
Predsednički izbori u Rumuniji u nedelju: Predviđa se drugi krug, favorit ultranacionalista Simon
Građani Rumunije će u nedelju glasati na ponovljenim predsedničkim izborima, na kojima bi mogao da pobedi ultranacionalista Đorđe Simion.

Foto: Beta/AP (Stephen McGrath)
Simonova pobeda bi verovatno izazvala nelagodu u Evropskoj uniji i NATO-u i uznemirila investitore.
Đorđe Simion, krajnje desni evroskeptik, vodi prema istraživanjima javnog mnjenja uoči prvog kruga glasanja, pet meseci nakon što je Ustavni sud poništio predsedničke izbore posle tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist krajnje desnog populiste Kalina Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
U trci za naslednika Klausa Johanisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora biće održan 18. maja.
Prema anketama, 38-godišnji Simion može da računa na oko 30 odsto glasova u prvom krugu, čime bi ostvario komotnu prednost u odnosu na dva centristička kandidata, bivšeg senatora Krina Antoneskua i gradonačelnika Bukurešta Nikuzora Dana, navodi agencija Rojters.
Za ulazak u drugi krug konkurišu i bivši premijer Viktor Ponta i predsednica stranke desnog centra Unija za spas Rumunije Elena Laskoni, koja je na novembarskim izborima zauzela drugo mesto (18,7 odsto glasova), iza Đorđeskua (22,4 odsto).
Simion, lider ultranacionalističke Alijanse za ujedinjenje Rumuna, postao je favorit nakon što je njegovom savezniku Đorđeskuu u martu zabranjeno učešće na predstojećim izborima u zemlji sa 19 miliona stanovnika.
Đorđesku se suočava sa optužbama za podršku fašističkim grupama i u vezi sa finansiranjem kampanje. Rumunske vlasti ispituju i finansiranje kampanje Simiona nakon što je prijavio da nije trošio sredstva na onlajn promociju, uprkos dokazima o plaćenom sadržaju na društvenim mrežama.
Simion, koji je zauzeo četvrto mesto na novembarskim izborima, protivi se slanju vojne pomoći susednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i podržava predsednika SAD Donalda Trampa.
Zalaže se za povratak Rumunije na njene granice iz 1940. godine, što uključuje delove Bugarske, Moldavije i Ukrajine. Moldavija i Ukrajina su mu zabranile ulazak zbog tog stava.
Kao konzervativni hrišćanin, zalagao se za održavanje neuspelog referenduma 2018. čiji su inicijatori želeli da spreče sklapanje brakova istopolnih parova.
Simion računa na podršku Trampove administracije i nada se da će imati koristi od rasprostranjenog gneva javnosti zbog poništavanja novembarskih izbora.
Pobeda Simiona mogla bi da izoluje Rumuniju, da smanji ulaganja i da učini zemlju manje predvidljivom i manje kooperativnom članicom NATO-a po pitanju vojne pomoći Kijevu, što bi išlo naruku Rusiji, navodi Rojters.
Budući da u globalizovanom svetu nije lako odupreti se opštim političkim trendovima kakav je rast desnice, situacija u Rumuniji ne iznenađuje, pogotovo ako se u obzir uzme podrška koju su Trampovi bliski saradnici, Ilon Mask i Džej Di Vens, uputili Đorđeskuu, navodi Vanja Paraušić u tekstu za Istraživački forum Evropskog pokreta u Srbiji.
U tekstu "Izbori u Rumuniji: Odbijena kandidatura desničarkog predstavnika - Udar na demokratiju ili 'ruski uticaj'?", Paraušić ukazuje da desničarski kandidati u Rumuniji nisu beležili uspehe na izborima u poslednjih 30 godina, ali da se birači u vremenu globalnih kriza sve češće okreću desnici u potrazi za jasnim rešenjima i čvršćim vođstvom, dok se liberalne partije suočavaju sa rastućim izazovima u pridobijanju poverenja građana.
"Uz to, Rumunija se suočava sa masovnim iseljavanjem iz ruralnih regija, vlada korupcija i klijentelizam, netransparentnost državne uprave i zanemarivanje reformi u obrazovnom i pravosudnom sistemu. Obećane reforme se ne ispunjavaju, a u nedostatku političkih alternativa, građani su se na prošlim izborima okrenuli desnici, koja je očigledno bila uverljivija i proaktivnija", navodi Paraušić.
Ona dodaje da će rast desnice i nezadovoljstvo birača trenutnom vlašću "svakako oblikovati budućnost rumunske politike".
Među favoritima za ulazak u drugi krug, uz Simiona, je i 65-godišnji Krin Antonesku, koga podržavaju tri stranke iz prozapadne rumunske vlade - njegova Nacionalna liberalna stranka čiji je lider bio od 2009. do 2014. godine, Socijaldemokratska partija i etnička mađarska partija.
Antonesku, bivši poslanik (1992-2008) i senator (2008-2016), podržava povećanje izdataka za odbranu, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Antonesku je 2012. kratko bio privremeni predsednik države, a posle povlačenja iz politike 2016. godine živeo je u Briselu sa suprugom Adinom Joanom Valean, poslanicom Evropskog parlamenta i bivšom evropskom komesarkom za saobraćaj (2019-2024).
Šanse za ulazak u drugi krug ima i 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta Nikuzor Dan, nezavisni kandidat poznat po čvrstom pro-EU i pro-NATO stavu.
Dan, matematičar obrazovan u Francuskoj, zalaže se za nastavak podrške Ukrajini i za postepeno povećanje izdvajanja za odbranu sa prošlogodišnjih 2,0 na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2030. godine.
U fokusu kampanje mu je borba protiv korupcije, eliminisanje birokratije i reforma javne uprave po modelu zasluga.
Na meti je kritika zbog dugogodišnje bliske povezanosti sa biznismenom Mihajem Paunom, koji je u prošlosti hvalio ruskog predsednika Vladimira Putina na društvenim mrežama i imao je poslove u Belorusiji i Rusiji.
I Antonesku i Dan su prozapadni kandidati koji podržavaju Ukrajinu. Antonesku bi najverovatnije podržao sadašnju vladu ako pobedi na izborima, dok je Dan rekao da bi se zalagao za formiranje novog prozapadnog kabineta.
U drugi krug bi mogao da uđe i 52-godišnji Viktor Ponta, bivši premijer (2012-2015) i nekadašnji lider leve Socijaldemokratske partije koji je postao ultranacionalista.
Ponta, koji nastupa kao nezavisni kandidat, navodi da podržava "radikalnu promenu koja se dešava u SAD" i povećanje izdvajanja za odbranu na iznad tri odsto BDP-a u 2026. godini. Ne podržava uvođenje građanskih zajednica za istopolne parove.
Šanse za ulazak u drugi krug ima i Elena Laskoni, 52-godišnja liderka Unije za spas Rumunije, iako ankete pokazuju da je izgubila podršku birača u odnosu na novembarske izbore, kada je trebalo da bude rivalka Đorđeskuu u drugom krugu.
Laskoni, gradonačelnica Kampulunga, grada u centralnom delu zemlje, izgubila je i podršku nekih visokih funkcionera njene stranke koji su podržali Nikuzora Dana.
Poput Antoneskua i Dana, i Laskoni je za povećanje izdataka za odbranu i za dalju pomoć Ukrajini. Podržava građanske zajednice za istopolne parove, ali se protivi legalizaciji istopolnih brakova.
Funkciju predsednika Rumunije, koji ima manju moć od premijera, jedna osoba može da obavlja najviše u dva petogodišnja mandata. Predsednik komanduje oružanim snagama, imenuje premijera, glavne sudije, tužioce i šefove tajne službe i predsedava Savetom bezbednosti koji odlučuje o slanju vojne pomoći. Takođe predstavlja Rumuniju na samitima EU i NATO-a i može da stavi veto na važne odluke Unije.
Novi predsednik će naslediti Klausa Johanisa, predsednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine. Johanisu je drugi mandat produžen pošto je Ustavni sud poništio predsedničke izbore, ali je on u februaru ipak podneo ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u EU, zbog čega Rumuniji preti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, navodi Rojters.
Naredni predsednik će se suočiti i sa ekonomskim posledicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu. Verovatno će nastojati i da poboljša odnose sa Vašingtonom nakon što su članovi Trampove administracije kritikovali poništavanje prošlogodišnjih izbora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Maduro spreman da proglasi vanredno stanje u slučaju agresije SAD
30.09.2025.•
2
Predsednik Venecuele Nikolas Maduro spreman je da proglasi vanredno stanje na celoj teritoriji u slučaju "agresije" SAD koje su rasporedile ratne brodove u Karibima.
Talibani isključili internet i mobilne mreže u Avganistanu
30.09.2025.•
0
Avganistan se suočava sa gotovo potpunim prekidom interneta nakon što su vlasti pod kontrolom talibana naredile gašenje mreža širom zemlje.
VIDEO: Iranska državna televizija cenzurisala gola kolena finske i švedske ministarke
30.09.2025.•
1
Na državnoj televiziji u Iranu tokom izveštaja sa zasedanja Generalne skupštine UN, cenzurisani su snimci finske ministarke spoljnih poslova Eline Valtonen i njene švedske koleginice Mari Malmer Stenergard.
Rusija negirala da se na bilo koji način mešala u izbore u Moldaviji
29.09.2025.•
3
Rusija je negirala da se na bilo koji način mešala u parlamentarne izbore u Moldaviji na kojima je juče pobedila vladajuća, proevropska stranka.
Oluja stiže na istok Španije, otkazani letovi i obustavljena nastava u školama
29.09.2025.•
0
Oluja sa jakim padavinama koja je zahvatila istok Španije uzrokovala je otkazivanje letova i obustavu školske nastave, što je najviše izraženo u oblasti Valensije.
VIDEO Predsednik Madagaskara raspušta vladu nakon protesta mladih: Izvinio se jer vlada nije radila dovoljno
29.09.2025.•
1
Predsednik Madagaskara Andri Nirina Radžoelina izjavio je da raspušta vladu nakon protesta koje su predvodili mladi zbog nestanka vode i struje.
Slepi putnik pronađen mrtav u odeljku za stajni trap aviona u Americi
29.09.2025.•
0
Slepi putnik pronađen je u nedelju ujutro mrtav u odeljku za stajni trap aviona kompanije Amerikan erlajns u Šarlotu u državi Severna Karolina.
Rezultati izbora u Moldaviji: Ubedljiva pobeda proevropske stranke
29.09.2025.•
17
Proevropska stranka PAS predsednice Maje Sandu ubedljivo je pobedila na parlamentarnim izborima održanim u nedelju u Moldaviji osvojivši 50,03 odsto glasova na osnovu 99,52 odsto prebrojanih glasova.
Crnogorska ministarka turizma teško povređena u udesu na Grahovu, zbrinuta u KBC u Kotoru
28.09.2025.•
0
Crnogorska ministarka turizma Simonida Kordić teže povređena u udesu koji se u 14.45 časova dogodio na magistralnom putu od mesta Dragalj na Grahovu ka Risnu, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore.
Više od polovine birača glasalo na parlamentarnim izborima u Moldaviji
28.09.2025.•
6
Više od polovine birača glasalo je na parlamentarnim izborima u Moldaviji, na glasanju koje će biti odlučujuće za budućnost zemlje, bez obzira da li teži približavanju Evropskoj uniji ili povratku u ruski uticaj.
Pucnjava u mormonskoj crkvi u Mičigenu: Poginula jedna osoba, desetoro povređeno
28.09.2025.•
0
U pucnjavi u mormonskoj crkvi koja se dogodila u američkoj saveznoj državi Mičigen jedna osoba je ubijena, a deset je ranjeno.
Grad Cirih zabranio upotrebu usisivača lišća na benzinski pogon
28.09.2025.•
3
Stanovnici Ciriha glasali su za zabranu usisavača lišća na benzinski pogon za održavanje javnih i privatnih zelenih površina u najvećem švajcarskom gradu.
Kolumbijski predsednik kaže da SAD krše međunarodno pravo ukidanjem njegove vize
28.09.2025.•
0
Kolumbijski predsednik Gustavo Petro odbacio je odluku SAD da mu povuče vizu zbog kritike izraelskog rata u Gazi i optužio Vašington da krši međunarodno pravo.
Bivši kineski ministar zbog primanja mita osuđen uslovno na smrtnu kaznu
28.09.2025.•
1
Bivši kineski ministar poljoprivrede i ruralnih poslova Tang Renđijan osuđen je na smrt uslovno zbog primanja mita, prvostepenom presudom na sudu u provinciji Đilin.
VIDEO: U Kini otvoren najviši most na svetu
28.09.2025.•
0
Kineske vlasti otvorile su danas, kako tvrde, najviši most na svetu - na 625 metara visine, preko klisure u planinskoj južnoj provinciji Guejdžou.
U istom danu u Hrvatskoj dve žene pogođene signalnim raketama na svadbama: Jedna preminula
28.09.2025.•
0
U jednom danu, u razmaku od samo sat vremena, signalne rakete su pogodile dve žene na svadbama u Dalmaciji.
Iranu ponovo uvedene sankcije
28.09.2025.•
0
Sankcije Ujedinjenih nacija protiv Irana ponovo su stupile na snagu zbog nepoštovanja obaveza te zemlje u vezi sa nuklearnim programom.
Počinje jesenje zasedanje Parlamentarne skupštine Saveta Evrope - jedna od tema i kriza u Srbiji
28.09.2025.•
1
Jesenje zasedanje Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, koje počinje sutra u Strazburu, biće posvećeno izazovima sa kojima se suočavaju novinari, a jedna od tema na dnevnom redu biće i aktuelna politička kriza u Srbiji.
Moldavci se danas na izborima opredeljuju: Nastavak zbližavanja sa EU ili okretanje Rusiji
28.09.2025.•
2
U Moldaviji su jutros u 7 sati po lokalnom vremenu otvorena birališta na redovnim parlamentarnim izborima.
Oktoberfest privremeno zatvoren zbog prevelike gužve: Neki posetioci zamoljeni da odu
28.09.2025.•
7
Najpoznatiji festival piva na svetu, Oktoberfest, u subotu je nakratko zatvoren nakon što je veliki broj posetilaca preplavio prostor Theresienwiesea.
Ukradeni podaci klijenata luksuzne robne kuće Herods
28.09.2025.•
2
Luksuzna robna kuća Herods u Londonu upozorila je svoje klijente da su njihovi lični podaci možda ukradeni prilikom upada u IT sistem povezan sa tom kompanijom.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar