VIDEO: Uskoro iz svemira na Zemlju pada stara sovjetska sonda od 495 kg

U orbiti naše Zemlje nalazi se sve više i više smeća, odnosno ostataka bivših satelita, delova letelica ili uređaja koje smo poslali u svemir.
VIDEO: Uskoro iz svemira na Zemlju pada stara sovjetska sonda od 495 kg
Foto: Pixabay (ilustracija)
Većina tog otpada je mala i ne predstavlja pretnju, ali neki komadi koji lebde iznad nas su zaista veliki, radi se o objektima težine nekoliko stotina kilograma ili čak nekoliko tona.
 
Jedan od takvih objekata uskoro će se sručiti na Zemlju i pitanje je da li to za stanovnike Zemljine površine predstavlja opasnost, piše Science Alert.
 
Radi se o Kosmosu 482, sovjetskoj letelici koja je u svemir lansirana 31. marta 1972. godine. Trebalo je da krene ka Veneri, ali se raspala prilikom napuštanja orbite. Deo letelice pao je na Zemlju mesec dana nakon lansiranja, ali njen veliki deo još uvek se nalazi gore, uključujući i njenu sondu za sletanje koja teži 495 kilograma.
 
 
Očekivalo se da će pasti na Zemlju između 2023. i 2025. godine, ali bi se to moglo, prema najnovijim proračunima, dogoditi i pre, čak možda i ove godine.
 
Mnogi će se zapitati u čemu je problem, svesni toga da su se do sada mnoge letelice srušile u našu atmosferu i pri tome u njoj izgorele.
 
Međutim, ovde je stvar malo komplikovanija. S obzirom na to da je sonda Kosmos 482 dizajnirana za spuštanje na Veneru, koja je veoma topla planeta, očekuje se da će preživeti pad kroz atmosferu i na površinu Zemlje stići u jednom komadu.
 
Naime, sestrinska sonda Kosmosa 482, Venera 8, koja je lansirana četiri dana ranije, uspešno se spustila na površinu Venere, planetu s prosečnom temperaturom od 462 stepena Celzijusa. Tamo je, što je još neverovatnije, preživela više od 50 minuta, šaljući pritom podatke na Zemlju.
 
Dakle, radi se robusnom dizajnu za koji se pretpostavlja da će preživeti ulazak u atmosferu.
 
Dakle, da li predstavlja opasnost? 
 
Teško je reći, ali je opasnost po naše živote, vrlo mala, piše Science Alert. Naime, većina svemirskih ostataka, poput kineskog satelita Tiangonga-1 koji je nakon završetka misije krenuo prema Zemlji, završi negde u okeanu, s obzirom na to da on pokriva veći deo Zemljine površine.
 
Mada nismo u mogućnosti da kontrolišemo i odredimo tačnu lokaciju pada satelita, dokaz toga je svemirska stanica Skylab koja je 1979. godine razasula svoje delove po Australiji, do danas nismo imali smrtnih slučajeva zbog padajućih krhotina iz svemira i, mada postoji prvi put za sve, velika je verovatnoća da nas neće pogoditi komadić starog sovjetskog satelita.
 

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija