Koliko građani plaćaju održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju?

Da li građani Srbije plaćaju previše za održavanje Dvorskog kompleksa na beogradskom Dedinju, u kome stanuje porodica Aleksandra II Karađorđevića ili to nisu velika sredstva? Zavisi koga pitate.
Koliko građani plaćaju održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju?
Foto: Pixabay
Dok deo javnosti smatra da bi država, budući da je u njenom vlasništvu, održavanje Dvorskog kompleksa morala da plaća čak i da u njemu niko ne živi, drugi pak postavljaju pitanje zašto u objektu koji je proglašen za kulturno-istorijsko dobro porodica Karađorđević uopšte stanuje.
 
U Ministarstvu kulture za Radio slobodna Evropa (RSE) navode da je iz budžeta za 2019. godinu opredeljeno 62 miliona dinara (nešto više od 525 hiljada evra) za finansiranje redovnog održavanja, zaštite i korišćenja tog kompleksa u istoj godini.
 
O tome je, kako se navodi, potpisan godišnji ugovor, kojim je predviđeno preduzimanje mera preventivno-tehničke zaštite nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara u okviru spomenika kulture Dvorski kompleks, održavanje sigurnosnih sistema i fizičko obezbeđenje objekata, održavanje parkovske celine i druge mere.
 
Stanari Dvorskog kompleksa
 
Dvorski kompleks u elitnoj beogradskoj četvrti, u čijem okviru se nalaze rezidencije Kraljevski dvor i Beli dvor, podignut je po nalogu kralja Aleksandra Prvog dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka kao rezidencija za njegove sinove Petra (budućeg kralja Petra II), Tomislava i Andreja.
 
Aleksandar Drugi Karađorđević koji sa porodicom živi u Dvorskom kompleksu, sebe je nazivao prestolonaslednikom Jugoslavije, a od nestanka zemlje "pretendentom na presto prestolonaslednika". Sin je jedinac poslednjeg jugoslovenskog kralja Petra II, koji je po okupaciji Kraljevine Jugoslavije izbegao u London, gde je i proveo najveći deo života.
 
 
Monarhija je krajem 1945. godine ukinuta od strane komunističke vlasti uspostavljene u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata.
 
Dvorski kompleks je 1947. godine, nacionalizovala tadašnja vlast, kada ovaj objekat postaje i zvanična rezidencija predsednika države i Komunističke partije Jugoslavije Josipa Broza Tita. Tokom predsedničkog mandata nekadašnjeg predsednika Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića do 2000. godine, objekat je korišćen za političku aktivnost na unutrašnjem i međunarodnom planu.
 
U Srbiju se Aleksandar Karađorđević iz Velike Britanije vratio 2001. godine. Iste godine je ugovorom sa tadašnjom Saveznom Republikom Jugoslavijom dobio pravo da boravi u Dvorskom kompleksu na Dedinju.
 
To ne znači da je Dvorski kompleks vraćen Karađorđevićima. Naime, Vlada Srbije je 2010. godine taj kompleks proglasila za kulturno-istorijski spomenik i on kao takav mora ostati u vlasništvu države, pa država mora finansirati i njegovo održavanje, što i čini od 2004. godine.
 
Izdaci za Dvorski kompleks
 
U poslednjih pet godina, kako za RSE navode Ministarstva kulture, izdvojeno je ukupno 274 miliona dinara (2,3 miliona evra) za finansiranje redovnog održavanja, zaštite i korišćenja Dvorskog kompleksa.
 
"Građani sada izdvajaju manje novca za održavanje Dvorskog kompleksa nego što su činili u vreme komunizma kada je to bila rezidencija tadašnjeg predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita", kaže za RSE istoričar Čedomir Antić, koji je i član Krunskog saveta.
 
 
On navodi da je humanitarna fondacija princeze Katarine do sada bolnicama u zemlji donirala više od 20 miliona evra, kao i da, pored drugih aktivnosti, dvor svake godine, u organizaciji Turističke organizacije Beograda, prodaje posetiocima ulaznice, a da taj novac ide državi.
 
Kapije Dvorskog kompleksa otvorene su za posetioce od aprila do decembra, a cena ulazinice je oko 5,5 evra.
 
"U istoriji srpskog dvora građani nisu više od njega dobijali, pošto su i Karađorđevići i Obrenovići ostavili mnogo više narodu nego što im je narod ikada dao. Dakle, ja hoću da kažem da kod nas nema monarhije, ali kruna radi više za narod nego Republika i više nego što rade neke evropske monarhije", uveren je Antić.
 
Šta građani plaćaju?
 
Iz odgovora Ministarstva kulture na upite RSE proizilazi da je gotovo polovina novca izdvojenog za održavanje Dvorskog kompleksa za prošlu godinu, odnosno oko 250.000 evra, potrošena na plate zaposlenih u kompleksu. Kako je precizirano, ima ih 30, među kojima je šest baštovana, sedam spremačica, dva majstora, četvoro koji obezbeđuju kulturna dobra unutar kompleksa, jedan zaposleni u Arhivi Dvorskog kompleksa, jedan za održavanje računarskog sistema, dva kustosa, vodič, jedan zaposleni u pravnoj službi, dvoje u finansijama i računovodstvu, po jedan u PR i Službi opštih poslova i direktor "Fonda Kraljevski dvor".
 
"U principu poreski obveznici plaćaju sve, pa tako i ovo. Vlasnik koji je sada Republika Srbija mora te objekte da održava u dobrom stanju jer je zakon na to obavezuje. Taj trošak za održavanje morala bi da preuzme i da u tom objektu živi neko drugi ili da je prazan", kaže direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.
 
 
Govoreći o troškovima Dvorskog kompleksa i porodice Karađorđević, Žarko Korać, potpredsednik Vlade Srbije 2001. godine, u vreme kada se porodica Karađorđević vratila u zemlju, postavlja pitanje zašto oni u tom kompleksu žive.
 
"Dedinjski kompleks je proglašen kulturnim dobrom. Karađorđevići mogu biti obeštećeni po zakonu o restituciji koji predviđa novčani maksimum pojedinačne restitucije jer fond za restituciju ima određeni iznos preko kojeg Srbija ne bi mogla da vraća. Dakle, postoji maksimum koji će ta porodica dobiti. Naravno, oni povremeno pokreću ovo i razna druga pitanja, ali jedno od zanimljivih pitanja je sledeće: ako je to već kulturno-istorijski kompleks, koji je to poseban razlog da oni u njemu stanuju i tretiraju to kao svoje vlasništvo", kaže Korać za RSE.
 
 
Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, koji je donet 2011. godine, propis je kojim se rešava pitanje vraćanja denacionalizovane imovine potomcima nekadašnjih vlasnika. Karađorđevići tu nisu izuzetak. Porodica Aleksandra Karađorđevića podnela je 2014. godine zahtev da im se taj kompleks vrati. Agencija za restituciju dve godine kasnije odlučila je po zahtevu.
 
"Mi donosimo rešenje 22. januara 2016. godine kojim se odbija zahtev Karađorđevića za vraćanje i obeštećenje Dvorskog kompleksa", kaže za RSE Ivana Živković, direktorka područne jedinice Beograd u Agenciji za restituciju.
 
Međutim, po žalbi Karađorđevića, Upravni sud je krajem avgusta 2018. godine poništio deo rešenja Agencije kojim se odbacuje obeštećenje i doneo suprotnu odluku.
 
"Po stavu Upravnog suda koji mi moramo da prihvatimo jer tu više nema prostora za tumačenje, Dvorski kompleks će ići na obeštećenje", kaže Živković.
 
Sledi sada, kako objašnjava Živković, procenjivanje tržišne vrednosti dedinjskog dvorskog kompleksa i parcele, što je posao Poreske uprave, kako bi se dobila osnovica za obeštećenje potomaka ove dinastije. Ali, to obeštećenje nije bez limita.
  • Nadja

    13.05.2020 23:32
    Neznaje ..
    Znalac u neznanju ! Da li ste blazeni ili sablaznjivi tip nije nedumica , mucenik od neznanja pravi ! Pljuvacinom I prostacenjem ni mm niste odmakli tih sto plujete , odzvanja mi eho ,isti, isti ...
  • Ignorance is a bliss

    13.02.2020 19:14
    Neverovatno koja deluzija i neviđen nivo neobrazovanosti vlada među plebsom.

    Kakav kralj i monarhija? Št bi oni bolje uradili od ovih krimosa koji su sada na vlasti? Ko bi stvaro vladu? Poglavar koji ne govori jezik naroda kojim treba da vlada?! Stvarno?
    Budalaština budalaštinu stiže a za sve su krivi komunisti koji su ako ćemo iskreno bili na vlasti koliko i Paja Patak. Ovi sada što su na vlasti poslednjih 30 godina su komunistički destilat SrBstva i lažne patriJote. Srbuju na komunistički način i nikako da se odreknu centralizma koji je takođe bio prisutan i za vreme kralja. Ista go*na samo druga štanicla.

    Ovom getu od države treba Rumunski scenario i jedno čestito čišćenje. Treba izači na ulice i boriti sa za svoje dostojanstvo, za bolje sutra, za uređeno i zakonski sređeno društvo a ne menjati proliv za balegu. Samo za takav poduhvat treba imati muda. A toga među narodom nema.

    Sudeći po komentarima i po političkim zbivanjima ovde boljitka još dugo neće biti. Još nisu proradili gladni stomaci čim se ćuti na skandale, krađe, razne afere i malverzacije. Ovo je bezmudi narod koji je jako sklon idolopoklonstvu i koji ne koristi svoj mozak dovoljno. Uvek traži nekog vođu ili vladara jer nema svoj integritet,
    Identitet i orjentaciju. Zato se cela država valja u blatu a za svoj neuspeh uvek krivi druge. Nisu džaba Vučić & Co. na vlasti ali bolje i ne zaslužujemo.

    Stvarno neverovatno. Ali stvarno neverovatno.

  • Mirjana Canic Radojl

    13.02.2020 16:19
    buducnost
    Razmislite o mogucnosti da jedan od vise od 8 Karadjordjevih muskih potomaka bude na celu ove napacene Srbije i konacno je oslobodi od Titoovih naslednika i uvede je kao parlamenttarnu monarhiju u Evropu.
    Da bilo koja od novonastalih republika,nastalih posle raspada Jugoslavije ima svoju dinastiju,svoje dvorove davno bi to iskoristila da postane pristojna,civilizovana,postena i uredjena
    drzava.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija