Privreda i građani za bankarske kredite zalagali kola, umetničke slike, nakit, krave i ovce...

Privreda i građani imovinom su na kraju prošle godine garantovali zajmove teške više od 21 milijarde evra.
Privreda i građani za bankarske kredite zalagali kola, umetničke slike, nakit, krave i ovce...
Foto: Pixabay
Kako piše Dnevnik, samo u prva tri meseca ove godine registrovano je 1.715 založnih prava na pokretnim stvarima i pravima, kojima su obezbeđena potraživanja u vrednosti od dodatnih 3,64 milijardi evra.
 
Oni koji su se odlučili da kao garant otplate kredita založe nešto od imovine kojom raspolažu kao zalog su nudili i pokretnu i nepokretnu imovinu, pa i domaće životinje. Tako su kao zalog poslužile i umetničke slike, nakit, automobili, kompjuteri, mašine za proizvodnju, ali i krave, ovce... 
Ipak, najćešće je kao garant otplate iskorišćeno pravo potraživanja, udeli u privrednim društvima i druga imovinska prava - 30,80 odsto. Nakon toga je najviše onih koji su kao zalog ponudili mašine i opremu - 19,90 odsto, dok je onih koji su kao predmet zaloge ponudili domaće životinje bilo 6,7 odsto. Zalog na pokretne stvari koje ne spadaju ni u jednu od ovih kategorija iznosio je 9,90 odsto.
 
U odnosu na nekoliko godina ranije, primetan je rast upisanih založnih prava u kojima su predmet zaloge prava potraživanja, udeli i druga imovinska prava. Naime, među založenim predmetima više od trećine, odnosno 35,37 odsto, čine prava potraživanja, udeli u privrednim društvima i druga imovinska prava, što je oko 15 odsto više nego 2021. godine. 
Tako se, za razliku od ranijeg perioda, u kojem su najzastupljenija bila vozila, mašine i oprema, u poslednje tri godine beleži konstantan rast upisanih založnih prava u kojima su predmet zaloge prava potraživanja, udeli i druga imovinska prava - i to s 19,50 odsto, koliko je njihovo učešće bilo 2021. godine, naredne godine ono je poraslo na 29,95 odsto, a 2023. godine dostiglo je 30,06 odsto.
 
Podaci govore da je od 2020. godine pa do 2023. godine, i pored manjeg broja založnih prava, rasla vrednost obezbeđenih potraživanja. Tako je 2020. bilo registrovano 10.106 založnih prava, a iznos obezbeđenih potraživanja bio je 9,565 milijardi evra. Godinu dana kasnije bilo je registrovano 9.243 založna prava, dakle oko 1.000 manje, ali je iznos obezbeđenih potraživanja bio gotovo isti - 9,659 milijardi evra. Nešto više založnih prava nego 2021. godine - 9.330, bilo je registrovano 2022. godine, ali je iznos obezbeđenih potraživanja bio mnogo veći - 15,987 milijardi evra, a 2023. godine bilo je registrovano 8.083 založnih prava, a iznos obezbeđenih potraživanja bio je 21,039 milijardi evra.
 
Relativno mali broj zabeležbi upisanih u 2023. godini upućuje na zaključak da dužnici u najvećem broju slučajeva uredno izmiruju obaveze i da su prinudna izvršenja na imovini, na kojoj je uspostavljeno založno pravo, relativno retka u praksi. U Registar, kao centralnu elektronsku bazu podataka, upisuju se založna prava na pokretnim stvarima i pravima i ugovori o prodaji pokretnih stvari sa zadržavanjem prava svojine radi obezbeđenja prodavčevog potraživanja do isplate cene u potpunosti.
  • V

    05.05.2024 12:03
    V
    Banke nisu krive već ovaj ludi narod,koji je pukao u svakom smislu! Država koja nema ekonomiju ona je propala,kao i njeni Gradjani koji to podržavaju i ostaće bez ičega,zasluženo!
  • Dvolicnost

    05.05.2024 11:19
    Bezumlje
    A vlast dovodi strane investitore sa prljavom tehnologijom,koji trose enormno el.energije, poklanja zemljiste, gradi im infrastrukturu,poklanja subvencije u stotinama hiljada evra...
  • Marta

    05.05.2024 09:28
    Tigar!
    To je taj ekonomski tigar! Glasajte kao i do sada! Bice nam jos lepse, brze, jace!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

"Esprit" bankrotirao u Nemačkoj

Poznati trgovački lanac Esprit podneo je zahtev za bankrot na sudu u Diseldorfu, javlja časopis TextilWirtschaft, prenosi Slobodna Dalmacija.

Povećane devizne rezerve Srbije

Bruto devizne rezerve zemlje su na kraju aprila iznosile 25,1 milijardu evra, što je najviši nivo krajem meseca od 2000. godine, od kada se prate podaci na taj način.