Ta teška strana reč: Izvinjenja srpskih političara su retka, a i kad se dese deluju kao nova uvreda

Na prste se mogu izbrojati izvinjenja koja smo dosad čuli na srpskoj političkoj sceni. A i ona koja smo čuli, mahom su bila iznuđena i ne baš krajnje otvorena i iskrena.
Ta teška strana reč: Izvinjenja srpskih političara su retka, a i kad se dese deluju kao nova uvreda
Foto: Beta
Često ta iznuđena izvinjenja, zbog ironije koju sadrže u sebi i ne deluju kao izvinjenje, već više kao nova uvreda.
 
Baš poput onog nedavnog izvinjenja Aleksandra Vučića novinarima RTS iz niškog dopisništva koje je nazvao imbecilima.
 
"Da budemo načisto, kao predsednik Republike, bez obzira na torturu kroz koju svakodnevno prolazim, iako nenadležan, nemam pravo da bilo koga nazivam imbecilom i izvinjavam se građanima Srbije i novinarima pomenutog dopisništva RTS što sam to učinio. Takođe, o profesionalizmu i objektivnosti pomenutih novinara mislim jednako loše i mislim da su sramota za svoju profesiju, tj. mislim da nisu novinari, već politički aktivisti. Verujem da i u ovom mom izvinjenju ljudi vide razliku, ne samo u odgovornosti, već i poštovanju koje pokazujem prema drugačije mislećim ljudima", napisao je Vučić.
I naprednjak Vladimir Đukanović se izvinjavao više puta zbog izgovorenih reči, ali je najupečatljivije njegovo izvinjenje Aleksandru Vučiću zbog izjave u kojoj njavljuje "denacifikaciji Balkana".
 
"Ja sam dužan kompletnoj javnosti da se ovde izvinim. Ja sam danas bio strašno neodgovorna osoba, nažalost, eto prihvatam to. Napisao sam jedan tvit više u šali koji je izazvao neverovatnu lavinu. Napravio sam veliki problem Aleksandru Vučiću i svojoj zemlji zbog tog tvita, ali eto prihvatam svoju odgovornost", rekao je Đukanović.
Sagovornici Danasa napominju da je ljudski grešiti, jer nismo mašine i da izviniti se nekome predstavlja moralni osećaj odgovornosti.
 
Na žalost, kako kažu, reč odgovornost nije bliska ni političarima vlasti, ali ni onima u opoziciji. Dodaju da jedno izvinjenje zbog "pomešanosti likova dva predsednika Srbije i Kolumbije na paketima droge" ne bi umanjilo značaj dokaza koje poslednjih dana iznosi potpredsednica SSP-a Marinika Tepić o povezanosti državnih funkcionera i kriminalnih organizacija.
 
Naprotiv, kako kažu, izvinjenje zbog greške izazvalo bi veći efekat kod građana od ironičnog izvinjenja lidera SSP-a Dragana Đilasa, novinaru KRIK-a Stevanu Dojčinoviću.
 
"Gospodine Dojčinoviću, u Marinikino i svoje ime Vam se izvinjavam što se bavimo povezanošću državnih funkcionera i kriminalnih organizacija. Zaista nisam znao da kao opoziciona stranka o tome treba da ćutimo jer tako ugrožavamo Vas i, kako tvrdite, istinu", napisao je Đilas na društvenim mrežama.
Sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu Jovo Bakić smatra da bi bilo lepo da se uputi izvinjenje kada se pogreši.
 
"To se verovatno ne radi zbog straha da će se tako ugroziti lični i stranački rejting. Kratkoročno, to verovatno i jeste tako, ali dugoročno ukorenjuje osećaj nepoverenja u političare i u politiku", napominje Bakić.
 
Na pitanje zbog čega je domaćim političarima toliko teško da prevale tu jednu reč izvini, poslanica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović obašnjava da je to stoga što u srpskoj politici nema istinske kulture izvinjavanja, jer izvinjenje nije percipirano kao vrlina, već kao slabost.
 
"U društvu sa autoritarnim režimom izvinjenje se doživljava kao priznanje poraza, slabost karaktera, gubitak liderstva, što je pogrešno, ali duboko ukorenjeno. Kada pokušavaš da zamagliš narodu oči praznim pričama koje prebacuju fokus sa stvarnih problema, kada izigravaš nešto što nisi, kada optužuješ i vređaš, a vrhunski glumiš, onda je to manipulacija i laž. Međutim, daleko smo mi od toga da bi ova vrlo jednostavna reč 'izvini' bila primenjena u srpskoj politici", objašnjava Nestorović.
 
Dokle god političari, kako kaže, komuniciraju kroz silu, optužbe i teatralne nastupe, teško ćemo videti iskreno, odgovorno i ljudsko izvinjenje.
 
"Javnost se hrani konfliktom, ne pomirenjem. Izvinjenje u medijima ne donosi klikove, ali skandal da. Političari se više bave kontrolom narativa nego popravljanjem štete", dodaje poslanica Ekološkog ustanka.
 
Izviniti se nekome, kako kaže profesor FPN-a Bojan Vranić, podrazumeva moralni osećaj odgovornosti da treba da težimo istini, ili makar da izbegavamo laž.
 
"Takođe, podrazumeva i to da smo skloni greškama, da nismo mašine, već smo ljudska bića. Naravno, moralni osećaji ne moraju biti vezani za dužnost, nekada mogu biti i stvar pragmatizma. U politici često se akteri vode upravo pragmatiznom, pa odsustvo izvinjenja ili davanje izvinjenja je stvar procene koliko bi šta donelo političkih poena. Imamo tu čuveni slučaj u srpskoj politici kada se Boris Tadić, tada lider DS, izvinio javno zbog 'afere Bodrum'. Sećam se svedočenja Dejana Mijača, da je tada procenjeno da bi iskrenost pokazala ljudsku stranu kandidata za predsednika države, i to je na kraju donelo pobedu", napominje Vranić.
 
Prema njegovim rečima, izvinjavanje je lekovito, ono je povod za dalji razgovor.
 
"Često znamo da kažemo 'izvini, ali…'. Ove tri tačke, mogu biti neka relacija, neko podsećanje: 'jesam pogrešio, ali to ne skida tvoju odgovornost od toga, toga, i onoga onda'. I to je u politici stvar komunikacione strategije, umeti da situaciju preokrene u svoju korist. Pa ko zna, zna", ističe profesor FPN-a.
 
Sagovornici Danasa podsećaju da je sedamdesetih godina prošlog veka simbol izvinjenja postao upravo jedan političar. To je bio Vili Brant, tadašnji kancelar Savezne Republike Nemačke, koji je spontano u Varšavskom getu kleknuo pred spomenikom hiljadama Jevreja - žrtvama nacističkog pogroma. Taj čin doneo je Brantu 1971. Nobelovu nagradu za mir. Ali niti je Srbija Nemačka, niti su srpski političari Brant.
 
U ozbiljnim demokratijama izvinjenje je početak obnove poverenja, a kod nas je, kako kaže poslanik Srbija centra Stefan Janjić, kraj političke karijere. I to sve govori.
 
"U srpskoj politici izvinjenje je reč koja se izgovara tiše od šapata, a teže od priznanja krivice. Umesto nje, češće slušamo izgovore, relativizacije i okrivljavanje prethodnih vlasti. Da biste se iskreno izvinili, morate da priznate grešku, pokažete empatiju i preuzmete odgovornost, tri pojma koja očigledno još nisu ušle u rečnik vlasti. A dok čekamo to famozno izvini, građani svakodnevno dobijaju poruku da su sami krivi što im je država okrenula leđa", ističe Janjić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Буђ

    08.06.2025 08:38
    Заиста
    Заиста извињава се и онда у наставку критикује само да покаже како је он неко и председник републике. Па шта ако је он председник. Ја ипак много више волим своју фамилију, пријатеље, комшије … Као у филму ја и тито. Какав опанак.
  • Smuk II

    08.06.2025 08:21
    Izvinjonjo
    Isuviše prozirno, neiskreno, nedostatak osnovne kulture ponašanja i mizerno jer je iznudjeno buntom studenata, pametnih ljudi , intelektualaca, pametnih Srpskih domaćina ! Uplašio se !
    Već koliko danas "pokuljaće" iz njega uličarski rečnik i bezprizorno ponašanje pred kamerama njegovih satrapa ! "Ko njega zna ni pakao mu neće teško pasti"!
  • A1

    08.06.2025 07:23
    Nivo vaspitanja i kulture u Srbiji je nizak. Izvinjenja su posledica navedenog stanja.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija