Pucanj u živog petla, kao deo viševekovne tradicije u Perastu kod Kotora i ove godine izazvao je oštre kritike i reakcije zaštitnika životinja koji pozivaju nadležne da zaustave ubijanje životinja na ovakav način.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svakog 15. maja se u Perastu održava manifestacija "Gađanje kokota (petla)", kao deo drevne tradicije Peraštana kojom obeležavaju veliku pobedu nad Turcima u 17. veku.
Naime, na taj dan 1654. godine Peraštani su porazili tursku vojsku na čelu sa Mehmed agom Rizvanagićem i odbranili svoj grad. U borbi za Perast grupa peraških strelaca pogodila je Mehmed-agu Rizvanagića i uspela da savlada brojčano nadmoćnu tursku vojsku.
Okupljeni Peraštani i posetioci tog gradića u Boki Kotorskoj, koji predstavlja biser crnogorskog kulturno-istorijskog nasleđa, prisustvovali su manifestaciji u kojoj su se u sredu takmičari sa obale nadmetali ko će prvi iz vatrenog oružja da usmrti petla koji se nalazio na malom plutajućem splavu, udaljenom par stotina metara.
Kako su saopštili iz nevladine organizacije "Korina animals", Veterinarska inspekcija je bila najavila da će u dogovoru sa organizatorima manifestacije, od ove godine biti pucano na maketu petla a ne na živu pticu. No, to se nije dogodilo.
Tijana Kovačević iz nevladine organizacije "Korina animals" za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su organizatori manifestacije prekršili više zakona i normi iz oblasti zaštite životinja:
"Nisu samo prekršili zakon o dobrobiti životinja. Mi smo dobili informaciju od stručnjaka da je i pucanje iz vatrenog oružja van lovišta i van strelišta, ozbiljno kršenje zakona. Što se tiče pucanja na životinju mi smo ovde u Crnoj Gori prvi Zakon o dobrobiti životinja usvojili 2008. godine, koji zabranjuje takvo usmrćivanje životinja. Međutim i 10 godina nakon usvajanja zakona ta tradicija je nastavljena", primećuje Kovačević.
Kovačević je za RSE rekla da ne zna zašto nije ispoštovan dogovor o maketi i zašto na dan manifestacije Veterinarska inspekcija nije bila na mestu događanja i zašto nije obavila nadzor.
RSE je tim povodom pokušao da dobije komentar pomoćnice direktora Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Sunčice Boljević koja, međutim, nije odgovarala na njihove telefonske pozive.
U međuvremenu, predstavnici Biskupije u Kotoru, kao i većina meštana, poručuju da neće odustati od viševekovne tradicije.
Župnik u Perastu, don Srećko Majić za RSE kaže je posredi namera da se ugasi običaj koji traje 365 godina.
"Ja sam protiv mučenja životinja, ali ako je taj običaj bio, taj običaj će ostati sve dotle dok zakonom ne donesu zabranu koja će se odnositi samo za kokota, petla u Perastu", naglašava župnik Majić.
Bivša predsednica Mesne zajednice Perast i rođena Peraštanka Ana Marija Đukanović za RSE kaže da su ogorčeni zbog, kako je navela, ataka na taj barokni gradić koji dolaze sa svih strana.
"Taj naš kokot nije neka zaštićena vrsta ili nešto što se svaki dan ne ubija. Milioni tih životinja u svetu budu ubijeni dnevno. Mi smo ogorčeni i ne damo našu tradiciju jer to je nešto što se na jučerašnji dan desilo 365. put. Uzeli su nam sve u Perastu i sada je na red došla i tradicija. Atak je na Perast što se tiče hotelijerstva i turizma i nama je život ovde ugrožen, jer nije sve u novcu. Mi imamo nekoliko naših fešti i mi ih nećemo dati", poručuje Ana Marija Đukanović.
Prema tradiciji staroj tri i po veka, onaj ko pogodi petla morao je svima u gradu da plati bačvu vina. Taj običaj je, međutim u novije vreme prekinut pa sada okupljene vinom "čašćava" Mesna zajednica Perast.
Od toliko problema u drzavi u vezi sa zastitom zivotne sredine i prava zivotinja gospoda zastitnici su nasli bas da se okome na tradiciju staru 365 godinu koja je narodu toga kraja vrlo vazna i postala je deo kulturnog identiteta. Bolje da ih nema ili da ne rade nista, ako vec mora da ih ima jer oni, verovatno tako izvlace neku lovu za sebe.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Afera u vezi sa uticajnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom nastavlja da potresa svetsku javnost, dok američka administracija objavljuje nove dokumente.
Ukupno 27 tona marihuane zaplenjeno je u četvrtak uveče u Severnoj Makedoniji, a zaplena je povezana sa švercom droge u Srbiju i pet tona marihune koja je pronađena u selu Konjuh kod Kruševca.
Osamdesetogodišnji bivši autoprevoznik iz Savornjana, u opštini San Vito al Taljamento u italijanskoj pokrajini Pordenone, osumnjičen je u slučaju "Sarajevo safari".
Američki predsednik Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Truth Social video na kojem su bivši predsednik Barak Obama i njegova supruga Mišel prikazani kao majmuni.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je SAD i Rusiju da brzo potpišu novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja, imajući u vidu da je postojeći sporazum istekao.
Američka agencija koja sprovodi zakone kojima se zabranjuje diskriminacija na radnom mestu, saopštila je da istražuje kompaniju sportske opreme "Nike", zbog navodne diskriminacije belaca.
Iranska aktivistkinja za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu Narges Mohamadi, koja se nalazi u zatvoru u Iranu nakon još jednog hapšenja u decembru, štrajkuje glađu u znak protesta.
Državno tužilaštvo Severne Makedonije otvorilo je predmet povodom izveštaja medija o dokumentima iz slučaja Džefrija Epstina u kojima se tvrdi da su primerci mozgova ljudi navodno transportovani u SAD.
Građani EU su sve više zabrinuti za bezbednost zbog pojačanih gepolitičkih tenzija i žele da Unija deluje jedinstveno i ambiciozno, pokazuje istraživanje Eurobarometar.
Prvi potpredsednik Irana Mohamad Reza Aref potpisao je rezoluciju koju je krajem januara odobrio Savet ministara, a kojom se ženama daje dozvola za upravljanje motociklima i skuterima.
U jednom od najsmrtonosnijih napada poslednjih meseci ekstremisti su ubili 162 stanovnika dva sela u zapadnoj Nigeriji, rekao je za AP jedan lokalni zvaničnik.
Države - članice Evropske unije (EU) su se saglasile da Ukrajini daju zajam od 90 milijardi evra za njene finansijske i vojne potrebe 2026. i 2027. godine.
Komentari 3
Nemanja
Lečenje frustracija i kompleksa na ovim prostorima očigledno jeste deo kulturnog identiteta. Kakav narod, takav i identitet.
Kokoš
Branko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar