Na današnji dan pre dvadeset godina, na jugoslovensko-albanskoj granici započela je bitka na Košarama, koja je trajala 67 dana i odnela 108 života.
Borba na Košarama započela je 9. aprila u ranim jutarnjim satima, kada su snage UČK napale državnu granicu Savezne Republike Jugoslavije iz pravca Albanije. Cilj im je bio da se razdvajanjem i razbijanjem jedinica Vojske Jugoslavije između Đakovice i Prizrena spoje sa snagama UČK u Metohiji.
Deo državne granice oko karaule Košare čine planinski vrhovi od preko 2.000 metara visine, u to doba i dalje prekriveni snegom. Taj deo štitilo je nešto više od sto pripadnika 53. graničnog bataljona, koji su se tokom dva dana borbi suprotstavili desetostruko jačem neprijatelju.
"Ja mislim da je svaki dan bio kao godina, ne znate odakle vas više gađaju, da li minobacačkim granatama, da li padaju granate od bestrzajnih topova, da li puščanom municijom", svedoči Saša Radojević, zamenik komandira karaule Košare.
U pomoć graničarima tada je stigao vod Vojne policije. Međutim, napad je silovit i snage UČK uspele su da zauzmu položaje Rasa Košares i Maja Glava, dominantne tačke sa kojih kontrolišu svako kretanje ka graničnoj liniji. Zauzeli su i samu zgradu karaule koja se zbog nepovoljnog položaja nije ni mogla braniti. Strani mediji tada prenose snimke ulaska vojnika UČK, koji to proslavljaju kao svoj uspeh.
Osvajanjem vrha Maja Glave, snage UČK su ušle 100 do 200 metara u dubinu Jugoslavije, a osvajanjem Rasa Košares zauzeli su kilometar i po naše teritorije.
Dolaskom pripadnika 125. motorizovane brigade, koja je do tada pružala dubinsku podršku, formirana je linija odbrane koja je sprečila dalji prodor neprijatelja. Naša vojska narednih dana pokušavala je da povrati Rasa Košares i Maja Glavu. Uskoro im se pridružuju i pripadnici 72. specijalne i 63. padobranske brigade.
Linija fronta je stabilizovana, a borbe nisu jenjavale.
"Kiša metaka je proletala. Imali smo sreće da nas nijedan metak nije zakačio, da nas nije ranio. Prišli smo mu sa leđa, čovek je bio šokiran", svedoči o napadu na jedno mitraljesko gnezdo UČK Milutin Radić, tada vojnik na odsluženju vojnog roka u 125. motorizovanoj brigadi. Na svoj položaj zajedno sa vojnikom Darkom Anđelkovićem vratio se sa osvojenim mitraljezom.
Neprijatelj je bio iznenađen i kada su 11. maja po krajnje nepristupačnom terenu na nadmorsku visinu od 1.800 metara na liniju fronta pristigla dva tenka.
Vladimir Knežević iz 63. padobranske brigade opisuje ovaj događaj: "Kad su zagrmela dva tenka, kad je zemlja počela da se trese, to je, ne mogu da objasnim, olakšanje. Čovek zbog ljudi koji su to uradili oseća takav ponos. Osećam da nismo sami. Dobro je, došli su majstori."
Ginulo se od minobacača, snajpera, od zabranjenih kasetnih bombi. Poginulo je 108 vojnika, podoficira, oficira, rezervista i dobrovoljaca. Prosečna starost poginulih bila je 25 godina.
U bici na Košarama učestvovalo je oko 1.500 pripadnika Vojske Jugoslavije. Borbe su trajale sve do 14. juna 1999. godine, kada se Vojska Jugoslavije posle Kumanovskog sporazuma povukla sa Kosova i Metohije.
Kada je postalo očigledno da trupe na Košarama ne mogu da se probiju i da je kopnena ofanziva na ovom pravcu nemoguća, krajem maja 1999. godine snage UČK su u sadejstvu sa NATO snagama pokušale da u dubinu teritorije Kosova i Metohije krenu drugim pravcem, preko planine Paštrik ka Prizrenu.
Radio-televizija Srbije u koprodukciji sa Ministarstvom odbrane snimila je dokumentarno-igrani film "Ratne priče sa Košara" koji će u 21 čas biti premijerno prikazan na Prvom programu.
Kad pročitaš ovakav tekst i saznaš što su pripadnici naše JNA pretrpeli i postigli ,kako su se junački borili,ponosim se što sam i ja bio pripadnik tadašnje JNA,služio sam vojni rok kao graničar na bugarskoj granici.Poginulim na Košarama neka im je većna slava, i da ih Srbija nikad ne zaboravi.
U ovom tekstu je osnovna poenta da je Vojska Srbije na jedini kopneni front na svojoj teritoriji poslala dva tenka i hrpu regruta da poginu. Ali šta drugo da očekuješ od vojske koja je protivavionske topove sakrivala u gusto naseljene kvartove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Predsednik kosovske komisije za nestale Andin Hoti izjavio je da će članstvo u Savetu Evrope (SE) otvoriti put Kosovu da tuži Srbiju za počinjene zločine.
Premijer Bavarske i predsednik konzervativne Hrišćansko socijalne unije (CSU) Markus Zeder zauzeo se za prijem Srbije u Evropsku uniju, sigurno i zato da bi se suzbio uticaj Rusije i Kine.
Potpredsednik Vlade Crne Gore Nik Đeljošaj kaže da to što je šefica crnogorske delegacije u PSSE Maja Vukićević glasala protiv prijema Kosova u Savet Evrope, ne znači da je to zvanična politika Vlade.
Arhitekta Bojan Kovačević rekao je danas da zgrada Generalštaba u Beogradu nije srušena, već urušena i ocenio da ona predstavlja simbol modernosti Srbije.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO bombardovanju Jugoslavije pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela.
Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su tri osobe u Hadžićima u Kantonu Sarajevo, jer su tvrdili da su povezani sa nestankom dvogodišnje Danke Ilić u Srbiji, preneo je danas RTRS.
Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) saopštila je da bi Skupština Srbije mogla i uoči predstojećih lokalnih izbora da razmotri neke izmene izbornog zakona.
Trećeg dana potrage za dvogodišnjom Dankom Ilić mini bagerom raščišćava se dvorište i teren oko kuće od raznog šiblja i drveća kako policija ne bi previdela eventualno neki trag, rečeno je u policiji.
Kompanija Elektrosever objavila je danas da je počelo uručenje računa za utrošenu električnu energiju u četiri opštine na severu Kosova i Metohije i plaćanje cene struje po nižoj tarifi.
Modernizacija železničke pruge Niš-Dimitrovgrad i obilazna pruga oko Niša koštaće 430 miliona evra, od čega je 108 miliona poklon EU, a radovi bi trebalo da se završe do kraja 2027. godine.
Viši sud u Beogradu danas je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima P.D, D.P. i A.S. koji se terete za udruživanje radi vršenja krivičnog dela i pranje novca, saopštio je taj sud.
Komentari 6
I sto puta hvala
mihailo
Mastodont
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar