Majstorović: Evropskoj uniji u ovom trenutku ne odgovaraju vanredni izbori u Srbiji
Predsednik UO Centra za Evropsku politiku Srđan Majstorović smatra da će "građani Srbije demokratiju i pravdu morati da traže ili na izborima ili na protestima".
Foto: 021.rs
"Promena u Srbiji je moguća isključivo u koordinaciji protesta za više demokratije i svakodnevnoj borbi da se takve poruke pošalju međunarodnim akterima kako bi i oni više igrali na kartu pritiska da se napokon desi neki suštinski pomak", izjavio je Srđan Majstorović u intervjuu FoNetu.
On je ukazao na to da "međunarodnim akterima u ovom trenutku ne odgovaraju prevremeni izbori u Srbiji".
Kako je objasnio, oni bi radije želeli da vide promene u sferi medija i izbornog zakonodavstva, pa da se posle toga sprovedu koliko-toliko slobodni i fer demokratski izbori.
"S druge strane, Evropi ne odgovara da se ovde stvari izmeste iz neke situacije kojom može da se upravlja, imajući u vidu okruženje, događaje na Bliskom istoku, u Ukrajini i brojne pretnje teritorijalnom integritetu same EU koje stižu iz Rusije", predočio je Majstorović.
Prema njegovom tumačenju, "većini evropskih vlada, nažalost, i dalje mnogo više odgovara stabilnost na Balkanu, nego interes građana Srbije da se Srbija demokratizuje i da se ovde primenjuje pravda".
Upitan da li to znači da je politika stabilokratije i dalje živa, Majstorović je odgovorio potvrdno, ali sa jednom bitnom razlikom, a to je da je demokratski legitimitet ove vlasti toliko poljuljan da je sada ipak otvorena debata o danu posle ovog režima, što ranije nije bio slučaj.
Kako je istakao, i spolja je postalo veoma vidljivo da je potrebno tražiti prostor za alternativne aktere sa kojima će se voditi dijalog o važnim pitanjima, uključujući pristupanje EU jednog dana kada ovaj režim ode u opoziciju i u istoriju.
Upitan šta će se dogoditi ako u Srbiji u međuvremenu kriza eskalira i stvari izmaknu kontroli, Majstorović je odgovorio da je to scenario koji niko ne priziva, ali je naglasio i da niko od međunarodnih aktera u tom slučaju ne bi imao ništa protiv vanrednih izbora.
Uprkos tome što u ovom trenutku interes međunarodnih aktera i interes građana Srbije ne koincidira kada je reč o vanrednim izborima, on ne vidi da bi se bilo ko u EU tome protivio, ako bi u Srbiji o njihovom održavanju bio postignut konsenzus.
"Vrlo je naivno očekivati da se nešto promeni od vlade kojom i dalje upravlja jedan čovek koji ne sedi u vladi, ali se u ovom trenutku na region gleda kroz takve naočare kada su u pitanju one zemlje koje su veoma dvosmisleno opredeljene ka svojoj budućnosti i odnosima sa EU", kaže on.
Osvrćući se na nedavne posete Srbiji visokih zvaničnika EU, on je kao njihovu ključnu poruku označio stav Brisela da se interes Unije u potpunosti poklapa sa interesom studenata i njihovim zahtevima za pravdom i demokratijom.
"To je po prvi put da su predstavnici EU mnogo jasnije predočili ono što je obično zaodenuto u diplomatski jezik", naglasio je Majstorović i konstatovao da su "snage koje se u Srbiji bore za demokratiju i pravdu dobile vetar u jedra".
On je razvejao mit da u Briselu na znaju šta se dešava u Beogradu i Srbiji, precizirajući da su apsolutno dobro upoznati sa stanjem demokratije, vladavine prava, korupcije, ljudskih prava i situacijom u medijima.
"To što su studenti uradili, što su znojem i žuljevima pokazali koliko je javnosti Srbije stalo do vrednosti sadržanim u Ustavu Srbije i na kojima se zasniva EU, nije moglo da ostavi ravnodušnim ni najveće skeptike među evropskim birokratama", ocenio je Majstorović.
Prema njegovim rečima, to je svakako dalo svež podsticaj i upalilo crvene lampice u zemljama članicama EU "da su ti mladi ljudi spremni na ličnu žrtvu, zarad zaštite vrednosti koje se nekada i u samoj Uniji prihvataju zdravo za gotovo“.
Majstorović je uočio da je proteklih nedelja primetna određena mobilizacija režima i žurba da se pošto-poto pošalju nekakvi pozitivniji signali Briselu.
On misli na usvajanje medijskih zakona, pozive na dijalog i izmenu izborne regulative, navodeći da vlast ne može da dopusti ni da ostane bez evropskog finansiranja, ali ukazuje da je režim veoma prilagodljiv i da se sada "prilagođava pritisku spolja".
Majstorović ističe da želi da veruje da će predstavnici EU "držati za reč predstavnika ovog režima i da će zaista insistirati da te promene budu suštinske, a ne samo marketinške i kozmetičke, kako je to bilo do sada".
Kako je upozorio, to ni na koji način ne znači da se režim, ukoliko se situacija promeni i ode u njegovu korist, neće vratiti autoritarnim i represivnim merama kojima smo svedoci u svakodnevnom životu.
Prema njegovom viđenju, u proteklih 13 godina ove vlasti i najveći optimisti, koji su mislili da će od radikala uspeti da naprave demokrate, postali su pesimisti.
"Nažalost, još dugo nakon što režim ode u istoriju bićemo suočeni sa lošim imidžom koji je uspostavljen u prethodnih 13 godina. Moraćemo iznova da dokazujemo da li smo zaista opredeljeni za vrednosti, obaveze i prava, koje ćemo jednoga dana, kako se nada, imati kao članica EU", procenio je Majstorović.
Kada jednom kreirate javno mnjenje u zemljama koje su direktno izložene ruskim pretnjama, kao što su baltičke zemlje ili Poljska, veoma teško ćete vratiti poverenje njihovih građana i političara, istakao je Majstorović.
"Buduće vlasti moraće da ulože mnogo energije da promene imidž Srbije, što nije nemoguće, naprotiv, vrlo je moguće i izvesno, ali je za to potreban mudar i pametan plan", poručio je Majstorović.
Prema njegovom mišljenju, takav plan bi, u idealnom slučaju, podrazumevao da se objedinjeni front studenata, političkih stranaka, nevladinih organizacija, udruženja građana i pokreta, predstavi kao plan za budućnost Srbije koja će biti dobrodošla i rado viđena članica EU.
Upitan da li i kriza u BiH, povodom sporova Sarajeva i Banjaluke, predstavlja izazov za vlasti u Beogradu, Majstorović je odgovorio da to za njih jeste izazov, ali na neki način i pojas za spasavanje.
Kako je obrazložio, gde god da postoji kriza, režim u Srbiji se pojavljuje kao vatrogasac ili kao piroman, u zavisnosti od interesa, ili potpaljuje vatru ili je gasi.
"Nažalost, to što se dešava u BiH ide u prilog sadašnjoj vlasti, jer želi da se legitimiše kao akter koji može doprineti smirivanju situacije, ali je to vrlo naivno očekivati", rekao je Majstorović.
S druge strane, on smatra da krizu u BiH moraju da rešavaju prevashodno njeni građani i ocenjuje da u ovom trenutku ni Hrvatska, ni Srbija, nemaju bilo kakvog interesa da idu u pravcu normalizacije i stabilizacije BiH.
Upitan da li vidi spremnost Beograda i Prištine da idu u rpavcu normalizacije, on je uzvratio da sada apsolutno ne vidi spremnost ni jedne, ni druge strane da se ide u pravcu kompromisa.
"To će 'osuditi' i građane Srbije i građane Kosova na stagnaciju i tavorenje na margini evropskih dešavanja, zajedno sa BiH, potencijalno i Severnom Makedonijom", ukazao je Majstorović.
On smatra da će Crna Gora, Albanija i Moldavija do kraja ove decenije postati članice EU i naglašava da građani Srbije, Kosova i BiH moraju da se zapitaju da li njihove vlade vode ispravnu politiku, ukoliko ih ostavljaju na margini Evrope.
Srbija „može da izabere da bude Turska, da postane još autoritarnija i ostane van EU“, ali može i da prihvati opšteprihvaćena pravila Unije, pa da primenjuje evropske zakone koji će njene građane u pravima činiti jednakim sa građanima drugih članica, naglasio je Majstorović.
"Dakle, malo je i do građana, nije samo do vlasti", istakao je on i objasnio da su i tu "potrebni pobuna i impuls koji dolaze iz društva i da se kaže: 'Pa čekajte, ako Crna Gora i Albanija postanu članice EU, zašto mi ne možemo, šta je prepreka?'", rekao je on.
Majstorović ne misli da aktuelna vlast može da uvede Srbiju u EU, uveren da bi to mogla da izvede samo neka druga garnitura, u nadi da "period suštinskih promena u ovoj zemlji nije toliko dalek".
"Verujem da je evropska Srbija moguća i da će članstvo u EU biti znak da smo postali drugačija i bolja zemlja", istakao je on i skrenuo pažnju na to "da ćemo, u suprotnom, polako nestajati, nepovratno tavoreći na evropskoj margini".
Upitan da li Srbija ima kapacitet i potencijal za promenu, Majstorović je odgovorio da je "taj kapacitet i potencijal šetao do Brisela i vozio bicikl do Strazbura".
On je ubeđen da Srbija ima kapacitet, čak i da stigne Crnu Goru i Albaniju, samo je potrebna politička volja da se stvari ozbiljno promene u odnosu na situaciju koju imamo danas.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vanredna sednica Vlade Srbije u subotu: Tema dva formalna zahteva SAD
21.01.2026.•
1
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će se, na predstojećoj vanrednoj sednici Vlade Srbije, za koju je potvrdio da će biti održana u subotu, razgovarati o "dva formalna zahteva Sjedinjenih Američkih Država".
Protesti širom Srbije: Podrška Novom Sadu i profesorki Kleut
21.01.2026.•
2
Protesti podrške, a nakon nasilja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, održavaju se u više gradova u Srbiji.
"Personalizovane sankcije za SNS": Lazović predlaže, Vučić se ne slaže
21.01.2026.•
7
Opozicioni poslanik Zeleno-levog fronta najavio je da će od Evropske komisije tražiti "personalizovane sankcije" za zvaničnike vladajuće Srpske napredne stanke (SNS) zbog "represije i kriminala".
SSP: Kućni pritvor i zabrana društvenih mreža Čedomiru Stojkoviću najflagrantnije kršenje ljudskih prava
21.01.2026.•
1
Stranka slobode i pravde saopštila je da je advokatu Čedomiru Stojkoviću određen kućni pritvor uz elektronski nadzor zbog snimanja podkasta koji objavljuje na Jutjubu.
FOTO: Izgoreo kabinet tužioca TOK-a koji vodi slučaj "Nadstrešnica"
21.01.2026.•
19
Jedna kancelarija koja je oštećena u požaru na poslednjem spratu zgrade Specijalnog suda u Beogradu, koje koristi Tužilaštvo za organizovani kriminal, jeste i ona tužioca koji radi na istrazi u slučaju "Nadstrešnica".
Završena današnja sednica Skupštine, nastavak u četvrtak
21.01.2026.•
0
Skupštinska sednica na kojoj se raspravlja o 25 tačaka, među kojima je pet pravosudnih zakona, završena je nešto posle 18 časova, a nastavak je najavljen za sutra od 10 časova.
Portparol EK: Izmene pravosudnih zakona netransparentne, potrebne konsultacije
21.01.2026.•
1
Evropska unija upoznata je sa predloženim izmenama ključnih pravosudnih zakona, kaže portparol Evropske komisije.
Ustavni sud ponovo razmatra zakonitost izbora za članove Visokog saveta tužilaštva
21.01.2026.•
1
Ustavni sud Srbije će ponovo razmotriti zakonitost izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva (VST).
Šabić: Ispitivanje porekla imovine nije stvar pogađanja, već obaveza Poreske uprave
21.01.2026.•
5
Advokat i pravni analitičar Rodoljub Šabić ocenio je da pitanje porekla imovine nije stvar bilo čijeg prihvatanja, neprihvatanja, ili pogađanja, niti tema atraktivna samo u eventualnoj predizbornoj kampanji.
Jugoimport prodajom imovine Etiopije u Beogradu pokušava da dođe do 225 evra miliona duga
21.01.2026.•
4
Preduzeće Jugoimport-SDPR pokušava da prodajom pokretnih stvari Etiopije namiri dug te države za vojnu opremu koja joj je isporučena osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka.
U Loznici za naknadu štete zbog nestanka struje stiglo 180 prijava
21.01.2026.•
2
Načelnik gradske uprave Loznice Milorad Matić izjavio je da je pristiglo 180 prijava za naknadu štete nastale usled nestanka električne energije.
Dačić: Glupost je tvrdnja da o svemu odlučuje Vučić, to bi značilo da je ovde diktatura
21.01.2026.•
84
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su "gluposti" tvrdnje da o svemu pa i postavljenjima u policiji odlučuje predsednik države Aleksandar Vučić, čime se kaže da je ovde "diktatura".
Kosovo dobilo poziv da uđe u Trampov "Odbor za mir", Osmani objavila da je "duboko počastvovana"
21.01.2026.•
7
Predsednica Kosova Vjosa Osmani objavila je na mreži "X" da je američki predsednik Donalnd Tramp poslao poziv Kosovu da bude jedna od zemalja osnivača budućeg Odbora za mir.
Srbija se ponovo nije usaglasila sa odlukama EU o Rusiji i Belorusiji
21.01.2026.•
5
Srbija se ponovo nije usaglasila sa četiri deklaracije koje je EU usvojila, a tiču se produženja sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini i uvođenja novog kritertijuma za sankcionisanje osoba iz Belorusije.
Rad bez plate i pretnje deportacijom: Šta se dešava sa egipatskim radnicima u Srbiji?
21.01.2026.•
12
Egipatski radnici koji su radili na gradilištima u Beogradu, Novom Sadu, Zlatiboru i Boru tvrde da mesecima nisu dobijali zarade, i ističu da nije bilo reakcija iz institucija.
Nedeljkov: Rejting vlasti na niskom nivou, više od 60 odsto građana traži izbore
21.01.2026.•
14
Programski direktor Crte Raša Nedeljkov kaže da je podrška vlasti porema istraživanjima ove organizacije u jednom "konstantno niskom nivou" i jedino gde postoji velika podrška je - podrška za promene.
Premijer, profesor, lekar u državnoj i privatnoj praksi: Šta sve radi Đuro Macut i ima li ičeg spornog?
21.01.2026.•
25
Studenti medicine u blokadi zamerili su predsedniku Vlade Đuru Macutu da više vremena provodi radeći brojne druge poslove od premijerskog.
Vučić: Vojska Srbije će sledeće godine biti među 50 najmoćnijih na svetu
21.01.2026.•
48
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da veruje će Vojska Srbije u narednoj godini biti među 50 najmoćnijih svetskih armija po indeksu koji objavljuje portal Global Firepower.
Skup "Zajedno uz studente" u subotu u Beogradu: Okupljanje u malo drugačijem formatu
21.01.2026.•
7
Formalne i neformalne organizacije koje podržavaju studente u blokadi najavile su da će u subotu, 24. januara, na Trgu Nikole Pašića u Beogradu organizovati skup "Zajedno uz studente",
Komentari 13
Posmatram
Pre 25 godina su pokazali svoju nesebičnu brigu za nas.
Tomislav Kopunović
Ajme Nama
Ne znam zasto bi misljenje eu uopste bilo znacajno za izbore u srbiji"
Vule, otkad je Srbije mišljenje stranih sila je bilo značajno. Suviše smo mali da bi mogli ignorisati njihovo mišljenje.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar