Dve trećine mladih u Srbiji živi sa roditeljima: Zbog čega nisu spremni da napuste porodični dom?

Mladi u Srbiji, ali i gotovo svim zemljama regiona iz roditeljskog doma odlaze tek kada zakorače u četvrtu deceniju.
Dve trećine mladih u Srbiji živi sa roditeljima: Zbog čega nisu spremni da napuste porodični dom?
Foto: Pixabay

Dok su tinejdžeri, još i žele da odu iz roditeljske kuće, ali posle 18. godine sve je teže. Zašto je teško da se odviknu roditeljske kuhinje i naviknu na plaćanje komunalija, tema je kojom se bavio RTS.

Milica Mutavdžić iz Beogradskog centra za ljudska prava rekla je gostujući u Dnevniku RTS-a da su poslednji trendovi, koji su se dogodili, samo dodatno pogoršali položaj mladih što se tiče osamostaljivanja.
Prema njenim rečima, generalno su mladi u nepovoljnom položaju, što je direktno povezano sa njihovim ekonomskim osnaživanjem i zapošljavanjem.
 
"Dve trećine mladih živi sa svojim roditeljima, a osamostaljuju se veoma kasno u odnosu na svoje vršnjake iz EU. Podaci kažu da se mladi u proseku osamostaljuju sa 31 godinom, čak za muškarce 33,7, dok je u EU taj trend znatno drugačiji. Pa vi pogledajte sada neku mušku osobu i dalje živi sa roditeljima. Ekonomski je najvažniji razlog i to potvrđuje podatak da je prosečna plata mladih 16 posto manja od opšteg proseka i taj njihov iznos zarade ne može da pokrije potrošačku korpu", navela je Mutavdžić.
 
Prema njenim rečima, znamo da postoji veliki broj mladih koji su nezaposleni, a čak i kada jesu zaposleni ne ostvaruju pravične uslove rada - pravo na bolovanje, na prekovremeni rad, na plaćeno odsustvo i slične stvari, primorani su da rade i dva, tri posla.
 
"Ja sam mlada osoba, koja se u 26. godini osamostalila i kako bih taj luksuz sebi obezbedila, radim više poslova, a rekla bih da to nije ono čemu treba da težimo, jer gde onda prođe mladost", istakla je ona.
 
Vulić Bojović: Što se osamostaljivanje više odlaže, to je teže otići
 
Odgovarajući na pitanje šta pored ekonomske odgovornosti još traži osamostaljivanje, psiholog Radmila Vulić Bojović kaže da je to jedan kompleksan proces.
 
"Što se to osamostaljivanje više odlaže, to je teže otići. Postoji nešto što se zove linija manjeg otpora, postoji moć navike, uzajamnost. Lako će da ode neko, ako je neko spreman da ga pusti. Vi imate mlade ljude koji se za osamostaljivanje spremaju od rođenja i ako taj proces nije rađen vođen dobro od strane roditelja, onda oni izrastaju u decu, tinejdžere koje niti preuzimaju odgovornost, niti su spremni da se žrtvuju, niti da se zauzmu za nešto i onda dolazi do toga da oni trenutak suočavanja sa realnošću odlažu", objašnjava psiholog.
 
Dodaje da s druge strane, roditeljima to odgovara, jer prazno gnezdo je prilično ozbiljan fenomen.
 
"Mladi ljudi sve kasnije ulaze u neki odrasli život i sve ono što to podrazumeva. I tu je podeljena odgovornost između roditelja i dece. Ono što praksa pokazuje jeste da do 25 godine možeš da kriviš roditelje za ono što ti se dešava ili ne dešava u životu, ako to radiš posle toga sam si odgovoran jer nisi preduzeo ništa po tom pitanju. Mislim da je bitno da se osobe posvete suštinskom bavljenju sobom", napomenula je Radmila Vulić Bojović.
Skandinavci napuštaju roditeljski dom u proseku sa 19 godina 
 
Podaci Eurostata kažu da mladi Hrvati najduže ostaju u zajednici - odlučuju se na samostalan život u proseku tek kad napune 33 godine. Na suprotnoj strani lestvice nalaze se Skandinavci, posebno Šveđani, koji napuštaju roditeljski dom u proseku sa čak 19 godina. 
 
"Definitivno da kultura i vaspitanje imaju veliki uticaj, ali nije da mladi ne žele da se osamostale, njima su potrebne prilike. Ako polovina mladih želi da napusti Srbiju, nešto tu nije kako treba. Moramo da stvaramo bolje uslove", kaže Mutavdžić.
 
Poslednjih dana govori se o planu Španije - tamošnji premijer Pedro Sančez najavio je da će vlada ponuditi mladima od 18 do 35 godina pomoć od 250 evra mesečno koju bi trošili na kiriju, na period do dve godine.
 
Mutavdžić kaže  da bi definitivno to bilo dobro na kratkoročnom nivou, na duže staze je potreban sistemski pristup, međusektorske politike.
 
"Mislim da je važno da postoji svest da jedino samostalan pojedinac može da gradi zdravo društvo i to je stvarno tako. Samo neko ko je odgovoran za sebe, ko može da preuzme odgovornost, taj može i da učestvuje u formiranju jedne zajednice koja može da napreduje", rekla je Radmila Vulić Bojović.
  • Popaj

    07.03.2023 10:37
    Vruci cvarci
    A gde sad da idu kad ima vrucih cvarakaaaaaa
  • Nemanja

    06.03.2023 22:14
    HC familija
    Zatucano hard kor shvatanje porodice je glavni razlog, finansije su na dalekom drugom mestu. Porodica se kod nas doživljava kako pleme kom duguješ doživotnu lojalnost, ako se drzneš da se o istu "ogrešiš" tako što ćeš ga napustiti bez "dozvole", život će ti pretvoriti u pakao (čista ljubav, ništa psihopatija, jelte...). Kod nas se osamostaljivanje vidi kao čin izdaje, kreće opsesivno cimanje za sve i svašta, u novu kuću mladog čoveka roditelji dolaze kao inspekcija da popišu i sto puta naglase šta sve ne valja...
  • 1

    06.03.2023 10:36
    1
    Ne vidim problem sto ostaju s roditeljima ako zive u kuci ili velikom stanu uvek je dobro biti s porodicom. Bake deke posle cuvaju decu nije problem vrtic...Zajednica je jedino sto nas moze spasiti, svako odvajanje osim ako nije nuzno je lose odvajanje.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija