
Naučnici: Muški i ženski mozak rade drugačije
Akademska javnost je dugo zastupala tvrdnju da su razlike među polovima društveno uslovljene, a ne biološki.

Foto: Pixabay
Poslednje istraživanje prvi put pokazuje da se na mozgu može videti da pol određuje kako mislimo i ponašamo se.
Pitanje da li su muški i ženski mozak različiti pokazalo se kontroverznim, a većina naučnika je tvrdila da je društvo - a ne biologija - ono što dovodi do razlika.
Nikada nije postojao pouzdan dokaz o razlici u aktivnosti u mozgu muškaraca i žena, ali Univerzitet Stenford je pokazao da je moguće razlikovati polove na osnovu aktivnosti u oblastima takozvanih "vrućih tačaka" u mozgu.
One uključuju "mrežu podrazumevanog režima", oblast mozga za koju se smatra da je neurološki centar "sopstva", i važna je u introspekciji i tumačenju ličnih sećanja.
Umešan je i limbički sistem, koji pomaže u regulisanju emocija, pamćenju i seksualnoj stimulaciji, kao i striatum, koji je važan u stvaranju navika i nagrađivanju. (Striatum koordinira više aspekata kognicije, uključujući i motoričko i akciono planiranje, donošenje odluka, motivaciju, pojačanje i percepciju nagrade).
Stručnjaci kažu da razlike u mozgu mogu uticati na to kako muškarci i žene vide sebe, kako komuniciraju sa drugim ljudima i kako se prisećaju prošlih iskustava.
"Ovo je veoma jak dokaz da je pol čvrsta determinanta organizacije ljudskog mozga", navodi dr Vinod Menon, profesor psihijatrije i bihejvioralnih nauka na Univerzitetu Stenford. "Naši nalazi ukazuju da razlike u obrascima moždane aktivnosti u ovim ključnim regionima mozga doprinose polno specifičnim varijacijama u kognitivnom funkcionisanju."
Međutim, dodao je da su potrebna dalja istraživanja kako bi se u potpunosti razumele implikacije nalaza.
Dobro je poznato da muški i ženski hromozomi oslobađaju hormone specifične za pol, posebno u ranom razvoju, pubertetu i tokom starenja. Takođe postoje značajne razlike u ponašanju žena i muškaraca u stvarnom svetu.
Žene su obično bolje u razumevanju pročitanog i sposobnosti pisanja i imaju dobro dugoročno pamćenje.
Nasuprot tome, čini se da muškarci imaju jaču vizuelnu i prostornu svest i bolju radnu memoriju.
Ipak, naučnici su dugo nastojali da uoče ove razlike u neuronskoj aktivnosti, s obzirom na to da je struktura mozga ista i kod muškaraca i kod žena.
Za istraživanje, tim naučnika je koristio "objašnjavačku veštačku inteligenciju" - vrstu kompjuterskog učenja koje može da prođe kroz ogromne količine podataka kako bi objasnilo zašto se neki efekat dešava.
U model su unošeni snimci MR mozga i naznačeno je da li gleda ženski ili muški. Vremenom je neuronska mreža počela da izdvaja suptilne razlike između dva pola koje su ljudima promakle.
Kada su istraživači testirali model VI na oko 1.500 drugih snimaka skeniranog mozga, mogao je da prepozna da li je u pitanju muški ili ženski mozak sa 90 odsto uspešnosti.
Dr Đina Ripon, profesorka emeritus kognitivnih procesa u Centru za mozak "Aston", i autorka knjige "Rodno zasnovan mozak", tvrdi da je društvo krivo za razlike koje se zapažaju u mozgu kod muškaraca i žena.
"Zaista je intrigantno pitanje da li su one oblasti mozga koje najpouzdanije razlikuju polove ključni delovi društvenog mozga", pita se profesorka Ripon, komentarišući studiju istraživača sa Stenforda.
"Ključno pitanje je da li su ove razlike specifične za pol proizvod bioloških uticaja ili rodnih iskustava koja menjaju mozak. Ili oboje. Da li zaista gledamo na polne razlike? Ili rodne razlike? Ili priznajemo da su skoro svi faktori koji oblikuju mozak dinamički isprepletani proizvodi i polnih i rodnih uticaja, da li gledamo na ono što bi trebalo nazvati polnom/rodnim razlikama", pita se ona.
Stručnjaci se nadaju da bi pronalaženje razlika između muškog i ženskog mozga moglo biti presudno u borbi protiv neuroloških ili psihijatrijskih stanja koja različito utiču na žene i muškarce.
Na primer, žene imaju dvostruko veće šanse da dožive kliničku depresiju od muškaraca, dok su muškarci u većoj opasnosti od zavisnosti od droga i alkohola i disleksije. Područja mozga otkrivena u studiji često su povezana sa neurološkim oboljenjima.
"Ključna motivacija za ovu studiju je da pol igra ključnu ulogu u razvoju ljudskog mozga, u starenju i u manifestaciji psihijatrijskih i neuroloških poremećaja. Identifikovanje doslednih i ponovljivih polnih razlika u zdravom mozgu odraslih je važan korak ka dubljem razumevanju ranjivosti specifičnih za pol u psihijatrijskim i neurološkim poremećajima", napominje dr Menon.
Istraživači smatraju da bi modeli veštačke inteligencije mogli da odgovore i na druga važna pitanja o povezivanju mozga, kognitivnim sposobnostima ili ponašanju i da će te rezultate i procedure učiniti javno dostupnim svim istraživačima.
Nalazi su objavljeni u Zborniku Nacionalne akademije nauka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Ne rade Snapchat, Fortnite i mnogi drugi servisi i aplikacije zbog kvara u Amazonovom centru
20.10.2025.•
1
Veliki broj korisnika Snapchat-a širom sveta ne mogu trenutno da pristupe aplikaciji, šalju poruke niti se povezuju na njene servere, javlja Huffington Post.
VIDEO Pas robot patrolira kineskim gradom: Treba da otkrije nezakonito parkiranje i blokade puteva
19.10.2025.•
0
Robotski pas započeo je terenske patrole u kineskom gradu Hangdžou, u sklopu pilot-projekta unapređenja gradskog upravljanja putem naprednih tehnologija saopštile su lokalne vlasti.
Amerika i Kina u trci: Ko će prvi vratiti astronaute na Mesec
19.10.2025.•
1
Pozivi da SAD do kraja decenije ponovo pošalju astronaute na Mesec postaju sve glasniji, dolazeći kako od republikanaca i demokrata, tako i od naučne zajednice.
VIDEO: Predstavljen kineski leteći automobil - evo koliko će koštati
19.10.2025.•
4
Kineska kompanija Aridge predstavila je u Dubaiju svoj leteći automobil, modularni LAC (Land Aircraft Carrier), koji ima mogućnost vertikalnog poletanja i sletanja, slično helikopteru.
Naučnici prvi put posmatrali proces formiranja Saturnovih prstenastih sistema
19.10.2025.•
0
Naučnici brazilske opservatorije Piko dos dijas su prvi put uspeli da posmatraju proces formiranja prstenastih sistema Saturna, koji okružuju tu planetu i koji imaju prečnik od oko 280.000 kilometara.
VIDEO: Pomoć turistima koji se teško penju na planine - robotske noge
19.10.2025.•
0
Egzoskelet osmišljen da pomogne ljudima pri hodanju i rastereti noge maksimalno čak i pri savladavanju velikih uspona uskoro će se naći na kineskom tržištu.
Ruski kosmonauti predstavili plan za stratosferski skok preko Južnog pola
19.10.2025.•
0
Ruski kosmonauti Mihail Kornijenko i Aleksandar Linik predstavili su plan za prvi stratosferski skok padobranom preko Južnog pola zakazan za novembar 2025. godine.
VIDEO: Kometa koja će biti najbliža Zemlji 21. oktobra prvo zatamnela, ali je sada vidljiva golim okom
19.10.2025.•
0
Kometa C/2025 A6 Lemon neočekivano je zatamnela uoči približavanja Zemlji 21. oktobra, ali je zatim ponovo postala sjajna i sada je vidljiva čak i bez dvogleda.
Meta gasi aplikaciju Messenger za desktop
19.10.2025.•
0
Kompanija Meta najavila je da će od 15. decembra 2025. godine ugasiti Messenger aplikaciju za Windows i macOS operativne sisteme.
Počela treća magnetna oluja u ovom mesecu: Naučnici očekuju zatišje
18.10.2025.•
0
Laboratorija za solarnu astronomiju Instituta za istraživanje svemira (IKI) Ruske akademije nauka saopštila je da je danas počela treća magnetna oluja u ovom mesecu.
AI automatizacija u srpskim kompanijama: ROI analiza u ecommerce sektoru
17.10.2025.•
0
Sve veći pritisak na efikasnost i korisničko iskustvo tera ecommerce kompanije da razmotre veštačku inteligenciju kao rešenje za korisničku podršku.
Nova verzija ChatGPT-ja češće daje štetne odgovore na osetljive teme
15.10.2025.•
2
Najnovija verzija ChatGPT-a - GPT-5, češće je davala štetne odgovore na određena pitanja nego njen prethodnik GPT-4o, naročito kada je reč o temama poput samoubistva, samopovređivanja i poremećaja u ishrani.
Korisnici će uskoro moći da vode erotske razgovore sa ChatGPT-jem
15.10.2025.•
0
Izvršni direktor kompanije Open AI Sem Altman izjavio je da će ChatGPT uskoro dobiti znatno opušteniju varijantu, sa više prostora za personalizaciju i emotivniji ton komunikacije.
Instagram uvodi stroža pravila za tinejdžere
15.10.2025.•
1
Instagram više neće prikazivati sadržaj tinejdžerima koji se smatra neprimerenim za uzrast ispod 13 godina, po uzoru na PG-13 filmsku ocenu.
OpenAI testirao kako veštačka inteligencija obavlja 44 stvarna zanimanja
14.10.2025.•
0
Kompanija OpenAI sprovela je veliku analizu pod nazivom GDPval u kojoj je ocenjivala koliko dobro veštačka inteligencija rešava realne poslovne zadatke u okviru 44 zanimanja.
VIDEO: SpaceX uspešno lansirao raketu Starship
14.10.2025.•
0
Kompanija SpaceX lansirala je 11. probni let svoje rakete Super Heavy-Starship.
Parisko tužilaštvo otvorilo istragu o Eplovoj virtuelnoj asistentkinji Siri
12.10.2025.•
0
Francusko tužilaštvo pokrenulo je istragu protiv kompanije Epl zbog prikupljanja hiljada korisničkih snimaka preko glasovne asistentkinje Siri, saopštili su iz tužilaštva za briselski Politiko.
VIDEO: Maskovi Starlink sateliti padaju na Zemlju "rekordnim tempom"
12.10.2025.•
0
Do četiri satelita iz masivne Starlink konstelacije padaju na Zemlju svaki dan, pokazali su novi podaci.
VIDEO: Planeta luta galaksijom i raste brzinom od šest milijardi tona u sekundi
12.10.2025.•
1
Astronomi su zapanjeni neverovatnim otkrićem u dubinama svemira - planeta koja luta galaksijom bez svoje matične zvezde, a ipak "raste" upijajući gas i prašinu.
Asteroid prošao veoma blizu Zemlje, primećen tek naknadno
08.10.2025.•
1
Zemlju je prošle nedelje za dlaku promašio mali asteroid nazvan 2025 TF, koji je u najbližoj tački preleteo svega oko 428 km iznad površine - približno na visini Međunarodne svemirske stanice.
Vlada Danske planira zabranu društvenih mreža mlađima od 15 godina
07.10.2025.•
2
Danska premijerka Mete Frederiksen najavila je danas da vlada planira da zabrani korišćenje društvenih mreža deci mlađoj od 15 godina.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar