Picula: Nije EU švedski sto

Autor: Radar (Tonino Picula)

Info

17.02.2026.

18:44

Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, u autorskom tekstu za Radar analizirao je odnos srpskih vlasti prema evrointegracijama.

Foto: 021.rs

Delove teksta prenosimo ovde, dok celu verziju možete pročitati na sajtu Radara.

Malo je koji događaj u povijesti odnosa Srbije i Europske unije bacio toliko svjetla, pod preciznim uglom, na pravu prirodu (ne)razumijevanja europskih integracija od strane službenog Beograda.

Ad hoc misija Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta (AFET) organizirana je kao realizacija upute iz rezolucije Europskog parlamenta od 22. 10. 2025. o polarizaciji i pojačanoj represiji u Srbiji, godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu.

Cilj našeg dolaska u Beograd bila je procjena unutarnje situacije u Srbiji kao i njene vanjskopolitičke orijentacije. Naš mandat je bio utvrditi na samom terenu činjenice, između ostalog, o stanju demokracije, napadima na prosvjednike i represiji usmjerenoj na studente, članove akademske zajednice, prosvjetne radnike i zaposlene u javnom sektoru. Htjeli smo dijalogom ispitati (ne)usklađenost sa stvarnim stanjem proklamirane ambicije vlasti da Srbija pristupi EU, pogotovo najave da će do kraja ove godine zaključiti tehnički dio pregovora. Tražili smo i odgovore na pitanja koliko je društvena polarizacija duboka i kako je prevladati? Na licu mjesta smo htjeli provjeriti i utemeljenost teza o tzv. obojanim revolucijama i tko ih to navodno organizira iz EU kako bi srušio vlast u Srbiji – državi kandidatu za članstvo.

Bez obzira na krajnje nervozne i neprijateljske reakcije vlasti i njihove optužbe da smo se sami pozvali, o dolasku naše delegacije pravovremeno je obaviješteno diplomatsko predstavništvo Srbije u Briselu dok je na programu radila Delegacija EU u Beogradu. To je uobičajena praksa EP-a. Ništa dakle nije bilo izvanredno osim reakcije vlasti i stanja u zemlji. Predsjednik države Aleksandar Vučić i predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić rezolutno su odbili susrete s delegacijom s različitim opravdanjima, ali identičnim političkim stavovima.

Predsjednik Srbije Vučić očito doživljava EU kao švedski stol. Bira samo sugovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz te iste EU doživljava kao urotnike. Ali to nije ništa ni čudno ni novo. On tako postupa i s domaćim političkim rivalima, pa i s građanima Srbije.

Osim toga, predsjednik Vučić odbija sastanke s europskih adresa i kad ga se poziva. Vrlo otvoreno je odbio dijalog o europskoj budućnosti Srbije kao što je to bio slučaj sa summitom EU – ZB nedavno u Briselu. Ne znam koji to sugovornici iz EU uopće odgovaraju političkom vrhu Srbije. Ne žele stalnog izvjestitelja za Srbiju, ne žele delegaciju EP, ne žele čak ni svoje stranačke partnere iz EPP-a. Kako misle voditi dijalog o putu Srbije prema članstvu u EU?

Bez obzira na to što bi razgovori s najodgovornijim političarima za stanje u zemlji doprinijeli sadržaju misije, naš cilj dolaska ostao je nepromijenjen. Europski parlament je ona institucija EU koja ima važnu ulogu kada se radi o ulasku neke zemlje kandidata u članstvo. Naime, Europski parlament mora ratificirati pristupni ugovor buduće članice EU. Pored toga, ta institucija sustavno prati stanje pregovora, ali i opće stanje u zemlji kandidatu. Budući da Srbija sada već duže vrijeme prolazi kroz turbulentno razdoblje, predstavnici Europskog parlamenta su se htjeli neposredno informirati o tome kako ključni politički i društveni akteri vide ne samo situaciju nego i moguća rješenja krize. Zbog toga je planirano da se, osim s političarima, sastanemo i s predstavnicima medija, civilnog društva, akademske zajednice i studentima.

Ukratko, misija se odvijala u teškom političko-medijskom kontekstu, obilježenom uvredama, pokušajima delegitimizacije i otvoreno neprijateljskom retorikom prema zastupnicima u Europskom parlamentu, a posebno prema meni kao izvjestitelju Europskog parlamenta za Srbiju.

Vladajuća stranka pokazala je vrlo sužen interes za raspravu o pristupanju Srbije EU. Uz iznimku ministra vanjskih poslova Marka Đurića i potpredsjednice parlamenta Elvire Kovacs, predstavnici vladajuće koalicije usredotočili su se selektivno na događaje iz povijesti odnosa Srbije i Hrvatske i napadali pojedinačne zastupnike u Europskom parlamentu iz delegacije.

S druge strane, opozicija je iskoristila sastanke kako bi predložila uvođenje osobnih sankcija protiv dužnosnika SNS-a, zatražila pojačano međunarodno praćenje svih izbora i izravno pozvala sadašnje zastupnike u Europskom parlamentu iz redova EPP-a da ubrzaju isključenje SNS-a iz njihovih redova.

Sastanci s civilnim društvom, predstavnicima medija i akademskom zajednicom otkrili su trend ubrzanja financijske, administrativne i fizičke represije protiv svih onih koji podržavaju studentski pokret. Vladavina prava nazaduje, mediji su pod sve većim pritiskom. Obaviješteni smo o sve goroj situaciji na sveučilištima, osobito financijskom, jer se onemogućava sudjelovanje kritički orijentiranog dijela akademske zajednice u projektima koje financira EU. Režim pojačava čistke u medijima, policiji, sudstvu, školskom sustavu. Represija se pojačava dok se prava smanjuju ili ukidaju.

U prilog tome treba reći kako je na dnevnom redu zasjedanja Narodne skupštine bio objedinjeni birački spisak, ali stvarne namjere o želji da napreduju na europskom putu vlasti su pokazale usvajanjem izmjena paketa pravosudnih zakona o kojima nije bilo konzultacija ni s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe ni s Europskom komisijom. Na oštre ocjene iz Brisela kao se radi o krupnom koraku unazad, vlasti su odgovorile neuvjerljivim argumentima slabo prikrivajući ambiciju da pripadnike vladajuće strukture učine praktično nedodirljivima ma koliko se ogriješili o zakone.

Zanimanje izazivaju i međuvladini sporazumi izvan područja primjene redovnog zakonodavnog okvira EU o javnoj nabavi. EK upozorava na zaobilaženja pravila o javnoj nabavi.

Zaključno, naša misija je dala odgovore na mnoga pitanja, ali je podvukla važnost nekih drugih na koje tek treba odgovoriti. Prije svega, nije naravno relevantno pitanje kojim manipulira vlast o tome želi li EU Srbiju u svom članstvu, nego je ključno pitanje želi li dugogodišnja vlast u Beogradu uopće prihvatiti demokratske standarde potrebne za članstvo?

Srpsko društvo je u kontinuiranom previranju. Neka istraživanja su Srbiju klasificirala kao hibridno društvo s mnogim pokazateljima zarobljene države.

Budući da nije otvoreno nijedno novo poglavlje, sada već četiri godine, možemo reći da proces formalno stagnira, ali s obzirom na to u kojoj mjeri su se geopolitičke okolnosti promijenile, da se politika proširenja vratila kao jedan od prioriteta EU, da se krug zemalja kandidatkinja povećao i da neke druge zemlje brže konzumiraju pregovore, Srbija zapravo – nazaduje.

Ostatak teksta možete pročitati OVDE.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Preferirajte 021.rs na Google-u

Teme

evrointegracije Tonino Picula

Komentari 9

Hronološki Najpopularniji

Voldi

18.02.2026 • 09:08

Nije EU supa iz kesice!

5 7 -2
Imre

18.02.2026 • 08:14

putuj EU

EU je Srbija potrebnija nego Srbiji EU, zato nemaju petlju da ista urade povodom stanja demokratije ovde. Narod ce od EU imati samo vise regulative i poreza, ostatak ionako ode u dilu sa lokalnim vlastima.

8 6 +2
Паор

18.02.2026 • 07:58

Кроатоманска лоботомија

Пицула је небитни лик.

10 6 +4

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.