Majstorović: Evropskoj uniji u ovom trenutku ne odgovaraju vanredni izbori u Srbiji

Predsednik UO Centra za Evropsku politiku Srđan Majstorović smatra da će "građani Srbije demokratiju i pravdu morati da traže ili na izborima ili na protestima".
Majstorović: Evropskoj uniji u ovom trenutku ne odgovaraju vanredni izbori u Srbiji
Foto: 021.rs
"Promena u Srbiji je moguća isključivo u koordinaciji protesta za više demokratije i svakodnevnoj borbi da se takve poruke pošalju međunarodnim akterima kako bi i oni više igrali na kartu pritiska da se napokon desi neki suštinski pomak", izjavio je Srđan Majstorović u intervjuu FoNetu.
 
On je ukazao na to da "međunarodnim akterima u ovom trenutku ne odgovaraju prevremeni izbori u Srbiji".
 
Kako je objasnio, oni bi radije želeli da vide promene u sferi medija i izbornog zakonodavstva, pa da se posle toga sprovedu koliko-toliko slobodni i fer demokratski izbori.
"S druge strane, Evropi ne odgovara da se ovde stvari izmeste iz neke situacije kojom može da se upravlja, imajući u vidu okruženje, događaje na Bliskom istoku, u Ukrajini i brojne pretnje teritorijalnom integritetu same EU koje stižu iz Rusije", predočio je Majstorović.
 
Prema njegovom tumačenju, "većini evropskih vlada, nažalost, i dalje mnogo više odgovara stabilnost na Balkanu, nego interes građana Srbije da se Srbija demokratizuje i da se ovde primenjuje pravda".
 
Upitan da li to znači da je politika stabilokratije i dalje živa, Majstorović je odgovorio potvrdno, ali sa jednom bitnom razlikom, a to je da je demokratski legitimitet ove vlasti toliko poljuljan da je sada ipak otvorena debata o danu posle ovog režima, što ranije nije bio slučaj.
Kako je istakao, i spolja je postalo veoma vidljivo da je potrebno tražiti prostor za alternativne aktere sa kojima će se voditi dijalog o važnim pitanjima, uključujući pristupanje EU jednog dana kada ovaj režim ode u opoziciju i u istoriju.
 
Upitan šta će se dogoditi ako u Srbiji u međuvremenu kriza eskalira i stvari izmaknu kontroli, Majstorović je odgovorio da je to scenario koji niko ne priziva, ali je naglasio i da niko od međunarodnih aktera u tom slučaju ne bi imao ništa protiv vanrednih izbora.
 
Uprkos tome što u ovom trenutku interes međunarodnih aktera i interes građana Srbije ne koincidira kada je reč o vanrednim izborima, on ne vidi da bi se bilo ko u EU tome protivio, ako bi u Srbiji o njihovom održavanju bio postignut konsenzus.
 
"Vrlo je naivno očekivati da se nešto promeni od vlade kojom i dalje upravlja jedan čovek koji ne sedi u vladi, ali se u ovom trenutku na region gleda kroz takve naočare kada su u pitanju one zemlje koje su veoma dvosmisleno opredeljene ka svojoj budućnosti i odnosima sa EU", kaže on.
 
Osvrćući se na nedavne posete Srbiji visokih zvaničnika EU, on je kao njihovu ključnu poruku označio stav Brisela da se interes Unije u potpunosti poklapa sa interesom studenata i njihovim zahtevima za pravdom i demokratijom.
 
"To je po prvi put da su predstavnici EU mnogo jasnije predočili ono što je obično zaodenuto u diplomatski jezik", naglasio je Majstorović i konstatovao da su "snage koje se u Srbiji bore za demokratiju i pravdu dobile vetar u jedra".
 
On je razvejao mit da u Briselu na znaju šta se dešava u Beogradu i Srbiji, precizirajući da su apsolutno dobro upoznati sa stanjem demokratije, vladavine prava, korupcije, ljudskih prava i situacijom u medijima.
 
"To što su studenti uradili, što su znojem i žuljevima pokazali koliko je javnosti Srbije stalo do vrednosti sadržanim u Ustavu Srbije i na kojima se zasniva EU, nije moglo da ostavi ravnodušnim ni najveće skeptike među evropskim birokratama", ocenio je Majstorović.
 
Prema njegovim rečima, to je svakako dalo svež podsticaj i upalilo crvene lampice u zemljama članicama EU "da su ti mladi ljudi spremni na ličnu žrtvu, zarad zaštite vrednosti koje se nekada i u samoj Uniji prihvataju zdravo za gotovo“.
 
Majstorović je uočio da je proteklih nedelja primetna određena mobilizacija režima i žurba da se pošto-poto pošalju nekakvi pozitivniji signali Briselu.
 
On misli na usvajanje medijskih zakona, pozive na dijalog i izmenu izborne regulative, navodeći da vlast ne može da dopusti ni da ostane bez evropskog finansiranja, ali ukazuje da je režim veoma prilagodljiv i da se sada "prilagođava pritisku spolja".
 
Majstorović ističe da želi da veruje da će predstavnici EU "držati za reč predstavnika ovog režima i da će zaista insistirati da te promene budu suštinske, a ne samo marketinške i kozmetičke, kako je to bilo do sada".
 
Kako je upozorio, to ni na koji način ne znači da se režim, ukoliko se situacija promeni i ode u njegovu korist, neće vratiti autoritarnim i represivnim merama kojima smo svedoci u svakodnevnom životu.
 
Prema njegovom viđenju, u proteklih 13 godina ove vlasti i najveći optimisti, koji su mislili da će od radikala uspeti da naprave demokrate, postali su pesimisti.
 
"Nažalost, još dugo nakon što režim ode u istoriju bićemo suočeni sa lošim imidžom koji je uspostavljen u prethodnih 13 godina. Moraćemo iznova da dokazujemo da li smo zaista opredeljeni za vrednosti, obaveze i prava, koje ćemo jednoga dana, kako se nada, imati kao članica EU", procenio je Majstorović.
 
Kada jednom kreirate javno mnjenje u zemljama koje su direktno izložene ruskim pretnjama, kao što su baltičke zemlje ili Poljska, veoma teško ćete vratiti poverenje njihovih građana i političara, istakao je Majstorović.
 
"Buduće vlasti moraće da ulože mnogo energije da promene imidž Srbije, što nije nemoguće, naprotiv, vrlo je moguće i izvesno, ali je za to potreban mudar i pametan plan", poručio je Majstorović.
 
Prema njegovom mišljenju, takav plan bi, u idealnom slučaju, podrazumevao da se objedinjeni front studenata, političkih stranaka, nevladinih organizacija, udruženja građana i pokreta, predstavi kao plan za budućnost Srbije koja će biti dobrodošla i rado viđena članica EU.
 
Upitan da li i kriza u BiH, povodom sporova Sarajeva i Banjaluke, predstavlja izazov za vlasti u Beogradu, Majstorović je odgovorio da to za njih jeste izazov, ali na neki način i pojas za spasavanje.
 
Kako je obrazložio, gde god da postoji kriza, režim u Srbiji se pojavljuje kao vatrogasac ili kao piroman, u zavisnosti od interesa, ili potpaljuje vatru ili je gasi.
 
"Nažalost, to što se dešava u BiH ide u prilog sadašnjoj vlasti, jer želi da se legitimiše kao akter koji može doprineti smirivanju situacije, ali je to vrlo naivno očekivati", rekao je Majstorović.
 
S druge strane, on smatra da krizu u BiH moraju da rešavaju prevashodno njeni građani i ocenjuje da u ovom trenutku ni Hrvatska, ni Srbija, nemaju bilo kakvog interesa da idu u pravcu normalizacije i stabilizacije BiH.
 
Upitan da li vidi spremnost Beograda i Prištine da idu u rpavcu normalizacije, on je uzvratio da sada apsolutno ne vidi spremnost ni jedne, ni druge strane da se ide u pravcu kompromisa.
 
"To će 'osuditi' i građane Srbije i građane Kosova na stagnaciju i tavorenje na margini evropskih dešavanja, zajedno sa BiH, potencijalno i Severnom Makedonijom", ukazao je Majstorović.
 
On smatra da će Crna Gora, Albanija i Moldavija do kraja ove decenije postati članice EU i naglašava da građani Srbije, Kosova i BiH moraju da se zapitaju da li njihove vlade vode ispravnu politiku, ukoliko ih ostavljaju na margini Evrope.
 
Srbija „može da izabere da bude Turska, da postane još autoritarnija i ostane van EU“, ali može i da prihvati opšteprihvaćena pravila Unije, pa da primenjuje evropske zakone koji će njene građane u pravima činiti jednakim sa građanima drugih članica, naglasio je Majstorović.
 
"Dakle, malo je i do građana, nije samo do vlasti", istakao je on i objasnio da su i tu "potrebni pobuna i impuls koji dolaze iz društva i da se kaže: 'Pa čekajte, ako Crna Gora i Albanija postanu članice EU, zašto mi ne možemo, šta je prepreka?'", rekao je on.
 
Majstorović ne misli da aktuelna vlast može da uvede Srbiju u EU, uveren da bi to mogla da izvede samo neka druga garnitura, u nadi da "period suštinskih promena u ovoj zemlji nije toliko dalek".
 
"Verujem da je evropska Srbija moguća i da će članstvo u EU biti znak da smo postali drugačija i bolja zemlja", istakao je on i skrenuo pažnju na to "da ćemo, u suprotnom, polako nestajati, nepovratno tavoreći na evropskoj margini".
Upitan da li Srbija ima kapacitet i potencijal za promenu, Majstorović je odgovorio da je "taj kapacitet i potencijal šetao do Brisela i vozio bicikl do Strazbura".
 
On je ubeđen da Srbija ima kapacitet, čak i da stigne Crnu Goru i Albaniju, samo je potrebna politička volja da se stvari ozbiljno promene u odnosu na situaciju koju imamo danas.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Rasejani

    25.05.2025 18:47
    Nadam se da će svi konačno shvatiti. Niko ne misli na nas (narod u Srbiji). Svi misle samo na svoj interes.
  • Citalac

    25.05.2025 18:33
    Eu odlucuje o izborima u Srbiji? Nista ne razumem. Kako ste to nezno provukli kroz ovaj nazovi tekst. Brate eu mi je bitna kao i Putin sto mi je bitan ili naradzasti pajac oko toga.
  • Petar

    25.05.2025 17:19
    Priznanje Kosova
    Znači da biramo izrazitije EU orijentisanu vlast, i konsčno i zvanično priznamo Kosovo? Jesmo dobro razumeli potencijalni rezultat promene vlasti u Srbiji?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija