Predsednički izbori u Rumuniji u nedelju: Predviđa se drugi krug, favorit ultranacionalista Simon
Građani Rumunije će u nedelju glasati na ponovljenim predsedničkim izborima, na kojima bi mogao da pobedi ultranacionalista Đorđe Simion.
Foto: Beta/AP (Stephen McGrath)
Simonova pobeda bi verovatno izazvala nelagodu u Evropskoj uniji i NATO-u i uznemirila investitore.
Đorđe Simion, krajnje desni evroskeptik, vodi prema istraživanjima javnog mnjenja uoči prvog kruga glasanja, pet meseci nakon što je Ustavni sud poništio predsedničke izbore posle tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist krajnje desnog populiste Kalina Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
U trci za naslednika Klausa Johanisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora biće održan 18. maja.
Prema anketama, 38-godišnji Simion može da računa na oko 30 odsto glasova u prvom krugu, čime bi ostvario komotnu prednost u odnosu na dva centristička kandidata, bivšeg senatora Krina Antoneskua i gradonačelnika Bukurešta Nikuzora Dana, navodi agencija Rojters.
Za ulazak u drugi krug konkurišu i bivši premijer Viktor Ponta i predsednica stranke desnog centra Unija za spas Rumunije Elena Laskoni, koja je na novembarskim izborima zauzela drugo mesto (18,7 odsto glasova), iza Đorđeskua (22,4 odsto).
Simion, lider ultranacionalističke Alijanse za ujedinjenje Rumuna, postao je favorit nakon što je njegovom savezniku Đorđeskuu u martu zabranjeno učešće na predstojećim izborima u zemlji sa 19 miliona stanovnika.
Đorđesku se suočava sa optužbama za podršku fašističkim grupama i u vezi sa finansiranjem kampanje. Rumunske vlasti ispituju i finansiranje kampanje Simiona nakon što je prijavio da nije trošio sredstva na onlajn promociju, uprkos dokazima o plaćenom sadržaju na društvenim mrežama.
Simion, koji je zauzeo četvrto mesto na novembarskim izborima, protivi se slanju vojne pomoći susednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava predsednika SAD Donalda Trampa.
Zalaže se za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine, što uključuje delove Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Moldavija i Ukrajina su mu zabranile ulazak zbog tog stava.
Kao konzervativni hrišćanin, zalagao se za održavanje neuspelog referenduma 2018. čiji su inicijatori želeli da spreče sklapanje brakova istopolnih parova.
Simion računa na podršku Trampove administracije i nada se da će imati koristi od rasprostranjenog gneva javnosti zbog poništavanja novembarskih izbora.
Pobeda Simiona mogla bi da izoluje Rumuniju, da smanji ulaganja i da učini zemlju manje predvidljivom i manje kooperativnom članicom NATO-a po pitanju vojne pomoći Kijevu, što bi išlo naruku Rusiji, navodi Rojters.
Budući da u globalizovanom svetu nije lako odupreti se opštim političkim trendovima kakav je rast desnice, situacija u Rumuniji ne iznenađuje, pogotovo ako se u obzir uzme podrška koju su Trampovi bliski saradnici, Ilon Mask i Džej Di Vens, uputili Đorđeskuu, navodi Vanja Paraušić u tekstu za Istraživački forum Evropskog pokreta u Srbiji.
U tekstu "Izbori u Rumuniji: Odbijena kandidatura desničarkog predstavnika - Udar na demokratiju ili 'ruski uticaj'?", Paraušić ukazuje da desničarski kandidati u Rumuniji nisu beležili uspehe na izborima u poslednjih 30 godina, ali da se birači u vremenu globalnih kriza sve češće okreću desnici u potrazi za jasnim rešenjima i čvršćim vođstvom, dok se liberalne partije suočavaju sa rastućim izazovima u pridobijanju poverenja građana.
"Uz to, Rumunija se suočava sa masovnim iseljavanjem iz ruralnih regija, vlada korupcija i klijentelizam, netransparentnost državne uprave i zanemarivanje reformi u obrazovnom i pravosudnom sistemu. Obećane reforme se ne ispunjavaju, a u nedostatku političkih alternativa, građani su se na prošlim izborima okrenuli desnici, koja je očigledno bila uverljivija i proaktivnija", navodi Paraušić.
Ona dodaje da će rast desnice i nezadovoljstvo birača trenutnom vlašću "svakako oblikovati budućnost rumunske politike".
Među favoritima za ulazak u drugi krug, uz Simiona, je i 65-godišnji Krin Antonesku, koga podržavaju tri stranke iz prozapadne rumunske vlade - njegova Nacionalna liberalna stranka čiji je lider bio od 2009. do 2014. godine, Socijaldemokratska partija i etnička mađarska partija.
Antonesku, bivši poslanik (1992-2008) i senator (2008-2016), podržava povećanje izdataka za odbranu, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Antonesku je 2012. kratko bio privremeni predsednik države, a posle povlačenja iz politike 2016. godine živeo je u Briselu sa suprugom Adinom Joanom Valean, poslanicom Evropskog parlamenta i bivšom evropskom komesarkom za saobraćaj (2019-2024).
Šanse za ulazak u drugi krug ima i 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta Nikuzor Dan, nezavisni kandidat poznat po čvrstom pro-EU i pro-NATO stavu.
Dan, matematičar obrazovan u Francuskoj, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za postepeno povećanje izdvajanja za odbranu sa prošlogodišnjih 2,0 na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2030. godine.
U fokusu kampanje mu je borba protiv korupcije, eliminisanje birokratije i reforma javne uprave po modelu zasluga.
Na meti je kritika zbog dugogodišnje bliske povezanosti sa biznismenom Mihajem Paunom, koji je u prošlosti hvalio ruskog predsednika Vladimira Putina na društvenim mrežama i imao je poslove u Belorusiji i Rusiji.
I Antonesku i Dan su prozapadni kandidati koji podržavaju Ukrajinu. Antonesku bi najverovatnije podržao sadašnju vladu ako pobedi na izborima, dok je Dan rekao da bi se zalagao za formiranje novog prozapadnog kabineta.
U drugi krug bi mogao da uđe i 52-godišnji Viktor Ponta, bivši premijer (2012-2015) i nekadašnji lider leve Socijaldemokratske partije koji je postao ultranacionalista.
Ponta, koji nastupa kao nezavisni kandidat, navodi da podržava "radikalnu promenu koja se dešava u SAD" i povećanje izdvajanja za odbranu na iznad tri odsto BDP-a u 2026. godini. Ne podržava uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Šanse za ulazak u drugi krug ima i Elena Laskoni, 52-godišnja liderka Unije za spas Rumunije, iako ankete pokazuju da je izgubila podršku birača u odnosu na novembarske izbore, kada je trebalo da bude rivalka Đorđeskuu u drugom krugu.
Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, grada u centralnom delu zemlje, izgubila je i podršku nekih visokih funkcionera njene stranke koji su podržali Nikuzora Dana.
Poput Antoneskua i Dana, i Laskoni je za povećanje izdataka za odbranu i za dalju pomoć Ukrajini. Podržava građanske zajednice za istopolne parove, ali se protivi legalizaciji istopolnih brakova.
Funkciju predsednika Rumunije, koji ima manju moć od premijera, jedna osoba može da obavlja najviše u dva petogodišnja mandata. Predsednik komanduje oružanim snagama, imenuje premijera, glavne sudije, tužioce i šefove tajne službe i predsedava Savetom bezbednosti koji odlučuje o slanju vojne pomoći. Takođe predstavlja Rumuniju na samitima EU i NATO-a i može da stavi veto na važne odluke Unije.
Novi predsednik će naslediti Klausa Johanisa, predsednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine. Johanisu je drugi mandat produžen pošto je Ustavni sud poništio predsedničke izbore, ali je on u februaru ipak podneo ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u EU, zbog čega Rumuniji preti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, navodi Rojters.
Naredni predsednik će se suočiti i sa ekonomskim posledicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu. Verovatno će nastojati i da poboljša odnose sa Vašingtonom nakon što su članovi Trampove administracije kritikovali poništavanje prošlogodišnjih izbora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Putin: Rusija je spremna da pomogne Evropi u snabdevanju naftom i gasom
09.03.2026.•
0
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je rat SAD i Izraela protiv Irana izazvao globalnu energetsku krizu.
Zemlje Zaliva traže ukrajinske dronove presretače
09.03.2026.•
1
Nekoliko zemalja Zaliva izrazilo je interesovanje za kupovinu ukrajinskih dronova presretača, izjavio je za britanski list Fajnenšel tajms osnivač kompanije TAF Indastriz Oleksander Jakovenko.
Mađarska uvodi gornje granice za cene benzina
09.03.2026.•
1
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da će vlada te zemlje uvesti gornju granicu za cene benzina i dizela zbog situacije sa naftom na Bliskom istoku, preneo je portal Hirado.
G7 odlučila da još ne koristi strateške rezerve nafte
09.03.2026.•
0
Ministri finansija G7) odlučili su danas da se još ne koriste strateške rezerve nafte, ali je ta grupa spremna da to učini kad bude bilo potrebno, preneli su francuski mediji.
Rumunija omogućila opštinama da zabrane kladionice ako žele
09.03.2026.•
5
Rumunska vlada donela je hitnu uredbu kojom je revidirala propise o kockanju, i kojom se opštinama dozvoljava da ograniče ili zabrane kladionice i sale sa slot mašinama.
VIDEO Obrušilo se brdo smeća na deponiji u Indoneziji: Najmanje petoro mrtvih
09.03.2026.•
2
Najmanje pet osoba je poginulo a nekoliko se vodi kao nestale kada je zbog jakih kiša izazvano urušavanje ogromnog brda smeća na najvećoj indonežanskoj deponiji.
Prvi hrvatski regruti danas počinju služenje obaveznog vojnog roka
09.03.2026.•
1
U tri hrvatske kasarne, u Kninu, Slunju i Požegi, jutros su ušli prvi regruti, njih 800, koji će u naredna dva meseca služiti obavezni vojni rok odnosno "temeljno vojno osposobljavanje" (TVO).
Sada i zvanično: Modžtaba Hamnei je novi vrhovni vođa Irana
09.03.2026.•
5
Iranska državna televizija javila je da je Modžtaba Hamnei, sin pokojnog vrhovnog vođe zemlje, imenovan za njegovog naslednika.
Zoran Milanović ocenjen kao najpozitivniji političar u Hrvatskoj, a Andrej Plenković kao najlošiji
09.03.2026.•
0
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović ocenjen je kao najpozitivniji političar u zemlji, dok je premijer Andrej Plenković ponovo na vrhu liste najnegativnijih.
Gužve na crnogorskim pumpama zbog poskupljenja i navodnih nestašica, reagovalo ministarstvo
09.03.2026.•
4
Na pumpama širom Podgorice sinoć su zabeležene gužve.
Stranka bivšeg repera "počistila" konkurenciju na izborima u Nepalu
08.03.2026.•
1
Politička stranka u Nepalu koju predvodi bivši reper spremna je za ubedljivu pobedu na prvim parlamentarnim izborima u toj zemlji otkako su protesti generacije Z svrgnuli staro rukovodstvo koje je decenijama vladalo.
Island će u avgustu održati referendum o nastavku pregovora sa EU
08.03.2026.•
3
Island će 29. avgusta održati referendum o nastavku pregovora o članstvu u EU, saopštila je vlada te zemlje.
Tramp: Neću potpisati nijedan novi zakon dok Kongres ne usvoji Zakon o spasavanju Amerike
08.03.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp poručio je danas da neće potpisati nijedan novi zakon sve dok Kongres ne usvoji Predlog zakona o spasavanju Amerike, koji se odnosi na izbornu reformu.
Japan pogodila dva zemljotresa
08.03.2026.•
0
Japan su danas pogodila dva zemljotresa, jačine 5,7 i 5,5 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Širom sveta demonstracije povodom Međunarodnog dana žena
08.03.2026.•
3
Žene širom sveta danas zahtevaju jednake plate, reproduktivna prava, obrazovanje, pravdu i uloge u donošenju odluka i slave napredak u osnaženju žena u događajima i protestima kojim se obeležava Međunarodni dan žena.
Završen izbor novog vrhovnog vođe Irana, nije poznato kada će biti objavljeno ime
08.03.2026.•
5
Član iranskog Zbora stručnjaka Ahmad Alamolhoda rekao je da je završen izbor novog vrhovnog vođe koji će naslediti ajatolaha Alija Hamneija ubijenog na početku američko-izraelskih napada na Iran pre devet dana.
Eksplozija u američkoj ambasadi u Oslu
08.03.2026.•
1
U američkoj ambasadi u glavnom gradu Norveške, Oslu, rano jutros je odjeknula eksplozija koja je izazvala manju štetu, a nije bilo povređenih, saopštila je norveška policija.
Referendum u Švajcarskoj: O oporezivanju bračnih parova, taksi za javni servis, gotovini i klimatskom fondu
08.03.2026.•
2
Građani u Švajcarskoj danas će se izjašnjavati na referendumu o četiri pitanja.
Predstavljena tri scenarija za prijem novih država u EU: Jedan je odmah odbijen
08.03.2026.•
5
Evropska komisija je predstavila nekoliko opcija za nastavak procesa proširenja EU državama članicama.
Pojedine države strahuju da će zbog rata sa Iranom ostati bez američkog oružja koje su kupili
07.03.2026.•
1
Evropske i azijske zemlje strahuju da Pentagon troši municiju takvom brzinom da je neće imati dovoljno kako bi im isporučio oružje koje su kupili, piše danas Politiko.
Bačena bomba u noćnom klubu u Peruu, povređene 34 osobe
07.03.2026.•
0
U bombaškom napadu u noćnom klubu u provinciji Truhiljo u Peruu povređene su 34 osobe, među kojima ima i maloletnika, saopštila je regionalna zdravstvena uprava.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar