Naučnici u svemiru pronašli prvi molekul iz vremena Velikog praska

Kada je pre 13,8 milijardi godina svemir nastao iz Velikog praska, hemijske reakcije koje su se odigrale kao posledica stvorile su prve molekule. Oni su bili presudni u oblikovanju svega što nam je poznato, ali u modernoj istoriji dugo nismo mogli da ih detektujemo.
Iako se za HeH+, odnosno helijumov hidridni jon već godinama smatra da je on taj prvi tajanstveni molekul, naučnici nikako nisu mogli da pronađu dokaze o njegovom postojanju - do sada, piše CNN.
 
Nakon Velikog praska spojili su se atomi i protoni helijuma i nastao je molekul HeH+. Kasnije se on raspao na molekule vodonika i atome helijuma, najzastupljenije elemente u svemiru.
 
Naučnici su već 1925. stvorili helijumov hidridni jon u laboratoriji, u kontrolisanim uslovima, što je podstaklo naučnu zajednicu na decenijama dugu potragu za tim molekulom u svom prirodnom okruženju, odnosno u svemiru.
 
"Hemija samog svemira započela je s HeH+. Već dugo astronomi raspravljaju o razlozima zašto taj molekul nismo mogli da uočimo u međuzvezdanom prostoru", rekao je astronom Rolf Güsten sa Maks Plank instituta.
 
Prema astrohemijskom modelu iz kasnih 1970-ih, takvih molekula bi još uvek trebalo da bude u haotičnim planetarnim maglinama koje su izbacile umiruće zvezde tokom poslednje faze svog života, pre nego što su eksplodirale u supernovi.
 
HeH+ nastaje kada zračenje zvezde, dosegnuvši temperature više od 100.000 stepeni, jonizuje maglinu. Međutim, otkriti, odnosno uočiti takve molekule nije bio lak posao za naučnike. Zbog Zemljine atmosfere koja im je otežavala detekciju nisu mogli da koriste teleskope na Zemlji.
 
Naučnici su se zbog toga opredelili za teleskop SOFIA (Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy), koji može da leti iznad donjeg sloja atmosfere. Na veliko veselje astronoma spektrometar visoke rezolucije naziva GREAT, koji se nalazi na SOFIA-i, detektovao je dugo tražen molekul u planetarnoj maglini NGC 7027.
 
"Otkriće molekula HeH+ dramatična je i prekrasna demonstracija sklonosti prirode da formira molekule", rekao je astrofizičar Dejvid Njufeld sa Džon Hopkins univerziteta.
 
Istraživanje "Astrophysical detection of the helium hydride ion HeH+" objavljeno je u uglednom časopisu "Nature".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Merkur se smanjuje

Karakteristične "bore" koje prekrivaju Merkur ukazuju na to da je planeta nekada bila veća i da se tokom vremena smanjivala.

NASA pronašla neobične rupe na Marsu

NASA-in rover Kjuriositi, koji već 14 godina istražuje krater Gejl na Marsu, naišao je na novu misteriju - neobične male rupe u tlu kakve naučnici do sada nisu videli na Crvenoj planeti.