Referendumska atmosfera: "Programi bi bili značajni kada bi postojali pošteni izborni uslovi"
Kampanja za parlamentarne izbore 25. oktobra sve više se oblikuje kao izjašnjavanje o ostanku ili smeni vlasti.
Foto: 021.rs (ilustracija)
U takvoj referendumskoj atmosferi, pitanja ekonomije, životnog standarda, korupcije, evropskih integracija, Kosova i odnosa prema Rusiji teško dolaze u prvi plan, iako će od odgovora na njih zavisiti politika zemlje posle izbora, piše Insajder.
Politikolog Lazar Marićević ocenjuje da je SNS prvi put posle četrnaest godina dobio protivnika koji može da mu parira po snazi. Veličina SNS-a i Studentske liste, prema njegovim rečima, ostavlja malo prostora ostalim učesnicima izbora.
"Imajući u vidu veličinu ova dva aktera, svi ostali deluju neprimetno, mada ih mediji mogu učiniti vidljivim, iako je situacija na terenu drugačija – skoro da ih nema", kaže Marićević.
On napominje da se to ne može u potpunosti primeniti na manjinske stranke, zbog specifičnosti njihovog položaja, ali smatra da ni njima sadašnje okolnosti ne garantuju veliki procenat glasova. Većina birača će, prema njegovoj proceni, nastojati da glas da jednoj od dve najveće liste.
"To je zato što građani sada imaju mogućnost da se jasno opredele za vlast ili opoziciju, jer više ne postoji dilema ko je ko. Racionalno razmišljajući, gledaće da ne bace svoj glas i daće ga, u najvećem broju slučajeva, jednom od ta dva aktera", navodi Marićević.
On smatra da su programske teme važne, ali da u sadašnjim okolnostima prednost dobija pitanje da li će se vlast promeniti. Po njegovoj oceni, programi bi imali veću težinu kada bi izborni uslovi bili pošteni.
"Kada je reč o programima, oni bi bili značajni u normalnim demokratskim uslovima, kada bi postojali pošteni izborni uslovi, što uključuje i fer predizborne radnje. S obzirom na to da toga nema, programske teme gube na značaju uprkos svojoj važnosti, jer postoji nešto što je primarnije – da se nešto promeni ili da sve ostane isto", kaže on.
Ostalim strankama je, prema Marićevićevoj oceni, teško da nametnu sopstvene teme jer politički prostor iz kojeg dolaze već zauzimaju dva najveća aktera. On navodi da među njima samo SPS i Evropska Srbija mogu samostalno da prikupe potpise.
"Druge stranke, od kojih samo SPS i Evropska Srbija mogu samostalno da prikupe potpise, dolaze iz dva suprotna miljea koje već zauzimaju navedeni akteri i veoma teško mogu da nametnu svoje teme. SPS ih nema jer je postao satelit SNS-a, a za evropski put se takođe zalažu dva najveća aktera", kaže Marićević.
Politički analitičar Đorđe Vukadinović ocenjuje da će programske razlike imati manju ulogu od opredeljivanja za ili protiv Aleksandra Vučića. Prema njegovim rečima, izbori su i ranije predstavljani kao izjašnjavanje o Vučiću, ali je ovog puta ishod manje izvestan.
"Generalno je osnovno da je u pitanju referendumska atmosfera i da su programske teme i programske razlike drugorazrednog značaja. To ne znači da nekim ljudima i to nije bitno, ali dominantno je opredeljivanje za i protiv Vučića. To je ono što je Vučić sve vreme radio svih ovih godina. Odavno je uspeo da se svaki izbori pretvaraju u referendum o njemu, s tim što prvi put imamo referendum čiji ishod nije unapred jasan", kaže Vukadinović za Insajder.
On smatra da bi sada Vučiću odgovaralo da se ta atmosfera ublaži i da se više govori o razlikama u stavovima prema Evropskoj uniji i Rusiji. Sličan interes, prema Vukadinovićevoj oceni, imaju i opozicione liste koje su ostale u izbornoj trci. Naglašava, međutim, da poklapanje interesa ne znači da ti akteri međusobno sarađuju.
"Vučiću, koji je sve vreme forsirao atmosferu za ili protiv njega, sada bi odgovaralo da se priča o Evropskoj uniji, o Rusiji i tako dalje, da malo smanji tu referendumsku atmosferu. I preostalim listama odgovara da ona ne bude čista i potpuna. Tu se donekle poklapaju interesi Vučića i dela opozicije, ali to ne znači da neko radi za nekoga. Referendumska atmosfera sada pre svega odgovara Studentskoj listi", navodi Vukadinović.
Govoreći o evropskim integracijama, Kosovu i odnosima sa Rusijom i Zapadom, Vukadinović kaže da su to važna pitanja o kojima bi u uobičajenim okolnostima trebalo voditi ozbiljnu predizbornu raspravu. Ipak, ne očekuje da će ona odrediti ovu kampanju. Smatra da bi proevropske i nacionalno orijentisane opozicione liste mogle da pokušaju da kroz te teme privuku birače, ali da je politička atmosfera već usmerena na drugo pitanje.
"Mislim da je ta debata važna, ali ovi izbori u ovom trenutku nisu mesto za njeno otvaranje. Na kraju krajeva, ni posle četrnaest ili petnaest godina njihove vlasti ne znamo šta su politika i stav Vučića i SNS-a o svim tim pitanjima. Zato bi sada otvaranje te priče bilo pomalo licemerno, pogotovo kada dolazi od onih koji su na vlasti skoro deceniju i po, a sve vreme su izbegavali jasno opredeljivanje", kaže Vukadinović.
Po njegovoj oceni, i opozicionim listama koje izlaze samostalno odgovaralo bi da se više govori o evropskim integracijama i geopolitičkom kursu Srbije. I sam bi, kaže, voleo takvu raspravu, ali smatra da nije uverljivo predstavljati je kao središte ovih izbora posle godina bez ozbiljne političke i medijske debate o tim pitanjima.
"Ovoj opoziciji, i nacionalnoj i evropskoj, odgovaralo bi da te teme budu zastupljenije. One su legitimne i voleo bih da se o njima priča. Ali bilo bi pomalo naivno, pa i neiskreno, da sada glumimo ozbiljnu raspravu o evrointegracijama i geopolitičkom kursu Srbije, kada takve ozbiljne medijske i političke debate tokom vlasti SNS-a nije bilo. Imali smo politiku koja se uglavnom svodila na to kako Vučić kaže: ako kaže levo, onda levo; ako kaže desno, onda desno. Mislim da će ipak dominirati referendumska atmosfera za i protiv Vučića", zaključuje Vukadinović.
Politikolog Dejan Bursać sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju takođe smatra da referendumska atmosfera sužava izbor pred građanima. On objašnjava da visoka polarizacija obično ima dva efekta, od kojih je prvi povećanje izlaznosti kada postoji protivnik vlasti koji može da joj se suprotstavi.
"Prvi je da je građanima bitna samo jedna stvar: da li žele da nastave s ovakvim režimom ili misle da nešto može da bude drugačije i bolje, da postoji nada. To podiže izlaznost, posebno ako postoji kredibilan izazivač. U referendumskoj atmosferi on obično postoji — ne bi to bila referendumska trka jedan na jedan da ga nema", kaže Bursać.
Prema Bursaćevoj proceni, SNS-u ne odgovara povećanje izlaznosti. On polazi od pretpostavke da u Srbiji ima mnogo nezadovoljnih građana i da je vladajuća stranka dostigla granicu broja svojih pristalica koje može da izvede na birališta.
SNS, prema njegovim rečima, pokušava da referendumsku podelu predstavi kao izbor između sopstvenog iskustva i protivnika koje opisuje kao neiskusne i bez programa. Istovremeno šalje poruke o ekonomiji i međunarodnim uspesima Srbije, pre svega kroz nastupe Aleksandra Vučića.
On ocenjuje da takve poruke mogu da deluju na deo građana koji bi svakako glasali za SNS, ali da je otvoreno pitanje njihovog uticaja na kritične, manje čvrsto opredeljene i neodlučne birače. Smatra da bi vladajućoj stranci odgovaralo i da oni odustanu od glasanja.
"Srpskoj naprednoj stranci u ovoj situaciji nije potrebno da ti glasači glasaju za nju. Potrebno joj je da ne izađu na birališta - da ih pričom o tome kako je sve stabilno i kako je s njima bolje dovoljno pokoleba da ne odluče da izađu i glasaju protiv SNS-a", navodi Bursać.
Drugi efekat referendumske atmosfere, prema Bursaću, jeste potiskivanje ostalih izbornih takmaca. On tvrdi da SNS pokušava da podstakne ono što naziva lažnim pluralizmom, računajući da bi se glasovi protivnika vlasti mogli raspodeliti između više manjih i manjinskih lista, dok bi deo njih ostao ispod cenzusa. Dodaje da je sličnih pojava bilo i u ranijim izbornim trkama.
Referendumska atmosfera, međutim, prema njegovoj oceni, ne pogoduje takvom rasipanju glasova. Ona bi, smatra, mogla da ostavi ispod cenzusa sve liste osim SNS-a i Studentske liste, uključujući SPS i još neke aktere na čiju je podršku vladajuća stranka možda računala posle izbora.
Veća izlaznost bi, prema njegovoj proceni, mogla da smanji i broj mandata manjinskih stranaka, od kojih je dobar deo ranije pružao podršku SNS-u. Bursać ukazuje i na mogućnost da birači iz manjinskih zajednica glasaju za jednu od dve najveće liste.
Zato Bursać zaključuje da referendumska atmosfera, iako SNS pokušava da iskoristi neke njene prednosti, toj stranci u celini otežava očuvanje vlasti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Nasledio Puzovića posle 14 godina: Počasni konzul Mongolije novi v.d. direktor Srbijavoda
20.11.2026.•
0
Nedelju dana posle ostavke doskorašnjeg direktora, Srbijavode su dobile novog zakonskog zastupnika.
Održana komemoracija povodom pogibije pilota Gorana Bulajića
20.11.2026.•
0
U Domu vazduhoplovstva održan je komemorativni skup u spomen majoru Goranu Bulajiću, pilotu iz sastava 101. lovačko-avijacijske eskadrile 204. vazduhoplovne brigade, koji je poginuo u okolini Stare Pazove pri padu aviona
Vučićević više nije suvlasnik firme koja je kupila 10 lokalnih televizija: Svoj udeo preneo za 10.000 dinara
20.11.2026.•
0
Vlasnik Informera Dragan J. Vučićević je za naknadu od 10.000 dinara preneo svojih deset odsto udela u firmi Best Media Team vlasniku tabloida Alo Saši Blagojeviću, čime je potpuno istupio iz vlasničke strukture.
Obustavljen saobraćaj u tunelu "Laz" zbog kvara teretnjaka
20.11.2026.•
0
Saobraćaj je obustavljen u tunelu "Laz", na deonici auto-puta "Miloš Veliki", na potezu kod Pakovraća i Lučana, zbog kvara teretnog vozila, saopštili su Putevi Srbije.
Čupić predstavlja Srbiju na samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu
20.11.2026.•
1
Vršilac dužnosti predsednika Srbije Aleksandar Čupić predstavljaće Srbiju na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će biti održan u sredu, 25. novembra, u Briselu.
BIRN: Vučić suprotno mišljenju suda pomilovao osuđenog za smrt dvojice radnika u Lučanima
20.11.2026.•
4
Samo 12 dana pre Vučićeve odluke o pomilovanju Toma Stojića, pravnosnažno osuđenog zbog pogibije dva radnika u "MB-Namenskoj" u Lučanima, Osnovni sud u Ivanjici zaključio je da za pomilovanje nema osnova.
SNS se ozbiljno "pojačava": Doveli Vukšu Dragovića
20.11.2026.•
10
Šef poslaničke grupe SNS Aleksandar Vučić objavio je da se Vukša Dragović, osnivač udruženja "Srpski suverenisti", učlanio u Srpsku naprednu stranku.
Granična policija: Radoičić ne može legalno da pređe granicu ako je za njim raspisana poternica
20.11.2026.•
18
Uprava granične policije saopštila je da lice za kojim je raspisana poternica ili kojem je izrečena zabrana prelaska državne granice ne može zakonito da pređe granicu.
Odbrana struke: Disciplinski postupci protiv sudija zbog javnih stavova šalju opasnu poruku
20.11.2026.•
1
Grupa sudija i tužilaca "Odbrana struke" saopštila je danas da su disciplinski organi Visokog saveta sudstva (VSS) pokrenuli disciplinske postupke protiv pojedinih članova zbog javno iznetih stavova.
Tužilaštvo podnelo optužni predlog protiv Aleksandra Šapića: Najmanje tri godine zatvora
20.11.2026.•
9
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je u petak Trećem osnovnom sudu u Beogradu optužni predlog protiv gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića.
Komisija za zaštitu konkurencije ponavlja postupak odobravanja prodaje firme Adria News
20.11.2026.•
0
Komisija za zaštitu konkurencije objavila je da, po službenoj dužnosti, ponavlja postupak ispitivanja koncentracije nastale sticanjem kontrole privrednog društva Europena future media investments nad društvom Adria News.
FOTO: Dan posle izbora za predsednika Skupštine, Čupić uklanjao grafite sa zgrade svog fakulteta
20.11.2026.•
11
Novoizabrani predsednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić proveo je jutro posle izbora na tu funkciju uklanjajući sa studentima grafite sa zgrade Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, na kojem predaje.
Evropski sud za ljudska prava: Vlada da se izjasni o pomilovanjima SNS batinaša
20.11.2026.•
0
Evropski sud za ljudska prava traži od Vlade da se izjasni povodom odluka o pomilovanju SNS aktivista koje je doneo tadašnji predsednik Republike Aleksandar Vučić, saopštili su iz Beogradskog centra za ljudska prava.
Šešelj saslušan u svojstvu građanina zbog izjave da bi Rada Trajković mogla da bude ubijena
20.11.2026.•
9
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj rekao je da je jutros dao izjavu u Policijskoj upravi za grad Beograd na zahtev Prvog osnovnog tužilaštva u Beogradu.
Za ubistvo transrodne devojke u Beogradu 14 godina zatvora, tužilaštvo najavilo žalbu
20.11.2026.•
0
Više javno tužilaštvo u Beogradu žaliće se na presudu kojom je danas Viši sud izekao kaznu od 14 godina zatvora O.D. zbog ubistva N.M., najavio je glavni javni tužilac VJT u Beogradu Nenad Stefanović.
Koja je procedura za ukidanje poslaničkog imuniteta?
20.11.2026.•
11
Predsednik Advokatske komore Beograda Vladimir Prijović izjavio je da se postupak za odobrenje krivičnog gonjenja ili određivanje pritvora narodnom poslaniku pokreće na predlog nadležnog javnog tužilaštva ili suda.
VIDEO: Aleksandar Čupić vam izriče opomenu - šta to znači?
20.11.2026.•
28
Predsednik Skupštine Srbije je tokom svog prvog dana na ovoj funkciji izrekao više opomena.
Srušene još dve vikendice na Gazivodama
20.11.2026.•
8
Zamenik komandira Kosovske policije za region sever Erduan Baljići potvrdio je da su srušene dve vikendice kod jezera Gazivode.
Okončan postupak protiv devetoro studenata za pokušaj nasilne promene ustavnog poretka
20.11.2026.•
2
Postupak protiv devetoro studenata koji su se teretili za pozivanje na nasilnu promenu ustavnog poretka, završen je na današnjem ročištu, nakon što je tužilaštvo odustalo od optužbe.
Komentari 10
@Гога
Tesko
Izbori su
Meni je priča o tzv referendumskoj atmosferi sad već vrlo uvredljiva. "Ko ne skače taj je ćaci" se prelilo u ovaj stav koji traži da se jel'te opredelimo da li smo pismeni i pametni ili ne. Da zanemarimo da imamo mozak i pravo na razmišljanje.
I sad je već previše sumnjivo kome je u interesu kreiranje ovakvog narativa? Izbori su i punoletan birač bi trebao da ima pravo da se opredeli za neku od dvocifrenog broja lista a bez sugestija raznih politikologa. Ili lepo da pustimo par politikologa da oni glasaju na nekom referendumu i izaberu ko će voditi državu u kojoj živi 6 miliona ljudi.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar