Pucanj u živog petla, kao deo viševekovne tradicije u Perastu kod Kotora i ove godine izazvao je oštre kritike i reakcije zaštitnika životinja koji pozivaju nadležne da zaustave ubijanje životinja na ovakav način.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svakog 15. maja se u Perastu održava manifestacija "Gađanje kokota (petla)", kao deo drevne tradicije Peraštana kojom obeležavaju veliku pobedu nad Turcima u 17. veku.
Naime, na taj dan 1654. godine Peraštani su porazili tursku vojsku na čelu sa Mehmed agom Rizvanagićem i odbranili svoj grad. U borbi za Perast grupa peraških strelaca pogodila je Mehmed-agu Rizvanagića i uspela da savlada brojčano nadmoćnu tursku vojsku.
Okupljeni Peraštani i posetioci tog gradića u Boki Kotorskoj, koji predstavlja biser crnogorskog kulturno-istorijskog nasleđa, prisustvovali su manifestaciji u kojoj su se u sredu takmičari sa obale nadmetali ko će prvi iz vatrenog oružja da usmrti petla koji se nalazio na malom plutajućem splavu, udaljenom par stotina metara.
Kako su saopštili iz nevladine organizacije "Korina animals", Veterinarska inspekcija je bila najavila da će u dogovoru sa organizatorima manifestacije, od ove godine biti pucano na maketu petla a ne na živu pticu. No, to se nije dogodilo.
Tijana Kovačević iz nevladine organizacije "Korina animals" za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su organizatori manifestacije prekršili više zakona i normi iz oblasti zaštite životinja:
"Nisu samo prekršili zakon o dobrobiti životinja. Mi smo dobili informaciju od stručnjaka da je i pucanje iz vatrenog oružja van lovišta i van strelišta, ozbiljno kršenje zakona. Što se tiče pucanja na životinju mi smo ovde u Crnoj Gori prvi Zakon o dobrobiti životinja usvojili 2008. godine, koji zabranjuje takvo usmrćivanje životinja. Međutim i 10 godina nakon usvajanja zakona ta tradicija je nastavljena", primećuje Kovačević.
Kovačević je za RSE rekla da ne zna zašto nije ispoštovan dogovor o maketi i zašto na dan manifestacije Veterinarska inspekcija nije bila na mestu događanja i zašto nije obavila nadzor.
RSE je tim povodom pokušao da dobije komentar pomoćnice direktora Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Sunčice Boljević koja, međutim, nije odgovarala na njihove telefonske pozive.
U međuvremenu, predstavnici Biskupije u Kotoru, kao i većina meštana, poručuju da neće odustati od viševekovne tradicije.
Župnik u Perastu, don Srećko Majić za RSE kaže je posredi namera da se ugasi običaj koji traje 365 godina.
"Ja sam protiv mučenja životinja, ali ako je taj običaj bio, taj običaj će ostati sve dotle dok zakonom ne donesu zabranu koja će se odnositi samo za kokota, petla u Perastu", naglašava župnik Majić.
Bivša predsednica Mesne zajednice Perast i rođena Peraštanka Ana Marija Đukanović za RSE kaže da su ogorčeni zbog, kako je navela, ataka na taj barokni gradić koji dolaze sa svih strana.
"Taj naš kokot nije neka zaštićena vrsta ili nešto što se svaki dan ne ubija. Milioni tih životinja u svetu budu ubijeni dnevno. Mi smo ogorčeni i ne damo našu tradiciju jer to je nešto što se na jučerašnji dan desilo 365. put. Uzeli su nam sve u Perastu i sada je na red došla i tradicija. Atak je na Perast što se tiče hotelijerstva i turizma i nama je život ovde ugrožen, jer nije sve u novcu. Mi imamo nekoliko naših fešti i mi ih nećemo dati", poručuje Ana Marija Đukanović.
Prema tradiciji staroj tri i po veka, onaj ko pogodi petla morao je svima u gradu da plati bačvu vina. Taj običaj je, međutim u novije vreme prekinut pa sada okupljene vinom "čašćava" Mesna zajednica Perast.
Od toliko problema u drzavi u vezi sa zastitom zivotne sredine i prava zivotinja gospoda zastitnici su nasli bas da se okome na tradiciju staru 365 godinu koja je narodu toga kraja vrlo vazna i postala je deo kulturnog identiteta. Bolje da ih nema ili da ne rade nista, ako vec mora da ih ima jer oni, verovatno tako izvlace neku lovu za sebe.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Italija je uskratila većem broju američkih vojnih aviona dozvolu da slete na Siciliji, kao međustanici na putu ka Bliskom istoku, a informaciju koju su objavili italijanski mediji potvrdio je i italijanski vojni vrh.
Crnogorski predsednik Jakov Milatović izjavio je danas u Skoplju da je ostvariv ambiciozni cilj da Crna Gora u 2028. godini postane 28. članica Evropske unije (EU).
Više od tri miliona zvaničnih indijskih popisivača je angažovano da tokom perioda od godinu dana sprovedu popis stanovništva u najmnogoljudnijoj zemlji na svetu, saopštila je indijska vlada.
Parlament Izraela usvojio je danas zakon prema kojem se za Palestince, koji budu osuđeni za ubistvo Izraelaca, uvodi smrtna kazna, i to je krupna pobeda za ekstremnu desnicu u ovoj zemlji koja je žestoko agitovala za to.
SAD su formalno ponovo otvorile amabasadu u Venecueli, pošto su dve zemlje obnovile pune diplomatske odnose, nakon što je administracija američkog predsednika Donalda Trampa početkom januara svrgnula sa vlasti Madura.
Zemlje Azije pripremaju se za potpuni prekid isporuka tečnog prirodnog gasa (LNG) sa Bliskog istoka u narednim danima, što ozbiljno ugrožava proizvodnju električne energije i industrijski rad u regionu, piše NY Times.
Vojni rok u Nemačkoj još je dobrovoljan, ali bi uskoro mogao postati obavezan. To je jedan od razloga zbog kojih sve više mladih muškaraca protestuje protiv viojne službe i poziva se na prigovor savesti.
Novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) biće izabran ove godine na petogodišnji mandat koji počinje 1. januara 2027. godine, a kandidata mora da nominuje država članica UN.
Nuklearne sile imale su početkom ove godine nešto manje od 10.000 atomskih bojevih glava spremnih za upotrebu i broj tog oružja u svetu raste već devet godina zaredom.
Predsednik SAD Donald Tramp je ukazao na snagu američke vojske i upozorio da je "Kuba sledeća", dok su vlasti u Havani ponudile da daju odštetu za američke kompanije na Kubi nacionalizovane posle revolucije 1959.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf je poručio Vašingtonu da će, ukoliko izvrše kopnenu invaziju na Iran, američki vojnici biti "spaljeni" i da će biti pojačani napadi na saveznike SAD.
Portugalska biskupska konferencija katoličke crkve saopštila je da će 57 žrtava, koje su seksualno zlostavljali sveštenici, dobiti ukupno 1,6 miliona evra odštete.
U Sjedinjenim Američkim Državama u subotu su u više od 3.000 gradova održani masovni protesti "Bez kraljeva", na kojima su učesnici izrazili neslaganje sa politikom koju vodi američki predsednik Donald Tramp.
Predsednik SAD Donald Tramp razmatra reorganizaciju NATO-a primenom modela "plati da učestvuješ" ("pay to play"), koji bi ograničio pravo saveznika da donose odluke ukoliko ne ispunjavaju američke zahteve za finansiranje
Pripadnici brigade za borbu protiv kriminala (BAC) francuske policije sprečili su teroristički napad u osmom arondismanu u Parizu, ispred zgrade Banke Amerike, javljaju francuski mediji.
Komentari 3
Nemanja
Lečenje frustracija i kompleksa na ovim prostorima očigledno jeste deo kulturnog identiteta. Kakav narod, takav i identitet.
Kokoš
Branko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar