Predsednički izbori u Rumuniji u nedelju: Predviđa se drugi krug, favorit ultranacionalista Simon
Građani Rumunije će u nedelju glasati na ponovljenim predsedničkim izborima, na kojima bi mogao da pobedi ultranacionalista Đorđe Simion.
Foto: Beta/AP (Stephen McGrath)
Simonova pobeda bi verovatno izazvala nelagodu u Evropskoj uniji i NATO-u i uznemirila investitore.
Đorđe Simion, krajnje desni evroskeptik, vodi prema istraživanjima javnog mnjenja uoči prvog kruga glasanja, pet meseci nakon što je Ustavni sud poništio predsedničke izbore posle tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist krajnje desnog populiste Kalina Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
U trci za naslednika Klausa Johanisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora biće održan 18. maja.
Prema anketama, 38-godišnji Simion može da računa na oko 30 odsto glasova u prvom krugu, čime bi ostvario komotnu prednost u odnosu na dva centristička kandidata, bivšeg senatora Krina Antoneskua i gradonačelnika Bukurešta Nikuzora Dana, navodi agencija Rojters.
Za ulazak u drugi krug konkurišu i bivši premijer Viktor Ponta i predsednica stranke desnog centra Unija za spas Rumunije Elena Laskoni, koja je na novembarskim izborima zauzela drugo mesto (18,7 odsto glasova), iza Đorđeskua (22,4 odsto).
Simion, lider ultranacionalističke Alijanse za ujedinjenje Rumuna, postao je favorit nakon što je njegovom savezniku Đorđeskuu u martu zabranjeno učešće na predstojećim izborima u zemlji sa 19 miliona stanovnika.
Đorđesku se suočava sa optužbama za podršku fašističkim grupama i u vezi sa finansiranjem kampanje. Rumunske vlasti ispituju i finansiranje kampanje Simiona nakon što je prijavio da nije trošio sredstva na onlajn promociju, uprkos dokazima o plaćenom sadržaju na društvenim mrežama.
Simion, koji je zauzeo četvrto mesto na novembarskim izborima, protivi se slanju vojne pomoći susednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava predsednika SAD Donalda Trampa.
Zalaže se za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine, što uključuje delove Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Moldavija i Ukrajina su mu zabranile ulazak zbog tog stava.
Kao konzervativni hrišćanin, zalagao se za održavanje neuspelog referenduma 2018. čiji su inicijatori želeli da spreče sklapanje brakova istopolnih parova.
Simion računa na podršku Trampove administracije i nada se da će imati koristi od rasprostranjenog gneva javnosti zbog poništavanja novembarskih izbora.
Pobeda Simiona mogla bi da izoluje Rumuniju, da smanji ulaganja i da učini zemlju manje predvidljivom i manje kooperativnom članicom NATO-a po pitanju vojne pomoći Kijevu, što bi išlo naruku Rusiji, navodi Rojters.
Budući da u globalizovanom svetu nije lako odupreti se opštim političkim trendovima kakav je rast desnice, situacija u Rumuniji ne iznenađuje, pogotovo ako se u obzir uzme podrška koju su Trampovi bliski saradnici, Ilon Mask i Džej Di Vens, uputili Đorđeskuu, navodi Vanja Paraušić u tekstu za Istraživački forum Evropskog pokreta u Srbiji.
U tekstu "Izbori u Rumuniji: Odbijena kandidatura desničarkog predstavnika - Udar na demokratiju ili 'ruski uticaj'?", Paraušić ukazuje da desničarski kandidati u Rumuniji nisu beležili uspehe na izborima u poslednjih 30 godina, ali da se birači u vremenu globalnih kriza sve češće okreću desnici u potrazi za jasnim rešenjima i čvršćim vođstvom, dok se liberalne partije suočavaju sa rastućim izazovima u pridobijanju poverenja građana.
"Uz to, Rumunija se suočava sa masovnim iseljavanjem iz ruralnih regija, vlada korupcija i klijentelizam, netransparentnost državne uprave i zanemarivanje reformi u obrazovnom i pravosudnom sistemu. Obećane reforme se ne ispunjavaju, a u nedostatku političkih alternativa, građani su se na prošlim izborima okrenuli desnici, koja je očigledno bila uverljivija i proaktivnija", navodi Paraušić.
Ona dodaje da će rast desnice i nezadovoljstvo birača trenutnom vlašću "svakako oblikovati budućnost rumunske politike".
Među favoritima za ulazak u drugi krug, uz Simiona, je i 65-godišnji Krin Antonesku, koga podržavaju tri stranke iz prozapadne rumunske vlade - njegova Nacionalna liberalna stranka čiji je lider bio od 2009. do 2014. godine, Socijaldemokratska partija i etnička mađarska partija.
Antonesku, bivši poslanik (1992-2008) i senator (2008-2016), podržava povećanje izdataka za odbranu, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Antonesku je 2012. kratko bio privremeni predsednik države, a posle povlačenja iz politike 2016. godine živeo je u Briselu sa suprugom Adinom Joanom Valean, poslanicom Evropskog parlamenta i bivšom evropskom komesarkom za saobraćaj (2019-2024).
Šanse za ulazak u drugi krug ima i 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta Nikuzor Dan, nezavisni kandidat poznat po čvrstom pro-EU i pro-NATO stavu.
Dan, matematičar obrazovan u Francuskoj, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za postepeno povećanje izdvajanja za odbranu sa prošlogodišnjih 2,0 na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2030. godine.
U fokusu kampanje mu je borba protiv korupcije, eliminisanje birokratije i reforma javne uprave po modelu zasluga.
Na meti je kritika zbog dugogodišnje bliske povezanosti sa biznismenom Mihajem Paunom, koji je u prošlosti hvalio ruskog predsednika Vladimira Putina na društvenim mrežama i imao je poslove u Belorusiji i Rusiji.
I Antonesku i Dan su prozapadni kandidati koji podržavaju Ukrajinu. Antonesku bi najverovatnije podržao sadašnju vladu ako pobedi na izborima, dok je Dan rekao da bi se zalagao za formiranje novog prozapadnog kabineta.
U drugi krug bi mogao da uđe i 52-godišnji Viktor Ponta, bivši premijer (2012-2015) i nekadašnji lider leve Socijaldemokratske partije koji je postao ultranacionalista.
Ponta, koji nastupa kao nezavisni kandidat, navodi da podržava "radikalnu promenu koja se dešava u SAD" i povećanje izdvajanja za odbranu na iznad tri odsto BDP-a u 2026. godini. Ne podržava uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Šanse za ulazak u drugi krug ima i Elena Laskoni, 52-godišnja liderka Unije za spas Rumunije, iako ankete pokazuju da je izgubila podršku birača u odnosu na novembarske izbore, kada je trebalo da bude rivalka Đorđeskuu u drugom krugu.
Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, grada u centralnom delu zemlje, izgubila je i podršku nekih visokih funkcionera njene stranke koji su podržali Nikuzora Dana.
Poput Antoneskua i Dana, i Laskoni je za povećanje izdataka za odbranu i za dalju pomoć Ukrajini. Podržava građanske zajednice za istopolne parove, ali se protivi legalizaciji istopolnih brakova.
Funkciju predsednika Rumunije, koji ima manju moć od premijera, jedna osoba može da obavlja najviše u dva petogodišnja mandata. Predsednik komanduje oružanim snagama, imenuje premijera, glavne sudije, tužioce i šefove tajne službe i predsedava Savetom bezbednosti koji odlučuje o slanju vojne pomoći. Takođe predstavlja Rumuniju na samitima EU i NATO-a i može da stavi veto na važne odluke Unije.
Novi predsednik će naslediti Klausa Johanisa, predsednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine. Johanisu je drugi mandat produžen pošto je Ustavni sud poništio predsedničke izbore, ali je on u februaru ipak podneo ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u EU, zbog čega Rumuniji preti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, navodi Rojters.
Naredni predsednik će se suočiti i sa ekonomskim posledicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu. Verovatno će nastojati i da poboljša odnose sa Vašingtonom nakon što su članovi Trampove administracije kritikovali poništavanje prošlogodišnjih izbora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Inspekcija ispituje kako su objavljeni Epstinovi dosijei
23.04.2026.•
0
Interni nadzorni organ Ministarstva pravde SAD najavio je istragu o poštovanju zakonskih procedura tog ministarstva kojim je naloženo objavljivanje istražnih dosijea pokojnog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.
Otkazi za 8.000 zaposlenih u Meti, odlučila da ulaže u veštačku inteligenciju
23.04.2026.•
1
Kompanija Meta danas je obavestila zaposlene da će sledećeg meseca ukinuti 8.000, odnosno oko 10 odsto radnih mesta.
Makron: SAD više neće štititi Evropu na dugi rok, ona mora da ojača
23.04.2026.•
0
Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države neće više štititi Evropu na dugi rok i da zbog toga Evropa treba da bude jača.
Rusija će isporučiti Indoneziji do 150 miliona barela nafte
23.04.2026.•
2
Rusija je pristala da isporuči Indoneziji do 150 miliona barela nafte posle nedavnog sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i njegovog indonežanskog kolege Prabova Subijanta u Moskvi.
Katalonija uvodi policajce u civilu u škole
23.04.2026.•
0
Katalonska vlada pokrenuće pilot program u okviru kojeg će policajci u civilu i bez oružja biti stalno prisutni u 13 srednjih škola, sa ciljem prevencije sukoba i posredovanja u slučajevima nasilja.
Sedam ministara izašlo iz rumunske vlade: Ostavke ugrozile i EU fondove
23.04.2026.•
0
Sedam ministara iz najveće rumunske stranke, Socijaldemokrata, danas je podnelo ostavke u proevropskoj koalicionoj vladi premijera Iliea Bolojana.
EU preti ukidanjem finansiranja Venecijanskog bijenala zbog ruskog paviljona
23.04.2026.•
1
Evropska komisija saopštila je da je poslala pismo organizatorima Venecijanskog bijenala, najavljujući mogućnost obustave ili prekida finansiranja od dva miliona evra.
BiH: Ubio svoju dvogodišnju ćerku pa izvršio samoubistvo
23.04.2026.•
0
Muškarac iz Goražda je ubio svoju dvogodišnju ćerku u mestu Kabernik kod Višegrada i potom izvršio samoubistvo, objavili su danas mediji u Bosni i Hercegovini.
Nova mađarska vlada planira da otvori arhive tajne policije iz doba komunizma
23.04.2026.•
4
Buduća mađarska vlada planira da otvori istorijske arhive tajne policije iz komunističkog perioda, izjavio je Balint Ruf, čovek koji bi trebalo da vodi kabinet budućeg premijera Petera Mađara.
Vojni piloti dva aviona tokom leta pravili selfije, pa se sudarili
23.04.2026.•
4
Južnokorejsko ratno vazduhoplovstvo izvinilo se danas zbog sudara u vazduhu 2021. godine u kojem su učestvovala dva borbena aviona.
Vandalizovana pravoslavna crkva u Zagrebu, počinilac uhapšen
23.04.2026.•
4
Nepoznata osoba oštetila je jutros Saborni hram Srpske pravoslavne crkve u centru Zagreba, a policija je privela muškarca koji se dovodi u vezi s vandaliznom.
VIDEO Sudar dva voza u Danskoj: Četiri osobe u kritičnom stanju
23.04.2026.•
1
U sudaru dva voza u Kagerupu, na severoistoku Danske, jutros je povređeno 17 osoba, od kojih su četiri u kritičnom stanju, saopštila je služba za hitne slučajeve Kopenhagena.
Italijanska policija uhapsila osumnjičenog za zločine tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije
23.04.2026.•
0
Italijanska granična policija uhapsila je u italijanskoj luci Čivitavekija srpsko-hrvatskog državljanina osumnjičenog za ratne zločine iz perioda ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Trampu dodeljeno najveće priznanje Izraela
23.04.2026.•
1
Američkom predsedniku Donaldu Trampu dodeljena je Nagrada Izraela, najveće priznanje zemlje, na godišnjoj ceremoniji povodom Dana nezavisnosti u Jerusalimu, objavio je Tajms of Izrael.
Florida pokrenula istragu protiv OpenAI i ChatGPT nakon pucnjave
22.04.2026.•
3
Država Florida pokrenula je krivičnu istragu protiv kompanije OpenAI i njenog četbota ChatGPT u vezi sa prošlogodišnjom smrtonosnom pucnjavom na Državnom Univerzitetu na Floridi, u kojoj su ubijene dve osobe.
EU deblokirala zajam od 90 milijardi evra Ukrajini nakon što je Mađarska povukla veto
22.04.2026.•
6
Ambasadori zemalja članica Evropske unije (EU) odobrili su danas davanje zajma od 90 milijardi evra Ukrajini, kao i 20. paket sankcija protiv Rusije, saopštilo je kiparsko predsedništvo EU.
Lufthanza otkazuje 20.000 letova do oktobra zbog skupog goriva
22.04.2026.•
0
Nemačka avio-kompanija Lufthanza saopštila je da će do oktobra otkazati oko 20.000 kratkih letova nakon prevremenog zatvaranja svoje regionalne podružnice Sitilajn u okviru mera smanjenja troškova zbog rasta cena goriva.
Državljanka Austrije poginula na reci Tari kod Foče
22.04.2026.•
2
Državljanka Austrije (65) poginula je tokom spusta kajakom na reci Tari kod Foče, u Bosni i Hercegovini, preneli su danas sarajevski mediji.
Rusija potvrdila da 1. maja obustavlja isporuku kazahstanske nafte Nemačkoj
22.04.2026.•
7
Rusija je danas, usred globalne energetske krize izazvane ratom SAD s Iranom, potvrdila da od 1. maja obustavlja isporuku kazahstanske sirove nafte Nemačkoj "iz tehničkih razloga".
Politiko: Peter Mađar bi da vrati Austrougarsko carstvo na mapu
22.04.2026.•
62
Budući premijer Mađarske želi da oživi uticaj Centralne Evrope oslanjajući se na njenu imperijalnu prošlost.
Polovina mladih Britanaca ne bi ratovala za svoju zemlju
22.04.2026.•
9
Polovina mladih državljana Velike Britanije nikada ne bi ratovala za svoju zemlju, pokazalo je najnovije istraživanje Centra Džon Smit na Univerzitetu u Glazgovu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar