodi u Izraelu? Vlast SNS jedva čeka da se negde zarati pa da podižu cene svega.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Šta je Mosad, izraelska obaveštajna služba?

Ako je Izrael zaista odgovoran za eksplozije u Libanu, ovo spada među njegove najneočekivanije i najuticajnije operacije, osveživši uspomene na misije iz prošlosti pripisivane Izraelu, a posebno njegovoj nacionalnoj obaveštajnoj službi Mosadu.

Pejdžeri: Kako rade i ko ih danas koristi

Otkako su mobilni telefoni preuzeli primat, sve se ređe viđaju crne spravice sa malim ekranima, ali nisu stvar prošlosti. I dalje su vrlo korisni u hitnim slučajevima, jer su robusniji i pokrivenost im je daleko bolja od interneta i mobilnih mreža.