Sporne sadržaje na društvenim mrežama uklanjaju fektčekeri i veštačka inteligencija
Sve velike internet kompanije imaju politike koje određeni sadržaj prepoznaju kao podoban ili nepodoban, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Andrej Petrovski, istraživač u "SHARE fondaciji".
Foto: Pixabay
On tako komentariše najave velikih internet kompanija da će sa svojih platformi uklanjati sadržaje u kojima se negira genocid u Srebrenici, što su 11. avgusta za RSE potvrdile kompanije Tviter i Gugl.
Inicijativa je potekla od Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK), koji vodi evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama. Prema njihovim podacima, najviše objava u kojima se vređaju žrtve srebreničkog genocida iz 1995. godine dolazi iz Srbije, ali ih ima i iz Rusije, Francuske i drugih država.
Petrovski kaže da su kompanije Tviter i Gugl potvrdile da već sprovode politiku uklanjanja sadržaja u kojem postoje elementi govora mržnje i da će to nastaviti i kada je reč o negiranju genocida u Srebrenici.
"Kad pričamo o tehničkoj implementaciji toga, oni se već neko vreme hvale da veštačka inteligencija koju koriste za moderaciju sadržaja u najvećem broju ukloni sporne sadržaje. Oni takođe imaju i takozvane fektčekere (eng. fact checker), dakle zaposlene koji uklanjaju taj sadržaj koji je prijavljen ili detektovan kao sporan iz nekog ugla", objašnjava Petrovski.
On naglašava da ti sistemi nisu u potpunosti efikasni, naročito kada se sadržaji plasiraju na jezicima koji u tržišnom smislu nisu dominantni. Bez obzira na to o kojoj temi je reč, dodaje Petrovski, kompanije posmatraju regione kao tržišta. Što je više korisnika to je tržište atraktivnije.
"Balkan, odnosno ovo govorno područje, jeste malo u odnosu na druga tržišta, poput nemačkog ili francuskog. Samim tim, i kad je moderacija sadržaja u pitanju, to znači da će se u ovom regionu verovatno izazovnije sprovoditi, odnosno da će zahtevati da ove kompanije investiraju u nešto u šta do sada nisu toliko", smatra Petrovski.
Koji su dometi veštačke inteligencije?
Velike kompanije koje vode platforme na društvenim mrežama su tokom pandemije korona virusa mnogo intenzivnije počele da koriste veštačku inteligenciju (AI od eng. artificial intelligence) u moderaciji sadržaja.
U tekstu iz oktobra prošle godine, portal Politico piše da su kompanije Fejsbuk i Gugl gotovo udvostručile broj uklonjenog sadržaja, koji je označen kao potencijalno opasan, u drugoj polovini 2020. u poređenju sa prva tri meseca iste godine.
Kako piše ovaj portal, ove kompanije su pre izbijanja pandemije imale više od 30.000 ljudi - često nisko plaćenih radnika u mestima poput Berlina i Ostina u Teksasu - koji su satima pretraživali sporne materijale koji se mogu pronaći na najvećim svetskim društvenim mrežama.
Međutim, kako navodi Politico, veštačkoj inteligenciji koja koristi algoritme za detekciju problematičnog sadržaja je na mrežama promaklo mnogo sumnjivih postova. U Francuskoj su borci protiv rasizma i antisemitizma primetili da je govor mržnje porastao za više od 40 odsto, kao i da je manje od 12 posto tih postova uklonjeno.
"Najveća uloga veštačke inteligencije iz ugla kompanija jeste da one prikažu da nešto rade po pitanju uklanjanja spornih sadržaja sa interneta. Ne kažem da to nije efikasan način - veći procenat jeste uklonjen algoritmima - ali to ne znači da su sve ove kompanije rešile problem sa postojanjem spornih sadržaja na svojim platformama", kaže Andrej Petrovski.
Ana Toskić Cvetinović, izvršna direktorka organizacije Partneri za demokratske promene Srbije, ocenjuje za RSE da u moderaciji sadržaja na internetu mora postojati sinergija ljudske procene i veštačke inteligencije, te naglašava da nije dovoljno samo poznavanje lokalnog jezika.
"Poznavanje konteksta je neophodno da bi mogla da se napravi dobra procena za prepoznavanje nekog nedozvoljenog ponašanja. Recimo, ako se radi o nekim sadržajima koji podrazumevaju samo fotografije ili slike, da li je dovoljno samo prepoznati fotografiju i pročitati samo sadržaj nekog tvita ili posta ili su potrebne dodatne informacije da bi se zaključilo da li se radi o nedozvoljenom ponašanju", kaže Toskić Cvetinović.
Ona je ocenila i da na internetu ne bi trebalo da bude dozvoljeno ništa što nije dozvoljeno i u stvarnom životu.
Toskić Cvetinović, čija organizacija se, između ostalog, bavi unapređenjem vladavine prava, smatra da ovaj potez velikih kompanija može samo u izvesnoj meri da smanji prisutnost govora mržnje u onlajn prostoru Zapadnog Balkana, ali dodaje da to neće rešiti uzroke.
Šta kaže zakon u Srbiji?
Krivični zakonik Srbije previđa kazne od pet meseci do šest godina zatvora za sve one koji "negiraju, minimiziraju i opravdavaju genocid i ratne zločine".
Međutim, te odredbe se odnose na pravosnažne presude sudova u Srbiji i Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, ali ne i na presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala koji su odlučivali o genocidu u Srebrenici. To znači da oni koji negiraju genocid na području bivše SFRJ (Socijalistička Federativa Republika Jugoslavija), a koji je potvrđen presudama u Hagu, u Srbiji ne mogu biti kažnjeni.
Internet se doživljava kao prostor slobode i to tako treba da ostane, ali je potrebno napraviti paralelu između onlajn prostora i realnog života, smatra Ana Toskić Cvetinović.
"Međutim, problem je što dosta onoga što se radi na internetu nije regulisano nacionalnim propisima, već to internet platforme regulišu u svojim sistemima. To je jako osetljivo pitanje. Ne treba ići u prevelike restrikcije zbog gušenja slobode govora, ali uvek treba napraviti paralelu sa onim što je nedozvoljeno u oflajn svetu", kaže Toskić.
Šta piše u politici kompanija?
Kompanije Tviter, Fejsbuk i Gugl izričito zabranjuju u svojim politikama korišćenja promociju nasilja i slanje pretnji drugim ljudima na osnovu "zaštićenih karakteristika".
Fejsbuk, nakon prijave koja dođe od dugih korisnika, uzima u obzir svoja pravila, kako bi izrekao upozorenje, a zatim zabranu korišćenja ove društvene mreže.
Korisnik ima pravo žalbe.
Kompanija Tviter zabranjuje "ciljanje pojedinaca ili grupa sadržajem koji se odnosi na oblike nasilja ili nasilne događaje gde je zaštićena kategorija bila primarna meta ili žrtva".
"Ovo uključuje, ali nije ograničeno na medije ili tekst koji se odnosi na ili prikazuje genocide (npr. Holokaust) i linč", navodi Tviter.
Tviter, za ponovljene prekršaje ovih politika, predviđa zabranu naloga i uklanjanje sa mreže.
Prema pravilima Jutjuba, osim širenja mržnje i nasilja na osnovu "zaštićenih karakteristika", zabranjena je i dehumanizaciju pojedinaca, kao jedan od oblika govora mržnje.
Kako stoji u Jutjub pravilima, zabranjena je upotreba rasnih, verskih ili drugih uvreda i stereotipa koji izazivaju ili promovišu mržnju na osnovu bilo kog od gore navedenih atributa.
Jutjub može ukinuti kanal ili nalog zbog ponovljenih kršenja smernica zajednice ili uslova korišćenja usluge.
Reakcije političara
Vest da će Tviter i Gugl uklanjati sporne sadržaje u delu medija u Srbiji propraćena je kao napad na slobodu govora.
Poslanik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je, povodom najave velikih internet kompanija, na društvenoj mreži TikTok izjavio da je "uznemiren" i ocenio da je to "diktatorska odluka".
Đukanovićev stav da srpske snage u Srebrenici nisu počinile genocid, uprkos presudama međunarodnih sudova, dele i drugi zvaničnici Srbije.
Opširnije čitajte na sajtu Radio slobodna Evropa.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Picula: Nije EU švedski sto
17.02.2026.•
2
Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, u autorskom tekstu za Radar analizirao je odnos srpskih vlasti prema evrointegracijama.
FOTO, VIDEO: Kraj protesta u Beogradu: hapšeni studenti, srušene ograde i bačena pirotehnika
17.02.2026.•
2
Pored Novog Sada, u više gradova Srbija večeras se održavaju protesti, a u Beogradu je bilo najburnije. Protesti su završeni u svim gradovima gde su se održavali.
Mogu li studenti doneti sistemsku promenu?
17.02.2026.•
10
U Srbiji postoji jedno nepisano pravilo, svaki protest ima rok trajanja, a svaka energija se na kraju ili pretvori u stranku, ili u razočaranje.
Priveden muškarac koji je navodno podmetnuo požar na automobilu Bake Praseta
17.02.2026.•
2
Uhapšen je osumnjičeni za kojeg se sumnja da je podmetnuo požar na automobilu influensera Bogdana Ilića, poznatijeg kao Baka Prase, saopštilo je nadležno tužilaštvo.
Vučić o napadima na studente u Novom Sadu: "Nisu hteli da beže pa su im lupili nekoliko šamara"
17.02.2026.•
48
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras, komentarišući skup u Novom Sadu, na kome su pristalice vlasti napale i povredile nekoliko studenata i novinara, da je u pitanju zapravo bilo "nekoliko šamara".
Koga crkva nagrađuje, a koga kažnjava?
17.02.2026.•
11
Odluka vrha Srpske pravoslavne crkve da iz crkvene zajednice isključi teologe Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića otvorila je pitanje odnosa Crkve prema unutrašnjoj kritici, ali i prema političkim strukturama vlasti.
Vučić: Treći superkompjuter do kraja godine stiže u Srbiju, imaćemo suvereni model AI
17.02.2026.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da bi treći superkompjuter iz Francuske trebalo bi do kraja godine da stigne u Srbiju, koji će koštati oko 50 miliona evra, o čemu bi trebalo da se uskoro odlučuje u
Evropski sud presudio u korist romskog bračnog para iz Srbije, bili izloženi policijskoj torturi
17.02.2026.•
3
Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist romskog bračnog para koji je 2017. godine bio izložen torturi u policijskoj stanici, nakon što su prijavili krađu automobila, saopštio je danas Evropski centar za prava
Automobil sleteo u reku kod Ade Huje, vozač uspeo da se spase
17.02.2026.•
0
Putničko vozilo sletelo je danas u reku Dunav na Adi Huji u Beogradu, u blizini restorana "Vagner", a u incidentu nije bilo povređenih.
Brnabić: Juče u Novom Sadu napad na Srbiju, strašno i nedopustivo
17.02.2026.•
12
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocenila je danas da su jučerašnji događaji u Novom Sadu, povodom proslave jubileja Matice Srpske, bili strašni i nedopustivi.
VIDEO: Rušene ograde u parku Ušće, beogradski zborovi protestuju protiv delfinarijuma
17.02.2026.•
9
Na poziv novobeogradskih zborova, danas su građani došli do ograđenog gradilišta u parku Ušće, gde, kako je ranije najavljeno, treba da se gradi akvarijum. Došla je i policija, koja je razdvajala grupu građana i gradiliš
Ništa od dogovora - sledi radikalizacija protesta poljoprivrednika
17.02.2026.•
17
Pregovori predstavnika poljoprivrednika, koji od srede protestuju i blokiraju puteve, i Ministarstva poljoprivrede su propali, a poljoprivrednici najavljuju radikalizaciju protesta od srede.
Osamnaest godina od jednostrane nezavisnosti Kosova, Kancelarija za KiM o "velikom porazu"
17.02.2026.•
5
Podizanjem zastave ispred vlade u Prištini počela je proslava dana jednostrane proglašene nezavisnosti Kosova.
Evropski sud za ljudska prava: Srbija nije sprovela istragu o ubistvu civila u selu Lovas
17.02.2026.•
4
Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je Srbija prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima u slučaju istrage o ubistvu Vilka Đakovića u hrvatskoj selu Lovac 1991. godine.
Šta za đake i roditelje znače najavljene promene u sistemu obrazovanja?
16.02.2026.•
7
Od školske 2027/28. godine učenici prvog razreda gimnazije, kao i prvog i petog razreda osnovne škole, trebalo bi da nastavu pohađaju po novim programima - šta to znači?
Kamioni na granici sa Hrvatskom čekaju pet sati
16.02.2026.•
6
Kamioni na graničnim prelazima Batrovci i Šid na izlasku iz Srbije ka Hrvatskoj čekaju pet sati, saopštio je večeras Auto-moto savez Srbije.
BIRN objavljuje dokumentarni film o SLAPP tužbama u Srbiji
16.02.2026.•
0
BIRN Srbija u ponedeljak, 16. februara od 20 časova, na svom YouTube kanalu premijerno će emitovati dokumentarni film o SLAPP tužbama u Srbiji "Šamaranje u ime naroda", autorke Jelena Zorić.
Uhapšen zbog sumnje da je varao starije žene, lažno se predstavljao kao kolega iz PIO fonda
16.02.2026.•
3
Pripadnici MUP-a u Beogradu, u saradnji sa Trećim osnovnim javnim tužilaštvom, uhapsili su I. L. (67) zbog sumnje da je počinio sedam krivičnih dela prevare.
Zašto srpski poljoprivrednici protestuju iako su izdvajanja iz budžeta za njih rekordna?
16.02.2026.•
26
Srbija poslednjih godina beleži rekordna izdvajanja za poljoprivredu, ali svi podaci ukazuju na to da se ovaj sektor suočava sa ozbiljnim izazovima koji zahtevaju sistemska i stručna rešenja, a ne privremene mere.
Sindikat sudske vlasti osudio objavljivanje razgovora tužiteljke Savović
16.02.2026.•
15
Sindikat sudske vlasti osudio je, kako su okarakterisali, nezakonito pribavljanje i plasiranje snimaka privatnih razgovora tužiteljke Bojane Savović.
Komentari 15
Dojčilo
Istina
Nismo robovi.
Ptić Rugalac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar