Kineske kamere već kupljene: Nepoznato da li će biti provere upotrebe softvera za prepoznavanje lica

Umesto u budžet opština, sredstva prikupljena naplatom kazni za saobraćajne prekršaje u Srbiji ubuduće će u potpunosti ići direktno u državni budžet.
Kineske kamere već kupljene: Nepoznato da li će biti provere upotrebe softvera za prepoznavanje lica
Foto: Pixabay
To je samo jedna od desetina zakonskih promena koje su usvojene tokom sednice Skupštine Srbije 6. septembra, javlja Radio slobodna Evropa (RSE).
Može li i kada Poverenik zabraniti korišćenje tehnologije?
 
Prema saznanjima Kancelarije Poverenika, softver koji bi omogućio biometrijsku obradu podataka građana još se ne koristi, navodi se u odgovoru za RSE.
Upotreba ovakvog softvera prema njihovim rečima nelegalna je.
 
"Treba razlikovati nabavku i upotrebu opreme, odnosno tehnologije koja ima mogućnost prepoznavanja lika", objašnjavaju u odgovorima za RSE.
 
"Kada bi se tokom inspekcijskog nadzora utvrdilo da se nezakonito koristi ovakav sistem, Poverenik bi nalogom mogao da zabrani korišćenje te tehnologije", navode iz Kancelarije Poverenika i dodaju da u praksi do sada nisu imali takav slučaj.
 
Međutim, do nadzora u slučaju nabavki kineskih kamera širom Srbije neće doći jer nema dokaza da se ona koristi.
 
Iz Kancelarije Poverenika navode da su opštine i gradovi u Srbiji samo u nekoliko navrata zatražili mišljenje tokom uvođenja sistema javnog video nadzora i dodaju da se one nisu odnosile na obradu biometrijskih podataka, već na javni video nadzor i monitoring saobraćaja.
 
Upitani da prokomentarišu činjenicu da opštine i gradovi kupuju opremu za javni video nadzor, a zatim je ustupaju MUP-u na korišćenje, iz Kancelarije Poverenika kažu da ovakvo postupanje nije rizično sa aspekta zaštite ličnih podataka građana.
 
"Policijski organi imaju ovlašćenje da vrše takvu obradu i obavezu da pri tom štite lične podatke građana. Sa aspekta zaštite podataka o ličnosti način pribavljanja opreme je irelevantan", zaključuju iz Kancelarije Poverenika.
 
Koliko se ulaže u ovu opremu i ko to plaća?
 
Opštine i gradovi u Srbiji deo sredstva za kupovinu sistema za javni nadzor obezbeđivala su iz prihoda od saobraćajnih kazni.
 
Naime, ukupni prihodi od saobraćajnih prekršaja na godišnjem nivou u Srbiji iznose gotovo 70 miliona evra za 2022. godinu, dok je tokom 2021. godine taj iznos bio gotovo nešto više od 84 miliona evra.
 
Trideset odsto ovih sredstava pre promene Zakona išao je na račune gradova i opština. Iz ovih sredstva finansirani su različiti projekti iz domena bezbednosti saobraćaja. Agencija za bezbednost saobraćaja odobravala je i pratila ove projekte, piše RSE.
 
Kako je pokazalo istraživanje RSE, više od 40 opština i gradova u Srbiji, gotovo trećina svih lokalnih samouprava, kupila je sisteme javnog video nadzora i monitoringa saobraćaja tokom poslednjih pet godina.
 
Za ovaj posao potrošeno je gotovo 30 miliona evra, a u svim opštinama i gradovima dobavljač je bila ista firma - Macchina Security iz Beograda.
 
U 11 od ukupno 40 mesta oprema za javni video nadzor ima mogućnost prepoznavanja lica. 
 
Oprema za saobraćaj ili prepoznavanje?
 
Opštine i gradovi imaju zakonski osnov da nabavljaju sisteme za monitoring saobraćaja, navode iz Državne revizorske institucije (DRI) na pitanje RSE po kom osnovu su gradovi i opštine u Srbiji nabavljali opremu koja se koristi za nadzor – kamere i softvere koje analiziraju snimke sa njih.
 
U jedanaest opština i gradova u Srbiji kupljene su kamere i softver kineskog proizvođača Dahua koji imaju mogućnost prepoznavanja lica, pored ostalih funkcija poput brojanja ljudi u gužvi, identifikovanja kada automobil prelazi na crveno svetlo ili pretiče po punoj liniji, pokazalo je ranije objavljeno istraživanje novinara RSE.
 
Agencija za bezbednost saobraćaja, sa druge strane, bar prema Preporukama objavljenim na sajtu, nema dilemu.
 
"Agencija neće odobravati izgradnju sistema video nadzora za javnu bezbednost", navodi se u Preporukama ove Agencije na osnovu kojih lokalne samouprave pripremaju svoje programe za unapređenje saobraćajne infrastrukture.
Bečej kao primer
 
Da su se budžetom od saobraćajnih prekršaja kupovale kamere za nadzor građana uprkos preporukama Agencije za bezbednost saobraćaja da se to ne radi pokazuje, između ostalih, primer Bečeja.
 
Video nadzor u Bečeju plaćen je gotovo 800.000 evra, pokazuju podaci iz ugovora koji je zaključen tokom 2023. godine.
 
Od saobraćajnih prekršaja opština naplatila je značajno manje.
 
Nešto više od 65.000 evra slilo se u budžet Bečeja tokom 2021. godine od naplaćenih kazni i saobraćajnih prekršaja, dok je tokom 2022. godine taj iznos manji, oko 55.000 evra.
 
Kako bi isplatila sistem za bezbednost saobraćaja, opština Bečej bi morala 13 godina za redom da izdvaja celokupne prihode od naplaćenih saobraćajnih kazni samo za ove svrhe.
 
Međutim, tehničko opremanje saobraćajne policije, u koje između ostalog spada i nabavka opreme za monitoring saobraćaja, samo je jedna od šest različitih oblasti u okviru kojih opštine mogu da troše sredstva od saobraćajnih kazni.
 
Među ovim aktivnostima su uređenje saobraćajnica oko škola, izgradnja pešačkih i biciklističkih staza, edukacija učesnika u saobraćaju ili nabavka opreme za saobraćajne policajce.
 
Opširnije na sajtu RSE.
  • 13.09.2023 20:08
    Ako nisam paranoičan, ni kriminalac, niti bežim sa mesta udesa, ni šaram grafite po gradu,pa nek snimaju od jutra do sutra
    E sad za demonstracije što je neko spomenuo to je već škakljivo.
  • Pablo

    13.09.2023 18:14
    Informal
    Da sam ja imao kao ovi Narcos-i iz Open Balkana ove nadzore, ne bi mi mogli prići ni policija, ni vojska, ni paravojska, ni DEA... Prepoznavanje lica je dobar posao. Ako znaš agente kojinte love, prepozna ih kamera - i gotovo. Narcos na slobodi još hiljadu godina!
    Izbori za sve nas. Narcos pobeđuje.
  • /

    13.09.2023 17:40
    /
    oni u hong kongu znaju da li ce te kamere prepoznati lica ili ne.

    mi cemo saznati samo ako srbi odbace taj parizer

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija