Gramatičke i pravopisne greške uporne i česte

Broj onih koji nemaju osnovno obrazovanje se smanjuje, ali greške pri govoru ili pisanju česte su i kod visokoobrazovanih ljudi. U opadanju kulturnog nivoa, ni jezička kultura ne može da bude pošteđena.
Gramatičke i pravopisne greške uporne i česte
Foto: Pixabay
Među najčešćim greškama su one koje se tiču upotrebe reči "jer" i oblika "je l'". Na primer: "Jel si stigao?" umesto "Jesi li stigao?" ili "Jer možeš ovo da uradiš?"  
 
"Jer" je uzročni veznik i znači "zato što", dok se oblik "je li" upotrebljava u upitnim rečenicama nastalim prema izjavnim.
 
"Mislim da se najveći broj grešaka dogodi jer se radi u brzini, jer je inercija jača od znanja, od iskustva i od svesti govornika da nešto nije rekao dovoljno dobro", objašnjava za RTS lektorka Jelena Dubajić Pantić.
 
Pravopisne i gramatičke greške uporne su i česte. Iako je srpski jezik jedan od najmelodičnijih jezika na svetu, svakodnevno se susrećemo s nepoštovanjem pravila naše gramatike.
 
Profesor Dobrivoje Stanojević sa Fakulteta političkih nauka ističe da mu najčešće pada u oči greška kada se kaže "svo vreme", umesto "sve vreme".
 
"Time nas je nekako 'zarazio' Vojislav Ilić u svojoj pesmi kada je rekao 'mutno je nebo svo', ali ima i 'dobrih' grešaka jer ustvari vi tada vidite sa kim imate posla", napominje profesor Stanojević.
 
Jedna od akcija koja se bavi zaštitom srpskog jezika, pisma i opšte jezičke kulture, može se videti na bilbordima širom Beograda, sa narodnim poslovicama i zagonetkama. Cilj je da što više ljudi vidi kako se pravilno upotrebljavaju reči u našem jeziku.
 
"Čovek ako pročita svako veče jednu ili dve začkoljice, na pravom mestu, ne na internetu nužno gde može da bude i nesporazuma, onda će on u punoj meri popraviti svoj govor, da bude bliži duhu srpskoga jezika, da se jasnije i preciznije izražava, i na taj način da bolje iskazuje svoje misli, htenja, osećanja, pa ako hoćete i politička uverenja", smatra profesor Stanojević.
 
Gramatičke vežbe, kao i udžbenici, nude primere kojima se brzo i lako obnavlja i utvrđuje znanje naučeno još u osnovnoj školi. Neke škole u Srbiji su se dosetile i na stepenicama ispisale najčešće pravopisne greške koje učenici prave, kao i njihovi ispravno napisani oblici. 
  • @Gladius et anus

    22.04.2019 22:01
    Veliko je pitanje sta je starije, kokoska ili jaje. U tvom razmisljanju, da li je glupost naroda i nezainteresovanost za svoj razvoj, obrazovanje, unapredjivanje sebe posledica danasnjeg vremena, kao sto ti smatras, ili upravo uzrok. Ja vise naginjem u proceni ovom drugom.
  • Мунгос

    22.04.2019 20:53
    @ V,
    Овим речима које сам навео за пример много фали. Извитоперите неку тешку реч као што раде Хрвати, добијете неку наказу, а љутите се када се Хрвати исмевају. Овакве наведене речи (српске) исмевају и многе жене из мог окружења и са друштвених мрежа. Тога сте ви свесни, па зато покушавате увести присилу, а сву ту примену контролише једна НВО која ће да вас цинкари Европи уколико неко одскаче. Јер по новој религији либералног запада која се зове „Слобода Родног Идентитета“, Европљанин који не припада тој религији, макар привидно, често скупо плаћа: њега могу да отпусте с посла, да стрпају у затвор, или као минимум - да га изопште из друштва.
    Што се мене тиче нека се примењују овакве рогобатне речи, нећу уопште да се љутим. Али овако на силу, нема смисла. Чак је и министарка Зорана покушала да уведе законску присилу, по директиви ЕУ. Срећом није прихваћено, али знам да она и ЕУ неће одустати.
    Иначе, један језик је жив, и треба да се развија. Тако се и Српски језик развијао и мењао, али је успео да задржи своју музикалност без обзира на многе стране речи. Тако је на пример заживео израз „лајковање селфија“, нека му је са срећом – некако се неприметно накалемио. Сада да га ја крстим као на пример „изражавање свиђања самосликања“ некако не иде.
    Али ово што нам раде женски борци за људска права, никако није у реду.
    Октоообар, није БГ нагласак. Најбољи пример за БГ нагласак је Баааандера. Тако говоре српски сељаци када се покондире. Мислим и на градске сељаке не само на сеоске.
  • V

    22.04.2019 17:52
    @Мунгос
    borkinja, sutkinja, psihološkinja… reči su kojima ništa ne fali. Ako su rogobatne, to je zato što se još nije stekla navika njihove upotrebe.
    Reči nastaju kad se za njima pojavi potreba. Pošto borci, sudije i psiholozi nisu samo muškarci i pošto je srpski jezik jedan od jezika koji ima rodove i posebne nastavke kojima ih pokazuje, normalno je da se ta razlika pravi dosledno, tj. da se izmisle ženski oblici gde ih nema.

    To je najnormalnija praksa u raznim jezicima i nikako vas ne ugrožava.

    S druge strane, bolje da vam smeta držanje nekakvih pravila akcentovanja kao pijan plota na javnim servisima gde voditelji pričaju upravo rogobatno, kako niko ne priča i kada na RT Vojvodini voditelji iz NS glume BG naglasak (300 dinaaaara, oktooobar...).

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija