Tri decenije od pada Berlinskog zida: Nevidljiva barijera i dalje deli Nemačku

Na današnji dan pao je Berlinski zid, koji je od 1961. simbolično delio dve Nemačke, a 1989. hiljade ljudi iz Istočne Nemačke se okupilo oko zida zahtevajući od stražara da otvore kapije.
Tri decenije od pada Berlinskog zida: Nevidljiva barijera i dalje deli Nemačku
Foto: Pixabay
Kada je uveče kapija otvorena - zid je pao - a stotine zapadnih Berlinaca je dočekalo svoje istočne sugrađane. Te večeri se plesalo, a već sutradan je počelo njegovo pravo, fizičko rušenje.
 
Pad Berlinskog zida postao je simbol ujedinjenja Nemačke i pada komunističkog režima u istočnom delu zemlje, ali i u celom istočnom bloku. Zid je bio i simbol Hladnog rata, pa je njegovim nestankom srušena i "Gvozdena zavesa" između komunističkog istoka i demokratskog, kapitalističkog zapada.
 
Evropska unija ubrzo je preuzela politiku ujedinjenja celog kontinenta, a svet je poneo talas optimizma da će budućnost doneti povezivanje i saradnju.
 
Okolnosti su se poslednjih godina drastično promenile, pa 30 godina posle pada Berlinskog zida svet izgleda daleko podeljeniji - Velika Britanija želi da izađe iz Unije, širi se opasnost od terorizma, migrantska kriza ne jenjava, a iz Evrope stižu sve jači vapaji zbog rastućeg uticaja Rusije i Kine posebno na jugoistoku Evrope.
 
"Nemojte između Rusije i Zapada izgraditi zid kao što je bio Berlinski", poručio je poslednji sovjetski lider Mihail Gorbačov, uoči 30. godišnjice pada Berlinskog zid, čime je ukazao na opasnost od novih zidova koji se dižu širom sveta.
 
Kada je reč o Nemačkoj, 30 godina kasnije gradovi poput Berlina, Drezdena i Lajpciga beleže razvitak na svim poljima, ali najveći deo nekadašnje Istočne Nemačke, posebno ruralni delovi, ozbiljno zaostaje za standardom zapada zemlje.
 
Po ujedinjenju došlo je do kolapsa istočnonemačke ekonomije, a milioni ljudi su izgubili posao ili se odselili na zapad. Neka istraživanja pokazuju da se mnogi istočni Nemci, i to polovina njih, i dalje osećaju kao građani drugog reda, navodi profesor sociologije na berlinskom Univerzitetu Humbolt Štefan Mau.
 
Iako je veliki deo tog jaza nestao u prethodne tri decenije, istok i dalje zaostaje za zapadom i po BDP-u i po prihodima. Prema Institutu za ekonomska istraživanja iz Halea, svega 36 od 500 najvećih nemačkih kompanija ima sedište na istoku zemlje. Među onima koji zauzimaju najelitnije pozicije u zemlji takođe je ubedljiva većina sa zapada.
 
"Tri četvrtine vodećih pozicija na istoku Nemačke zauzimaju ljudi koji imaju zapadnonemačko poreklo", kazao je Mau.
 
AP upozorava na uspon desničarskog ekstremizma navodeći izborni uspeh desničarske Alternative za Nemačku u tom delu države. U Saksoniji jačaju i antimigracione grupe i ksenofobija, što je postalo vidljivo po dolasku velikog talasa izbeglica, kada su se mnogi žalili da vlada izdvaja previše za migrante umesto da se dovrši reintegracija istočnih Nemaca.
 
Nemci obeležavaju pad Berlinskog zida i sećanjem na oko 140 ljudi koji su stradali prilikom pokušaja bekstva za 28 godina njegovog postojanja, dok su mnogi koji su uhvaćeni završili u zatvorima.
 
Analitičari upozoravaju da ne treba zaboraviti zidove koji su ostali ili su tek sazidani - poput onih između Izraelaca i Palestinaca, SAD i Meksika, ali i onih koje u srcu Evrope podiže Mađarska, "braneći" Šengenski prostor - i ističu da barijere nisu nikada bile, niti će biti rešenje za probleme.
 
Pad Berlinskog zida je označio i kraj Hladnog rata, ali tri decenije kasnije nove podele su dovele svet u novu vrstu napetosti, kako ga je Gorbačov nazvao - Prohladni rat.
  • Toto

    09.11.2019 10:55
    Imam jednog prijatelja, kad ga pitaju iz kog je Berlina, on odgovori: -Iz južnog!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet