
Majstorović: Evropskoj uniji u ovom trenutku ne odgovaraju vanredni izbori u Srbiji
Predsednik UO Centra za Evropsku politiku Srđan Majstorović smatra da će "građani Srbije demokratiju i pravdu morati da traže ili na izborima ili na protestima".

Foto: 021.rs
"Promena u Srbiji je moguća isključivo u koordinaciji protesta za više demokratije i svakodnevnoj borbi da se takve poruke pošalju međunarodnim akterima kako bi i oni više igrali na kartu pritiska da se napokon desi neki suštinski pomak", izjavio je Srđan Majstorović u intervjuu FoNetu.
On je ukazao na to da "međunarodnim akterima u ovom trenutku ne odgovaraju prevremeni izbori u Srbiji".
Kako je objasnio, oni bi radije želeli da vide promene u sferi medija i izbornog zakonodavstva, pa da se posle toga sprovedu koliko-toliko slobodni i fer demokratski izbori.
"S druge strane, Evropi ne odgovara da se ovde stvari izmeste iz neke situacije kojom može da se upravlja, imajući u vidu okruženje, događaje na Bliskom istoku, u Ukrajini i brojne pretnje teritorijalnom integritetu same EU koje stižu iz Rusije", predočio je Majstorović.
Prema njegovom tumačenju, "većini evropskih vlada, nažalost, i dalje mnogo više odgovara stabilnost na Balkanu, nego interes građana Srbije da se Srbija demokratizuje i da se ovde primenjuje pravda".
Upitan da li to znači da je politika stabilokratije i dalje živa, Majstorović je odgovorio potvrdno, ali sa jednom bitnom razlikom, a to je da je demokratski legitimitet ove vlasti toliko poljuljan da je sada ipak otvorena debata o danu posle ovog režima, što ranije nije bio slučaj.
Kako je istakao, i spolja je postalo veoma vidljivo da je potrebno tražiti prostor za alternativne aktere sa kojima će se voditi dijalog o važnim pitanjima, uključujući pristupanje EU jednog dana kada ovaj režim ode u opoziciju i u istoriju.
Upitan šta će se dogoditi ako u Srbiji u međuvremenu kriza eskalira i stvari izmaknu kontroli, Majstorović je odgovorio da je to scenario koji niko ne priziva, ali je naglasio i da niko od međunarodnih aktera u tom slučaju ne bi imao ništa protiv vanrednih izbora.
Uprkos tome što u ovom trenutku interes međunarodnih aktera i interes građana Srbije ne koincidira kada je reč o vanrednim izborima, on ne vidi da bi se bilo ko u EU tome protivio, ako bi u Srbiji o njihovom održavanju bio postignut konsenzus.
"Vrlo je naivno očekivati da se nešto promeni od vlade kojom i dalje upravlja jedan čovek koji ne sedi u vladi, ali se u ovom trenutku na region gleda kroz takve naočare kada su u pitanju one zemlje koje su veoma dvosmisleno opredeljene ka svojoj budućnosti i odnosima sa EU", kaže on.
Osvrćući se na nedavne posete Srbiji visokih zvaničnika EU, on je kao njihovu ključnu poruku označio stav Brisela da se interes Unije u potpunosti poklapa sa interesom studenata i njihovim zahtevima za pravdom i demokratijom.
"To je po prvi put da su predstavnici EU mnogo jasnije predočili ono što je obično zaodenuto u diplomatski jezik", naglasio je Majstorović i konstatovao da su "snage koje se u Srbiji bore za demokratiju i pravdu dobile vetar u jedra".
On je razvejao mit da u Briselu na znaju šta se dešava u Beogradu i Srbiji, precizirajući da su apsolutno dobro upoznati sa stanjem demokratije, vladavine prava, korupcije, ljudskih prava i situacijom u medijima.
"To što su studenti uradili, što su znojem i žuljevima pokazali koliko je javnosti Srbije stalo do vrednosti sadržanim u Ustavu Srbije i na kojima se zasniva EU, nije moglo da ostavi ravnodušnim ni najveće skeptike među evropskim birokratama", ocenio je Majstorović.
Prema njegovim rečima, to je svakako dalo svež podsticaj i upalilo crvene lampice u zemljama članicama EU "da su ti mladi ljudi spremni na ličnu žrtvu, zarad zaštite vrednosti koje se nekada i u samoj Uniji prihvataju zdravo za gotovo“.
Majstorović je uočio da je proteklih nedelja primetna određena mobilizacija režima i žurba da se pošto-poto pošalju nekakvi pozitivniji signali Briselu.
On misli na usvajanje medijskih zakona, pozive na dijalog i izmenu izborne regulative, navodeći da vlast ne može da dopusti ni da ostane bez evropskog finansiranja, ali ukazuje da je režim veoma prilagodljiv i da se sada "prilagođava pritisku spolja".
Majstorović ističe da želi da veruje da će predstavnici EU "držati za reč predstavnika ovog režima i da će zaista insistirati da te promene budu suštinske, a ne samo marketinške i kozmetičke, kako je to bilo do sada".
Kako je upozorio, to ni na koji način ne znači da se režim, ukoliko se situacija promeni i ode u njegovu korist, neće vratiti autoritarnim i represivnim merama kojima smo svedoci u svakodnevnom životu.
Prema njegovom viđenju, u proteklih 13 godina ove vlasti i najveći optimisti, koji su mislili da će od radikala uspeti da naprave demokrate, postali su pesimisti.
"Nažalost, još dugo nakon što režim ode u istoriju bićemo suočeni sa lošim imidžom koji je uspostavljen u prethodnih 13 godina. Moraćemo iznova da dokazujemo da li smo zaista opredeljeni za vrednosti, obaveze i prava, koje ćemo jednoga dana, kako se nada, imati kao članica EU", procenio je Majstorović.
Kada jednom kreirate javno mnjenje u zemljama koje su direktno izložene ruskim pretnjama, kao što su baltičke zemlje ili Poljska, veoma teško ćete vratiti poverenje njihovih građana i političara, istakao je Majstorović.
"Buduće vlasti moraće da ulože mnogo energije da promene imidž Srbije, što nije nemoguće, naprotiv, vrlo je moguće i izvesno, ali je za to potreban mudar i pametan plan", poručio je Majstorović.
Prema njegovom mišljenju, takav plan bi, u idealnom slučaju, podrazumevao da se objedinjeni front studenata, političkih stranaka, nevladinih organizacija, udruženja građana i pokreta, predstavi kao plan za budućnost Srbije koja će biti dobrodošla i rado viđena članica EU.
Upitan da li i kriza u BiH, povodom sporova Sarajeva i Banjaluke, predstavlja izazov za vlasti u Beogradu, Majstorović je odgovorio da to za njih jeste izazov, ali na neki način i pojas za spasavanje.
Kako je obrazložio, gde god da postoji kriza, režim u Srbiji se pojavljuje kao vatrogasac ili kao piroman, u zavisnosti od interesa, ili potpaljuje vatru ili je gasi.
"Nažalost, to što se dešava u BiH ide u prilog sadašnjoj vlasti, jer želi da se legitimiše kao akter koji može doprineti smirivanju situacije, ali je to vrlo naivno očekivati", rekao je Majstorović.
S druge strane, on smatra da krizu u BiH moraju da rešavaju prevashodno njeni građani i ocenjuje da u ovom trenutku ni Hrvatska, ni Srbija, nemaju bilo kakvog interesa da idu u pravcu normalizacije i stabilizacije BiH.
Upitan da li vidi spremnost Beograda i Prištine da idu u rpavcu normalizacije, on je uzvratio da sada apsolutno ne vidi spremnost ni jedne, ni druge strane da se ide u pravcu kompromisa.
"To će 'osuditi' i građane Srbije i građane Kosova na stagnaciju i tavorenje na margini evropskih dešavanja, zajedno sa BiH, potencijalno i Severnom Makedonijom", ukazao je Majstorović.
On smatra da će Crna Gora, Albanija i Moldavija do kraja ove decenije postati članice EU i naglašava da građani Srbije, Kosova i BiH moraju da se zapitaju da li njihove vlade vode ispravnu politiku, ukoliko ih ostavljaju na margini Evrope.
Srbija „može da izabere da bude Turska, da postane još autoritarnija i ostane van EU“, ali može i da prihvati opšteprihvaćena pravila Unije, pa da primenjuje evropske zakone koji će njene građane u pravima činiti jednakim sa građanima drugih članica, naglasio je Majstorović.
"Dakle, malo je i do građana, nije samo do vlasti", istakao je on i objasnio da su i tu "potrebni pobuna i impuls koji dolaze iz društva i da se kaže: 'Pa čekajte, ako Crna Gora i Albanija postanu članice EU, zašto mi ne možemo, šta je prepreka?'", rekao je on.
Majstorović ne misli da aktuelna vlast može da uvede Srbiju u EU, uveren da bi to mogla da izvede samo neka druga garnitura, u nadi da "period suštinskih promena u ovoj zemlji nije toliko dalek".
"Verujem da je evropska Srbija moguća i da će članstvo u EU biti znak da smo postali drugačija i bolja zemlja", istakao je on i skrenuo pažnju na to "da ćemo, u suprotnom, polako nestajati, nepovratno tavoreći na evropskoj margini".
Upitan da li Srbija ima kapacitet i potencijal za promenu, Majstorović je odgovorio da je "taj kapacitet i potencijal šetao do Brisela i vozio bicikl do Strazbura".
On je ubeđen da Srbija ima kapacitet, čak i da stigne Crnu Goru i Albaniju, samo je potrebna politička volja da se stvari ozbiljno promene u odnosu na situaciju koju imamo danas.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Jasmina Mitrović Marić postavljena za ambasadorku u Norveškoj
10.07.2025.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo je ukaz o postavljanju Jasmine Mitrović Marić na mesto amabasadora Srbije u Norveškoj.
Infrastruktura železnice Srbije: Stanica "Prokop" bezbedna za korišćenje
10.07.2025.•
0
"Infrastruktura železnice Srbije" saopštila je da je železnička stanica "Prokop" bezbedna za korišćenje i funkcionisanje železničkog saobraćaja.
Pomoćnik direktora policije: Među policajcima angažovanim tokom protesta nije bilo ljudi sa strane
10.07.2025.•
0
Pomoćnik direktora policije Dejan Luković negirao je da je među policajcima angažovanim tokom protesta bilo i ljudi "sa strane", odnosno onih koji nisu pripadnici policije.
Uručen otkaz profesorki iz Kragujevca koja je podržala studente i maturante
10.07.2025.•
0
Profesorki srpskog jezika i književnosti Trgovinsko-ugostiteljske škole "Toza Dragović" Suzani Rogan koja je podržala studente i maturante i pešačila iz Kragujevca do Niša, direktor je danas uručio otkaz.
Visoki savet sudstva: Zabranjen svaki neprimeren uticaj na sudije
10.07.2025.•
0
Visoki savet sudstva je saopštio da je zabranjen svaki neprimereni uticaj na sudiju u obavljanju sudijske funkcije i pozvao sve da to poštuju.
Ambasadorka Danske: Postoji prostor za proširenje EU, Srbija to treba da iskoristi
10.07.2025.•
0
Ambasadorka Danske Pernile Daler Kardel izjavila je danas da prostor za proširenje Evropske unije postoji i pozvala Srbiju da to iskoristi.
Vlada Srbije proglasila elementarnu nepogodu u pet gradova i 11 opština
10.07.2025.•
0
Vlada Srbije proglasila je elementarnu nepogodu u pet gradova i 11 opština, zbog velikih požara koji su izazvali ogromnu štetu.
Direktor Transportne zajednice: Srbija treba da preuzme još 90 odsto propisa EU u oblasti saobraćaja
10.07.2025.•
3
Srbija je najnaprednija od svih šest partnera EU u regionu u usklađivanju sa zakonodavstvom EU u oblasti saobraćaja, ali joj ostaje da preuzme još 90 odsto propisa.
Prošle godine u Srbiji više od 134.000 ljudi promenilo prebivalište
10.07.2025.•
5
U 2024. godini 134.903 lica promenilo je prebivalište, a prosečna starost lica koja su promenila prebivalište je 36,4 godine, saopštio je danas Republički zavod za statistku (RZS).
Šešelj zapreti "svojim četnicima", Vučić brže-bolje reaguje: Šta stoji iza njihovog odnosa?
10.07.2025.•
20
Vojislav Šešelj je pre nekoliko dana zapretio da će, ukoliko se u Zemunu ne uklone blokade, on aktivirati "svoje četnike", nakon čega je Aleksandar Vučić rekao da će sve biti rešeno i pre Šešeljevog roka od 72 sata.
Krivična prijava protiv Ziđina jer godinama zagađuje životnu sredinu
10.07.2025.•
7
Grupa stanovnika Krivelja, Bora i Slatine podnela je sa Regulatornim institutom za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) krivičnu prijavu protiv Ziđin Kopera zbog dugogodišnjeg zagađenja.
Eparhija žička: Moć nije data radi nasilja, vlast da ne zaboravi na svoju dužnost - da štiti narod
10.07.2025.•
3
Eparhija žička SPC obratila se povodom "nemilih događaja koji ovih dana potresaju gradove te eparhije" i pozvala predstavnike vlasti da ne zaborave na svoju suštinsku dužnost - da štite narod.
Srebrenica u udžbenicima iz istorije u Srbiji: Šta se uči, šta se izbegava?
10.07.2025.•
14
U poslednjoj generaciji udžbenika u Srbiji povećan je prostor posvećen ratovima 90-tih, ali je on "iskorišćen na najpogrešniji mogući način", kažu eksperti.
Srpski državljanin i dalje među Hamasovim taocima: U jako je teškom stanju, izgubio je jedno oko
10.07.2025.•
1
Hamas i dalje drži 59 talaca u Gazi, a među njima je i sedam nemačkih Izraelaca, od kojih bi petoro moglo biti živo i dalje, piše Dojče vele.
Novoizabrani javni tužioci položili zakletvu pred Brnabić i Dolovac
10.07.2025.•
4
Javni tužioci koji su prvi put izabrani na funkciju, njih 35, položili su danas zakletvu u Skupštini Srbije pred predsednicom parlamenta Anom Brnabić i vrhovnom javnom tužiteljkom Zagorkom Dolovac.
Brnabić: Blokaderi više ne postoje
10.07.2025.•
25
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je danas da blokaderi više ne postoje.
FOTO Automobil u Zemunu prvo udario u parkirana vozila, a onda i u kiosk: Jedna osoba povređena
10.07.2025.•
0
Jedna osoba povređena je u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se jutros oko 7.30 časova dogodila u Urginovačkoj ulici u Zemunu.
Radnik pao sa skele na gradilištu u Beogradu: Morali da intervenišu vatrogasci
10.07.2025.•
1
Pedesetdevetogodišnji radnik pao je jutros sa skele na gradilištu u Ulici vojvode Stepe u Beogradu.
Policija protekle noći privela dve osobe zbog blokada, a podnela tri prekršajne prijave
10.07.2025.•
0
Policija je tokom protekle noći legitimisala 190 osoba koje su blokirale saobraćaj, a privela njih dvoje.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - prilika za odmor
10.07.2025.•
4
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Dačić: U ponedeljak bilo 620 požara odjednom, država nema kapacitet za gašenje tolikog broja
10.07.2025.•
23
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su svi kapaciteti bili angažovani na gašenju požara u Srbiji, kojih je u ponedeljak bilo više od 620.
Komentari 13
Posmatram
Pre 25 godina su pokazali svoju nesebičnu brigu za nas.
Tomislav Kopunović
Ajme Nama
Ne znam zasto bi misljenje eu uopste bilo znacajno za izbore u srbiji"
Vule, otkad je Srbije mišljenje stranih sila je bilo značajno. Suviše smo mali da bi mogli ignorisati njihovo mišljenje.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar