Mladi zasićeni ličnim pričama o ratovima devedesetih, žele istinom da spreče mržnju u budućnosti
Mlade osobe iz Srbije i Hrvatske zasićene su nasleđem ratova devedesetih na prostoru nekadašnje Jugoslavije, ali su istovremeno zainteresovane da saznaju istinu o događajima, kako se prošlost ne bi koristila za održavanje neprijateljstva među narodima na ovim prostorima.
Ovaj zaključak donosi se na osnovu istraživanja koje su sproveli Centar za razvoj demokratskog društva "Europolis" i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, a u kojem je učestvovalo 660 mladih, od 18 do 30 godina, iz Srbije i Hrvatske.
Mladi iz Srbije i Hrvatske davali su slične odgovore na pitanja koja su im postavljana. Tako je u Srbiji 33 odsto njih umereno zainteresovano za temu ratova na području bivše Jugoslavije, dok je ovaj odgovor dalo 35 odsto ispitanih u Hrvatskoj. Nešto veći broj ispitanika iz Srbije je veoma zainteresovan za ovu temu, 39 odsto, dok je u Hrvatskoj taj broj bio 28 procenata.
Najveći broj njih bi volelo da znaju više o ratovima devedesetih, više od polovine smatra da su im informacije o tome potpuno ili delimično dostupne. Na pitanje "U kojoj meri se slažete sa tvrdnjom da je utvrđivanje činjenica o zločinima iz prošlost preduslov za pomirenje na prostoru bivše Jugoslavije?" 37 odsto ispitanika iz Srbije se u potpunosti slaže, 19 odsto njih delimično, dok se sa tom tvrdnje uopšte ne slaže svaki peti ispitanik. Na isto pitanje 34 odsto ispitanika iz Hrvatske je reklo da se slaže sa tvrdnjom, 23 odsto delimično, a uopšte se ne slaže 17 odsto ispitanih.
Mladi su potpunosti usaglašani po pitanju toga da svaki pojedinac koji je počinio ratni zločin, bez obzira na to koje je nacije ili vere, mora da odgovora pred sudom - to je reklo 88 odsto mladih u Srbiji i 87 odsto njihovih vršnjaka iz Hrvatske.
"Ono što smo ustanovili jeste da mlade ljude interesuje prošlost, jer su svesni u kojoj meri je ona prisutna u sadašnjosti. Odnosno, razumeju da je ona politički upotrebljena i da je svrha politizacije prošlosti da se održava antagonizam među narodima na prostoru bivše Jugoslavije, a oni ne žele da učestvuju u tome. Ono što smo primetili jeste da su mladi, osim postojećeg interesovanja, vrlo izgubljeni u tim temama i ne znaju šta da misle o prošlosti. Žele da se nasleđe prošlosti prevlada kako se ne bi opterećivali odnosi sadašnjosti i budućnosti, ali ne znaju kuda da krenu, šta o svemu tome da misle, jer su zasuti informacijama o prošlosti", poručuje istraživač na projektu Ognjen Gogić.

Većina mladih u Srbiji i Hrvatskoj (56% i 57%) u potpunosti ili delimično se slaže sa tvrdnjom da su suđenja za ratne zločine uslov za pomirenje naroda na prostoru nekadašnje SFRJ. Isto tako, velika većina je stava da je potrebno da žrtve rata budu popisane imenom i prezimenom.
Najveća razlika u stavovima primećena je kod tvrdnje da bi svaka država trebalo da se bavi samo svojim žrtvama. Čak polovina ispitanika iz Srbije je reklo da se "uopšte ne slaže" sa takvim stavom, a još 17 odsto njih se "delimično ne slaže", dok se 34 odsto njih u Hrvatskoj protivi takvom mišljenju, a još 20 odsto njih se "delimično ne slaže" sa ovim stavom. Isti broj ispitanika i u Srbiji u Hrvatskoj rekao je da smatra kako bi svaka država trebalo da se bavi samo svojim žrtvama - njih 12 odsto.
"Utvrdili smo da su mladi prilično zasićeni ovom temom, nemaju volje o njoj razgovarati, a kao glavni razlog za to navode serviranje presubjektivnih priča. Oni žele da čuju o toj temi, da znaju šta se dogodilo i šta je bio povod sukoba, ali da to bude činjenično stanje, faktografske činjenice, a ne subjektivno iznošenje tih događaja", navodi Natalija Šarić iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka.
Kako je rečeno prilikom predstavljanja istraživanja, interes mladih za prošlosti proizilazi iz toga što su mladi pričom o ratovima devedesetih okruženi i danas, a tema se istovremeno poistovećuje i sa pitanjem odnosa naroda i država u sadašnjosti. Interes mladih je da se utvrdi šta se zaista dogodilo, kako bi se sprečila mržnja u budućnosti, ali je problematično što su obasuti političkim interpretacijama, pa se istina o tome šta se zaista dešavala gubi u različitim narativima.
Istraživanje u kojem je učestvovalo više od 600 mladih iz Srbije i Hrvatske sprovedeno je u periodu između maja i septembra 2019. godine, a rađeno je u okviru projekta "Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regionu bivše Jugoslavije - podrška REKOM-u". REKOM, odnosno Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenih na prostoru bivše SFRJ od 1991. do kraja 2001. godine, predstavlja inicijativu za osnivanje međudržavne komisije koju bi trebalo da osnuju članice nekadašnje SFRJ, kako bi se utvrdile činjenice o svim ratnim zločinama, kako bi prestalo manipulisanje ljudskim žrtvama.
Međutim, kako se do sada pokazalo, među liderima država ne postoji volja da se napravi ovakav korak, iako u nekima postoje zasebne komisije koje se bave ovim pitanjem.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Još jedan državljanin Srbije poginuo danas na motociklu u Crnoj Gori
12.06.2026.•
0
Motociklista iz Srbije M.J. poginuo je danas oko 15.40 na putu između Žabljaka i Šavnika.
Danas: Vlast razmatra dve opcije za predsedničkog kandidata, u igri i nestranačka ličnost
12.06.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka razmatraju dve opcije za predsedničke izbore, a odluka bi mogla da bude saopštena na velikom skupu planiranom za Vidovdan u Beogradu.
Izabrana nova dekanka Medicinskog fakulteta u Beogradu, studenti tvrde da je reč o "režimskoj kontroli"
12.06.2026.•
1
Profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu Milica Bajčetić danas je zvanično izabrana za dekana te ustanove.
Posle upozorenja Viz era: Evropska komisija proverava potez Srbije u avio-saobraćaju
12.06.2026.•
6
Evropska komisija proverava da li su izmene pravilnika o stranim avio-prevoznicima, koje je Srbija usvojila u martu, u skladu sa obavezama koje je Beograd preuzeo prema EU, potvrdili su iz Brisela za BIRN.
DS: Pronaći i kazniti vandale koji su dva puta oštetili Đinđićev spomenik
12.06.2026.•
3
Demokratska stranka zatražila je od nadležnih da kazne vandale koji su dva puta u roku od samo desetak dana oštetili nadgrobni spomenik dr Zorana Đinđića na Novom groblju u Beogradu.
Deo Moravskog koridora zatvoren od 16. juna zbog povezivanja autoputeva
12.06.2026.•
1
Tokom izvođenja radova na saobraćajnom povezivanju auto-puta "Miloš Veliki" i "Moravskog koridora" planirano je zatvaranje dela autoputa kod denivelisane raskrsnice "Preljina" (Čačak - Sever).
Kompanije povezane sa Manjom Grčić dobile sedam miliona dinara na beogradskom medijskom konkursu
12.06.2026.•
9
Kompanije Tačno i Minacord Media, u kojima je do skora bila vlasnica i direktorka Manja Grčić, sadašnja generalna direktorka Radio-televizije Srbije, dobile su sedam miliona dinara, naveo je ANEM.
Brnabić: Dobili smo pozitivno mišljenje Venecijanske komisije na pravosudne zakone
12.06.2026.•
18
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je Venecijanska komisija Saveta Evrope dala pozitivno mišljenje o predloženim izmenama nedavno usvojenih pravosudnih zakona.
MUP traži nove specijalce: Raspisan konkurs za prijem u SAJ, poznati uslovi
12.06.2026.•
13
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je javni konkurs za pohađanje selekcione obuke za Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), za prijem 22 osobe radi popune radnog mesta "specijalac".
Državljanka Srbije poginula na magistralnom putu kod Nišića
12.06.2026.•
1
Državljanka Srbije M.G. (40) iz Loznice poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se jutros oko devet časova dogodila na Trubjeli kod Nikšića.
Veselinu Miliću pritvor produžen za još 30 dana
12.06.2026.•
17
Viši sud u Beogradu je danas produžio pritvor bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću za još 30 dana
Ekspo finansiran i iz budžetske rezerve namenjene vanrednim troškovima: Izdvojeno oko 54 miliona evra
12.06.2026.•
10
Za projekat Ekspo 2027 tokom 2025. godine iz budžetskih rezervi izdvojeno je oko 54,3 miliona evra, iako su ta sredstva prvenstveno namenjena za nepredviđene i vanredne troškove.
Sud usvojio zahtev Filozofskog u Nišu: Odlaže se izdavanje radne dozvole Fakultetu srpskih studija
12.06.2026.•
3
Studenti u blokadi Univerziteta u Nišu saopštili su da je Upravni sud usvojio zahtev Filozofskog fakulteta za odlaganje izvršenja rešenja Ministarstva prosvete o predaji radne dozvole Fakultetu srpskih studija.
MUP apelovao na vozače da budu dodatno oprezni zbog početka raspusta
12.06.2026.•
0
Saobraćajna policija apeluje na vozače da poštuju propise i pokažu dodatnu odgovornost zbog početka školskog raspusta.
Počinje letnji raspust u osnovnim školama
12.06.2026.•
0
Učenici osnovnih škola, od prvog do sedmog razreda, danas završavaju školsku godinu.
Odnosi Srbije i SAD: Posle Kine i EU, predsednik najavljuje strateški dijalog sa SAD
12.06.2026.•
13
Strateški cilj Srbije je ulazak u EU, koja se sve više udaljava od Vašingtona, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić mu je sve bliži.
Venecijanska komisija danas o Mrdićevim zakonima
12.06.2026.•
2
Venecijanska komisija Saveta Evrope trebalo bi da danas na plenarnoj sednici u Veneciji potvrdi hitno mišljenje o izmenama pravosudnih zakona u Srbiji.
Jerinić: Roditelji će odlučivati da li će deca posetiti Ekspo
11.06.2026.•
4
Direktor preduzeća "Ekspo 2027" Danilo Jerinić izjavio je da posete đaka toj specijalizovanoj međunarodnoj izložbi neće biti obavezne, kao i da će se roditelji izjašnjavati da li žele da je njihova deca posete.
Komentari 3
mlada osoba
i zajedno mrzimo naseg precednika
Amon
Sever Srbije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar