Da li tužba Rio Tinta protiv Srbije znači da su odustali od kopanja?
Najavu Dragana Đilasa da Rio Tinto sprema odštetni zahtev protiv Srbije zbog projekta Jadar, pravni eksperti ocenjuju kao političku tužbu, jer konkretnih podataka nema, i kažu da bi ovo mogla biti dobra vest za Srbiju.
Foto: 021.rs
Ipak, oni upozorovaju i na dublji problem - novi zakon o rudarstvu koji bi mogao omogućiti povratak kompanije, sa ubrzanim dozvolama i bez učešća javnosti, piše N1.
Podsećamo, Đilas je u podkastu "Dežurni krivac" naveo i da su osim potpisivanih dokumenata, predstavnici vlasti se usmeno i "pred svedocima, obavezivali na to da će taj projekat biti realizovan", i tvrdio da je usmeni dogovor obavezujući "apsolutno podjednako kao pisani".
Advokatica Mirjana Vukajlović koja zastupa organizaciju "Marš sa Drine" za portal N1 podseća da je javnost u Srbiji nedvosmisleno pokazala koliko joj je ova tema bitna. Jedinstvo naroda i masovnost protesta protiv projekta "Jadar" političkim činiocima je ovu temu učinilo izuzetno privlačnom za, kako je navela, "rudarskim rečnikom, sigurnu eksploataciju".
"Sam naš narod je jedinstvenim stavom po pitanju važnosti očuvanja životne sredine, doprineo svojevrsnoj nervozi i pozornosti državnih organa, izazvao strah kod vlasti, a konsekventno i usporio čitav projekat do trenutnog stausa održavanja - care and maintenance", kaže Vukajlović.
Ona navodi da ako se sa apsolutnom sigurnošću zna da je odštetni zahtev spreman i to za nadoknadu troškova i izgubljenu dobit, onda bi trebalo da se zna i tačan iznos, kao i kome se podnosi zahtev i kada, ali o tome se "javnost ne obaveštava u pomenutoj izjavi".
"Mi ne znamo da li su država Srbija i kompanija Rio Tinto ili Rio Sava Exploration potpisali bilo kakav ugovor, i ako jesu, koji su bitni elementi tog ugovora, iako se u izjavi navodi da su potpisivani razni papiri, tako da ne znamo ni da li postoji ugovorena nadležnost za rešavanje sporova, ili bi se eventualni zahtev rešavao investicijskom arbitražom, a na osnovu Sporazuma o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja", ukazuje Vukajlović.
"Kompanija Rio Tinto ne komentariše nagađanja izneta u medijima koja nisu zasnovana na zvaničnim informacijama", navodi se u odgovoru britanske kompanije na pitanje N1.
Kaže i da je tačno da postoje neformalni ugovori, među kojima su i oni koji ne zahtevaju pismenu formu da bi proizvodili pravna dejstva. Ipak takvi ugovori moraju da sadrže bitne elemente, kao što su predmet, cena, uslovi, rokovi oko kojih su se ugovorne strane saglasile, da bi ugovor predstavljao “zakon za stranke”.
"U ovom slučaju bi trebalo utvrditi i ko je i u kom kapacitetu ugovarao eventualne obaveze, da li je bio ovlašćen da preuzima obaveze u ime države, da li je u pitanju moguć ugovor, te da isti nije protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima, jer bi u tom slučaju ugovor bio i ništav. Javnost treba da zna da svako salonsko obećanje koruptivnih radnji ne može da predstavlja osnov za odštetni zahtev“, ističe Vukajlović.
Sudski troškovi mogu biti veći od odštete
Ona kaže da potencijalni troškovi međunarodne arbitraže, gde su uključeni država i investitor, prosečno traje oko tri godine, a troškovi bi mogli da prevaziđu visinu odštetnog zahteva koja je navedena.
"Smatram da su obe strane svesne da bi im bilo u interesu da mirnim putem reše eventualni spor", kaže Vukajlović.
Mirjana Vukajlović smatra da nije u interesu niti jedne strane u ovom slučaju da se utvrđuju usmena obećanja da će projekat biti realizovan, jer bi to bilo protivno zakonu, budući da bi se takvom vrstom obavezivanja Srbija diskriminatorno, odnosno nezakonito, odnosila prema drugim investitorima, a Rio Tinto bi svakako srljao u reputacioni rizik, kao i zakonsku odgovornost za takvo postupanje.
"Rio Tinto se kvalifikuje i po standardima Velike Britanije za obavezno sačinjavanje tzv. ESG (environmental, social, and governance) izveštaja, koji su ključni za održivo poslovanje, budući da im je obrt veći od 500 miliona funti i imaju preko 500 zaposlenih, pa im svakako nije u interesu da otvore Pandorinu kutiju", ocenjuje Vukajlović.
Gotovo polovina započetih arbitraža se, prema njenim rečima, završi poravnanjem, prevashodno zbog visokih troškova istih. Vukajlović smatra da je realnije očekivati da će Rio Tinto nastojati ne samo da povrati svoja ulaganja, ukoliko se odluči na potpuno napuštanje projekta, već i da zaradi na istom.
Po njenom mišljenju racionalnije je da će Rio Tinto pre pokušati da izvrši prenos postojećih prava, nego što će ući u dalje troškove vođenja neizvesnih postupaka. pogotovo u delu koji se odnosi na izgubljenu dobit,
"Pod od uslovom da ne postoji neki pisani sporazum poguban po Republiku Srbiju, nedostupan javnosti, koji bi im bitno uvećao šanse za pozitivnu arbitražnu odluku", smatra Vukajlović.
Zašto je tužba možda "dobra vest"?
Njen kolega advokat advokat Sreten Đorđević koji je više puta bio angažovan protiv realizacije projekta Jadar, najavu Dragana Đilasa ocenio je partijskom/političkom.
On je dodao da se ne zna se odakle ta informacija dolazi, da li iz izvora bliskih vladi Republike Srbije ili Rio Tinta. Govoreći o potencijalnim usmenim dogovorima postavlja pitanje šta su to najviši državni zvaničnici Srbije mogli da obećaju kompaniji da li bi takva "obećanja" mogla biti podložna oceni zakonitosti.
"Da li su Rio Tintu obećali izdavanje dozvola u nezakonitim postupcima, što bi mogao biti slučaj imajući u vidu nezakonit karakter praktično svih postupaka koje je kompanija vodila radi pribavljanja dozvola? Ako bi se to koristilo kao argument i dokaz, onda bi to bio osnov za uključivanje našeg tužilastva za organizovani kriminal i sprečavanje korupcije i antikorupcijskih organa Velike Britanije, Australije i SAD, što nije u interesu kompanije, ni aktuelnih srpskih vlasti", smatra on", smatra on.
Đorđević kaže da bi ovu vest, u slučaju da je istinita, nazvao dobrom.
"To bi značilo da Rio Tinto napušta Srbiju. S druge strane, to bi dalo priliku Republici Srbiji da uspe u sporu upravo zbog toga što je kompanija od samog početka razvoja projekta Jadar, drastično kršila propise naše zemlje", smatra Đorđević za N1.
On pre svega misli na kršenje propisa o zaštiti obradivog poljoprivrednog zemljišta i propise koji se tiču rudarskog otpada.
"Kompanija tokom skoro dve decenije geoloških istraživanja i izbušenih skoro 600 bušotina, nije od Ministarstva poljoprivrede zatražila niti pribavila nijednu saglasnost za vršenje primenjenih geoloških istraživanja na obradivom zemljišta od prve do pete klase, što nije ni dozvoljeno prema zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Oko 90 odsto zemljišta koje se tiče projekta Jadar je navedenog kvaliteta", kaže Đorđević.
Kao drugu bitnu činjenicu ističe tokom čitavog perioda geoloških istraživanja Rio Tinto nije pribavio dozvolu o upravljenju rudarskim otpadom. Đorđević tvrdi da su do sada otpad odlagali na komunalnu deponiju u Loznici, koja je sanitarna komunalna deponija, a "po našem Zakonu o upravljenju otpadom, rudarski otpad je zabranjeno deponovati na komunalnim deponijama".
Đorđević ukazuje i da postoje dokazi da je Rio Tinto, tokom razvoja projekta, kršio i poreske propise Srbije, da postoji sumnja da su izbegavali plaćanje poreza u vezi sa transakcijama sa povezanim licima u inostranstvu i da se to dešavalo u periodima kada je Rio Tinto dobijao nove ili produžavao stare dozvole za geološka istraživanja - što, prema njegovim rečima, takođe nije dozvoljeno Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima kojim je propisana zabrana izdavanja dozvola kompanijama koje imaju dospele poreske dugove ili na drugi način krše propise Srbije.
Novi zakon o rudarstvu
Srbija je leta 2024. godine potpisala Memorandum o razumevanju sa EU u oblasti kritičnih mineralnih sirovina i obavezala se da svoje zakonodavstvo usaglasi sa propisima EU. Srbija je tada bila jedna od 14 zemalja van EU koja ratifikovala sporazum. Par dana ranije Vlada Srbije je na pravnu snagu vratila, ranije (2022) obustavljeni Projekat Jadar, što je izazvalo višemesečne proteste širom Srbije.
Umesto da tuži Srbiju i traži odštetu, Đorđević smatra se Rio Tinto privremeno povukao iz Srbije u iščekivanju novog zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima koji bi trebalo da se uskladi sa evropskom Uredbom o kritičnim sirovinama (CRMA) na šta se Vlada Srbije obavezala.
Đorđević podseća da je nekoliko dana nakon što je Rio Tinto, samostalnom odlukom, uslovno "pauzirao" projekat Jadar u jesen 2025. godine, Vlada Srbije izašla sa Polaznim osnovama za donošenje novog zakona o rudarstvu i geološkim straživanjima, kojim bi se ovaj zakon uskladio sa evropskim, koji se odnosi na kritične sirovine.
Đorđević podseća i da je kompanija Rio Tinto od 2020. godine počela da ulaže mnogo više sredstava, oko 100 miliona dolara godišnje, nego u prethodnih 16 godina, od kada je u Srbiji. Većina tih sredstava zvanično je otišla na izradu studije izvodljivosti.
“Međutim, kada je započet postupak procena uticaja na životnu sredinu, utvrdili smo da je dokument potpuno identičan onom iz 2020. i 2021. godine. Prema javno dostupnom izveštaju najveći deo ovih iznosa otišao je povezanim licima Rio Tinta u inostranstvu. Kome je otišao novac mogli bi da saznamo ako bi se uključili nadležni pravosudni organi ili tužilaštva i da traže ono što mi nismo mogli da dobijemo, a to su izveštaji o transfernim cenama”, navodi on.
Ovo usklađivanje, po njemu, ne donosi ništa dobro Srbiji, jer, pre svega, stavlja strateške projekte Evropske unije na pijedestal "preovladavajućeg javnog interesa", iznad svakog drugog іnteresa. To su u ovom slučaju interesi zaštite životne sredine, zaštite zdravlja i zaštite imovinskih prava građana Srbije. On smatra da je EU, stavljajući projekat Jadar na listu strateških projekata, zapravo zažmurila na oba oka prilikom analize ispunjenosti uslova kompanije Rio Tinto da projekat uopšte dobije ovaj status.
"CRMA zahteva od država gde se realizuju projekti da primenjuju pojednostavljene procedure izdavanja dozvola, osiguraju hitno postupanje u svim sudskim postupcima, kao i da se ovim projektima dodeli status "preoladavajućeg javnog interesa" odnosno status "najvećeg mogućeg nacionalnog značaja". Ako bi se ovi standardi CRMA primenili na rudarske projekte u Srbiji, oni bi bili iznad svakog zaštićenog javnog i privatnog interesa, zbog čega bi bila isključena mogućnost odmeravanja interesa u skladu sa našim zakonodavstvom i nekim evropskim standardima", kaže Đorđević.
Prema Đorđeviću, ako se Srbija uskladi sa ovim zakonom, stvorio bi se ambijent u kome će rudarske kompanije doći u poziciju da u ekspresnim postupcima, bez ikakvog ometanja, "a posebno bez efektivnog učešća javnosti", dobijaju dozvole za eksploataciju. To bi, kako kaže, dovelo do najezde rudarskih kompanija u Srbiji, bez ikakve kontrole stručne i zainteresovane javnosti.
"Zbog toga ja pozivam javnost da bude budna povodom ovoga i da se usprotivi donošenju jednog ovakvog zakona, jer bi on mogao biti poguban po interese i države i građana", zaključio je Đorđević za portal N1.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Region nabavlja nove tehnologije za izbore, a Srbija paravane: Kako to sprečava krađu glasova
31.08.2026.•
0
Srbija na predstojeće izbore izlazi sa novim paravanima na biračkim mestima, dok Bosna i Hercegovina sledeće godine uvodi tehnološke novine koje bi trebalo da doprinesu zaštiti izborne volje birača.
Odeljenje VTK traži identifikaciju osobe koja je na Instagramu nudila 1.000 evra za ubistvo Vučića
31.08.2026.•
0
Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala VJT-a u Beogradu naložilo je policiji da identifikuje osobu koja je na svom nalogu na Instagramu uputila pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Ministarstvo turizma: Oštećeni putnici "Lord travel" agencije da se jave u najkraćem roku
31.08.2026.•
0
Ministarstvo turizma Srbije pozvalo je sve oštećene putnike turističke agencije "Lord travel", da u najkraćem roku podnesu prijavu, kako bi blagovremeno bili obavešteni o daljim koracima.
Uhapšena dvojica državljana Bugarske: Na granici im pronađen stočni lek vrednosti 1,4 miliona dinara
31.08.2026.•
0
Policija je u Prokuplju uhapsila bugarske državljane H.G. (1967) i S.I.P. (1973), zbog sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena trgovina.
Osnovcima podeljeno pola miliona školskih setova sa motivima Ekspa
31.08.2026.•
6
Kompanija "Ekspo 2027" saopštila je danas da je dostavila više od 540 hiljada školskih setova osnovnim školama širom Srbije sa motivima te manifestacije i maskotama Milice i Rastka, povodom početka nove školske godine.
Fiskalni savet: Poljoprivreda Srbije 15 godina stagnira
31.08.2026.•
3
Fiskalni savet smatra da je potrebna reforma poljoprivrede Srbije jer ona u poslednjih 10-15 godina nije povećavala proizvodnju, iako se za nju godišnje iz budžeta daje po oko 1,4 milijarde evra.
Završena sednica Skupštine Srbije: Usvojen predlog rebalansa budžeta i preostalih 58 tačaka dnevnog reda
31.08.2026.•
1
Skupština Srbije usvojila je danas, pored rebalansa budžeta za 2026. i isplate jednokratne pomoći građanima, još 57 tačaka dnevnog reda.
Zbog početka školske godine: Policija pojačava kontrolu saobraćaja oko škola
31.08.2026.•
1
Saobraćajna policija će povodom početka nove školske godine pojačano kontrolisati saobraćaj u zonama svih osnovnih škola na teritoriji Srbije.
Skupština Srbije usvojila zakon o isplati državne pomoći građanima
31.08.2026.•
15
Skupština Srbije usvojila je zakon o isplati jednokratne pomoći građanima, u cilju popravljanja životnog standarda za vreme energetske krize.
VIDEO Uprkos upozorenjima: Vozači u Železniku prelaze pružne prelaze i kad je rampa spuštena
31.08.2026.•
5
Infrastruktura železnice Srbije je podelila snimak na kome se vide kako pojedini vozači nepropisno prelaze prugu u beogradskom naselju Železnik dok je rampa spuštena.
"Građani ne treba da brinu, ovo treba da vide kao veliki uspeh": Koji su dalji planovi za robote iz Šapca?
31.08.2026.•
20
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović izjavio je da je otvaranje fabrike humanoidnih robota u Šapcu prilika za dalje ekonomsko napredovanje Srbije.
Profesor Baucal: Ministar prosvete sve više deluje kao kolonijalni upravnik
31.08.2026.•
0
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Baucal pozvao je državu da "prestane da se ponaša kao okupator univerziteta i postane partner i podrška unapređivanju kvaliteta nastave i nauke".
Požar na Stolovima nije lokalizovan, u Deliblatskoj peščari mirno
31.08.2026.•
1
Požar na Stolovima nije lokalizovan, ali je situacija bolja nego prethodnih dana, saopšteno je iz lokalne vatrogasne službe.
Studenti objavili plan komemorativne šetnje 1. septembra u Beogradu povodom 22 meseca od pada nadstrešnice
31.08.2026.•
6
Studenti u blokadi objavili su plan komemorativne šetnje koja će u utorak, 1. septembra biti organizovana u Beogradu povodom 22 meseca od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Infrastruktura železnice Srbije: Nadvožnjak u Surčinu bezbedan, nema oštećenja konstrukcije
31.08.2026.•
5
Na železničkom nadvožnjaku u Surčinu, na putu prema Jakovu, nakon prolaska teretnog voza, oštećene su limene kanalete za kablove zbog čega je privremeno obustavljen drumski saobraćaj.
Vučić poručio srpskim državljanima u inostranstvu: Braćo i sestre, vratite se u Srbiju, zemlja napreduje
31.08.2026.•
113
Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je državljane Srbije u inostranstvu da pogledaju kojom brzinom Srbija napreduje i gradi se, pa da se pripremaju za povratak u svoju zemlju.
Skupština Srbije danas glasa o rebalansu budžeta i još 58 tačaka dnevnog reda
31.08.2026.•
1
U Skupštini Srbiji danas je dan za glasanje, a poslanici će se izjasniti o 59 tačaka dnevnog reda, od kojih je prva predlog rebalansa budžeta za ovu godinu.
Kamiondžije se danas okupljaju ispred predstavništava EU u Beogradu, Podgorici, Skoplju i Sarajevu
31.08.2026.•
10
Prevoznici sa Zapadnog Balkana (ZB) održaće danas u podne dvočasovna javna okupljanja ispred sedišta Delegacija EU u Beogradu, Podgorici, Skoplju i Sarajevu.
Komentari 8
Bane
S56
Liman
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar