NALED: Potrebno ozakoniti 33.000 objekata mesečno
NALED predlaže da se procedura za ozakonjenje objekata pojednostavi i bude univerzalna za sve slučajeve, pošto mesečno treba rešiti čak oko 33.000 zahteva da bi se taj proces završio u roku od pet godina, nakon kojeg je predviđeno rušenje.
Foto: Pixabay
U NALED-u je rečeno Tanjugu i da bi ozakonjenje moralo da glasi na kupce umesto na nesavesne investitore čiji odnosi sa državom ne treba da se tiču građana koji su legalno kupovali stanove.
U Ministarstvu građevine kažu za Tanjug da se radi na ubrzanju procesa ozakonjenja objekata i da su već odredili kvote i norme za postupanje po predmetima tako da jedan zaposleni na poslovima ozakonjenja treba da donese 30 rešenja o ozakonjenju mesečno i obradi dnevno 15 zahteva.
U Ministarstvu podsećaju da je Zakon o ozakonjenju objekata stupio na snagu 27. novembra 2015, a njegove izmene i dopune 6. novembra 2018. i ističu da je u prethodnih 15 godina na osnovu svih ranijih zakona koji su uređivali oblast legalizacije objekata doneto svega oko 151.000 rešenja o legalizaciji, dok je na osnovu Zakona o ozakonjenju objekata, za nešto više od tri godine njegovog sprovođenja, doneto 210.000 rešenja o ozakonjenju.
Dodaju, takođe, da su u cilju bržeg sprovođenja ozakonjenja pokrenuli inicijativu i da je vladina komisija dala saglasnost za dodatno angažovanje ukupno 1.056 ljudi na poslovima ozakonjenja, a na osnovu potreba koje su iskazale sve jedinice lokalnih samouprava.
"Lokalne samopurave imaju sve uslove i zakonske i kadrovske da taj važan zadatak koji se obavlja u javnom interesu Srbije uspešno privede kraju do 2023. godine, koji je kao rok za završetak predmeta dat poslednjim izmenama i dopunama zakona", navode u Ministarstvu građevine.
Konsultant NALED - a za regulatorna pitanja Đorđe Vukotić je rekao Tanjugu da je ozakonjenje oko dva miliona bespravnih objekata, od čega su polovina stambeni, ogroman posao i da je problem u tome što ima više kriterijuma za ozakonjenje različitih objekata, čime se taj proces komplikuje.
"To je vrlo krupan zalogaj ako procedura nije potpuno jasna. Zato predlažemo da se ta procedura pojednostavi i bude potpuno jasna i univerzalna za sve nelegalne objekte, a da pitanja koja ne interesuje savesne vlasnike budu rešavana između investitora i države", kazao je on.
Objasnio je da u zakonjenju postoje dva glavna slučaja: treba ozakoniti objekte koji trenutno nemaju upotrebnu dozvolu, a gde ima različitih vrsta objekata građenih bez građevinske dozvole, kao i ozakoniti objekte pravljene uz građevinsku dozvolu.
Naveo je da, na primer, ima objekata za koje nije izdata upotrebna dozvola zato što nije plaćen doprinos za uređenje građevinskog zemljišta ili zato što su probijeni gabariti predviđeni dozvolom - sazidano je više spratova ili su sazidani stanovi veći.
"Naša ideja je bila da se u odnosu na sve te objekte primeni jedinstveni princip i da ozakonjenje svih tih objekta bude moguće, kao i da se propiše potpuno identičan postupak ozakonjenja. A, da se eventulno neregulisani odnosi između investitora i Direkcije za građevinsko zemljište rešavaju na drugi način. Jer, šta nekoga ko je kupio stan sa građevinskom dozvolom briga da li je investitor platio doprinos za uređenje građevinskog zemljišta", naveo je Vukotić.
Istakao je da direkcija može to da naplati potpuno nezavisno od postupka ozakonjenja.
Kaže da je paradoks to što je najkomplikovaniji postupak ozakonjenja upravo u situacijama kada se odstupilo od građevinske dozvole iako je tu reč o najsavesnijim kupcima. Zato NALED smatra da je sasvim logično da se taj objekat ozakoni na ime savesnog kupca umesto, kao što je to sada slučaj, na ime investitora koji po pravilu nije korektan, rekao je Vukotić.
"Svedoci smo iseljenja porodica iz takvih stanova. Odjednom se pojavljuje neki poverilac koji je naknadno stekao to svoje potraživanje i stavlja šapu na njihov stan. Zato rešenje o ozakonjenju ne sme da bude na ime nesavesnog investitora. Sa druge strane, najednostavnije je ozakoniti objekte koji su najnezakonitiji, na primer, objekti zidani u nekom parku bez građevinske dozvole, pošto nema odstupanja od građevinske dozvole niti potraživanja od direkcije. Tako se stvara ogromna pravna nesigurnost, jer čak i ako takvo ozakonjenje prođe u praksi, postavlja se pitanje da li ona mogu da budu preispitana. Sa druge strane, vi ste ograničili na pet godina proceduru ozakonjenja i rekli ste da ako se objekat ne ozakoni da će se rušiti. Uz to ste i zabranili promet takvih objekata i priključenje na infrastrukturu."
To bi značilo, objašnjava Vukotić, da se može doći u situaciju da neko koristi takav objekat i da je već priključen na struju, ali da ne može naknadno da se priključi na vodovod i kanalizaciju.
Vukotić je rekao i da ako vlast kaže da će nešto srušiti po isteku predviđenog roka onda treba da bude dosledna i to zaista uradi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pljačkao taksiste stavljajući im nož pod grlo
11.01.2026.•
0
Zemunska policija donela je rešenje o zadržavanju M. V. (38) zbog tri napada na taksiste, odnosno pretnji da će ih zaklati ako mu ne daju novac, saopšteno je iz tužilaštva.
Egipatski radnici u Srbiji: Nismo dužni da radimo besplatno, organizovaćemo protest
11.01.2026.•
13
Neformalna grupa Egipatski radnici u Srbiji saopštila je danas da im je mesecima uskraćivana zarada, uz objašnjenje da je to zbog problema koje ima poslodavac.
EDS: Otklonjen kvar na dalekovodu, Ivanjica postepeno dobija struju
11.01.2026.•
3
Napajanje električnom energijom u Ivanjici vraćaće se sukcesivno po trafostanicama pošto je otklonjen kvar na dalekovodu Arilje-Ivanjica, saopštila je Elektrodistribucija Srbije.
Vučić najavio da će pomilovati sve u slučaju Generalštab: Postoji li tu dokaziva zloupotreba ovlašćenja?
11.01.2026.•
8
Predsednik Aleksandar Vučić još jednom je pokazao da neće odustati od "spasavanja" svojih ministara od pravnih posledica krivičnih dela, jer je ponovio da će pomilovati sve u slučaju Generalštab.
Niškim planinarima koji pešače do Krfa zabranjen ulaz na Kosovo na godinu dana
11.01.2026.•
2
Planinarima niškog udruženja "Stazama slavnih predaka", koji će pešice preći put do Krfa kojim se povlačila srpska vojska 1915-16. godine, na godinu dana je zabranjen ulaz na Kosovo.
U Srbiji će 2052. živeti 1,4 miliona ljudi manje nego danas
11.01.2026.•
7
Ukoliko se aktuelni demografski trendovi nastave, Srbija će do 2052. godine imati gotovo milion stanovnika manje nego početkom tridesetih godina ovog veka.
EDS: Ivanjica bi struju trebalo da dobije popodne, situacija se menja iz sata u sat
11.01.2026.•
2
Veći deo Ivanjice ostao je bez električne energije zbog kvara na dalekovodu 110 kV Arilje-Ivanjica Elektromreže Srbije, a očekuje se da će struju ponovo dobiti danas tokom popodneva.
Preminuo maloletnik koji je na Zvezdari hicima iz pištolja ranio babu, dedu, pa sebe
11.01.2026.•
0
Šesnaestogodišnjak koji je na Božić na Zvezdari ranio babu i dedu u porodičnoj kući, a potom pucao u sebe, preminuo je u bolnici.
Glišić: Srbija brže od evropskih zemalja rešava probleme sa snegom
11.01.2026.•
11
Ministar za javna ulaganja Srbije Darko Glišić izjavio je da Srbija u ovom trenutku rešava brže i efikasnije probleme koje je sneg naneo nego evropske zemlje.
Nije ni započet, a cena samo raste: Srpska vlast rekla da bi uložila 200 miliona evra u aerodrom u Trebinju
11.01.2026.•
33
Predsednik Srbije ove nedelje uspeo je tokom posete Trebinju da ponovo u fokus vrati ideju o gradnji aerodroma zapadno od tog grada.
Sofronijević o snegu: To su normalni problemi, niko nije zakazao, bilo samo malo nesnalaženja u početku
11.01.2026.•
17
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da su svi državni putevi prvog i drugog reda prohodni, priznajući da je "bilo malo nesnalaženja u početku".
Još jedno javno preduzeće menja formu: I "Nuklearni objekti" postaju DOO
11.01.2026.•
5
"Nuklearni objekti Srbije" više neće poslovati kao javno preduzeće (JP), već kao društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO), baš kao i niz drugih javnih preduzeća koji su tokom prethodnih meseci promenili pravnu formu.
Vlast sve užurbanije radi na vraćanju obaveznog vojnog roka: Zašto baš sada?
11.01.2026.•
60
Srbija nikad nije bila bliže ponovnom uvođenju vojnog roka, ali zašto vlast sada toliko predano i ubrzano radi na povraktu u kasarne?
Predsednik kaže "Nema otimanja", a Srbija po zaštiti privatne imovine u društvu Konga, Ruande i Kazahstana
11.01.2026.•
8
"Mi nikome nećemo otimati privatnu imovinu". Kad predsednik Srbije to izjavi o NIS-u, moglo bi se poverovati da je Srbija visokorangirana država u svetu koja zakonima i praksom štiti privatno vlasništvo.
Sneg i led u Srbiji: Vanredna situacija u 11 opština, evakuisano ukupno 37 osoba
11.01.2026.•
2
Srbija se i danas suočava sa posledicama snežnih padavina, zbog čega je vanredna situacija proglašena u 11 opština, dok su problemi u saobraćaju i snabdevanju električnom energijom tokom prethodnog dana uglavnom sanirani
Najava novih Trampovih carina od 500 odsto: "To bi imalo katastrofalne posledice po Srbiju"
11.01.2026.•
31
U SAD je ponovo aktuelno pitanje zakona o sankcijama Rusiji koji predviđa carine do 500 odsto zemljama koje nastave da kupuju rusku energiju.
Neko u ime Poreske uprave pokušava da prevari građane
11.01.2026.•
3
Poreska uprava saopštila je da su u poslednje vreme učestali pokušaji zloupotrebe elektronske pošte, pri čemu se pošiljaoci lažno predstavljaju kao Poreska uprava.
Od Dragana Stanića do Vladimira Pištala: Vlada Srbije dodelila nacionalne penzije umetnicima
11.01.2026.•
10
Vlada Srbije je dodelila priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina.
Fakultet srpskih studija "od presudnog značaja za budućnost Srbije": Izučavaće se teologija i nac. bezbednost
11.01.2026.•
43
Fakultet srpskih studija će, osim departmana za istoriju, srbistiku i ruski jezik i književnost, imati i studijske programe za nacionalnu bezbednost, nacionalnu arheologiju, kulturologiju, kao i za pravoslavnu teologiju.
Komentari 4
Znam
Znate li kako izgleda, kada se nekom sirotom seljaku koji jedva preživljava, staračkoj porodici, poljoprivredno zemljište registruje kao građevinsko, pa im se pošalje porez od nekoliko desetina hiljada dinara umesto nekoliko stotina dinara?
Ako neko ima interes, ljudi se izbace sudskim izvršiocem iz kuće kao beskućnici.
I sve buide regularno, zemlju otme lokalna vlast i prisvoji da prodaje po volji i svi slave uređenu Evropu i ozakonjenje.
Ex In
Nekima ne bi odgovaralo ni da im legalizujete objekat i još doplatite, jer im odgovara da ne plaćaju porez na uknjižen objekat.
Posebno pitanje je što se legalizacijom abolira za uičinjeno krivično delo bespravne gradnje i pri tome ne plaća "oportunitet" već se prolazi ponekad i 100 puta jeftinije!
Imam puno zamerki za Šumarca, ali je on jedini pokušao da ovo PRETEŠKO pitanje nekako rešava još davne 2003. godine. Naravno neuspešno, jer su, pored svih drugih problema, ovi što su uglavnom sad vlast povikali. "Legalizacija je pljačka.!
Kasniji ministri sve gori od goreg, računajući i onog jedinog građevinca među njima.
Мунгос
Иначе, ово Министарство је за 3 године легализовало 0,01% нелегалних објеката, а за 20 година сва ранија министарства су легализовали 0,005% објеката, што представља 2 пута већи учинак данашњег министарства од свих претходних. Браво.
НАЛЕД, то је скраћени назив од Национална Алијанса за Локални Економски Развој.
Логички гледано, скраћеница би требало да се пише као НАЛЕР.
Да не би неки мангупи исмејавали ову озбиљну и виталну организацију и говорили да је она На Лер, одлучено је да скраћеница буде На Лед.
Иначе, велики значај ове Алијансе је у томе што бесплатно пише законе свим министарствима у Србији. Па зато, хвала богу, држимо и солидан рекорд по броју донесених закона. Тако да свима можемо послужити као доказ оне чувене латинске пословице:
„Res publica coruptisima, plurimae leges.“
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar