I ovi izbori pod budnim okom inostranih posmatračkih misija: Demokratski dekor ili važan faktor?

Osim velikog interesovanja domaće javnosti, izbori u Srbiji biće i pod budnim okom međunarodne zajednice. Prema najavama, četiri različite međunarodne organizacije su poslale ili planiraju da pošalju posmatrače.
I ovi izbori pod budnim okom inostranih posmatračkih misija: Demokratski dekor ili važan faktor?
Foto: 021.rs (Ilustracija/AI)
Postavlja se pitanje da li ove misije predstavljaju pečat kvaliteta koji garantuje bazičnu pravičnost izbora ili puki demokratski dekor bez suštinskog uticaja na integritet izbornog procesa?
 
Prethodne parlamentarne izbore u Srbiji iz decembra 2023. godine pratile su četiri međunarodne misije, a isti broj očekuje se i ovoga puta.
 
Najveća, po trajanju angažmana i broju posmatrača svakako je misija Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) čiji predstavnici se već nalaze u Srbiji, piše Insajder.
Njihov tim obuhvata 14 članova koji su smešteni u Beogradu, kao i 30 dugoročnih posmatrača koji su od 25. septembra raspoređeni širom zemlje. Paralelno, u izbornom danu će im se pridružiti još 300 kratkoročnih posmatrača.
 
ODIHR je već objavio privremeni izveštaj o toku predizborne kampanje u kojem su istakli da je nameru da prati izbore najavila i Parlamentarna skupština OEBS-a.
 
Savet Evrope će takođe imati svoje predstavnike, a njihova delegacija će na dan izbora brojati 20 članova.
 
Najzad, nakon izvesnih nedoumica, predstavnici vlasti su uputili poziv i Evropskom parlamentu koji će poslati svoju delegaciju.
Uticaj ovih međunarodnih posmatračkih misija na tok izbornih aktivnosti je predmet debate, kako u širokoj javnosti tako i u stručnim krugovima. Naučni istraživač Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Dejan Bursać navodi za Insajder da njihov značaj ne treba ni precenjivati, ali ni potcenjivati.
 
"Posmatračke misije jesu jedna vrsta garancije većeg legaliteta izbora, ali treba biti oprezan u polaganju previše nada u njihov uticaj. Te misije nisu velike i domaćini uglavnom znaju gde se one kreću i gledaju da izborne manipulacije skrenu ili na ona biračka mesta gde ih nema, ili da ih obavljaju van biračkih mesta. Na taj način svi ti 'bugarski vozovi', isplate birača i ostale manipulativne radnje se obave mimo vidokruga posmatrača", navodi Bursać.
 
Ipak, kako dodaje, specifičnost ovogodišnje misije ODIHR-a je da su u Srbiju došli dosta ranije, što im omogućava da steknu daleko širi uvid u situaciju na terenu.
 
"Ljudi u tim organizacijama su shvatili da se u ovakvom tipu režima kakav je u Srbiji većina neregularnosti dogodi pre samog izbornog dana. A kako su predstavnici vlasti u Srbiji u popriličnoj panici od mogućnosti gubitka vlasti i pritom nisu baš skloni da izbore posmatraju kao poštenu demokratsku utakmicu, verujem da će finalni izveštaji biti dosta kritični", ističe Bursać.
 
Prvi preliminarni izveštaj o toku predizborne kampanje misija ODIHR-a već je objavila. Oni su konstatovali da su u prethodnom periodu usvojeni određeni zakoni sa ciljem ispunjenja preporuka ove organizacije, ali su i dodali da "nekoliko ranijih preporuka, uključujući i one prioritetne i dalje nije ispunjeno".
 
U tu kategoriju spadaju preporuke koje se odnose na zastrašivanje i pritisak na birače, sankcije nad povredama pravila u kampanji, određene aspekte zloupotreba javnih resursa, te nezavisan i efikasan nadzor medijskog regulatora.
 
ODIHR je konstatovao zabrinutost brojnih učesnika u izbornom procesu u pogledu tačnosti biračkog spiska, ali i "utisak da je većina nacionalnih i regionalnih pružalaca medijskih usluga naklonjena vladi i vladajućoj stranci".
 
Programski direktor Cesid-a Ivo Čolović navodi da je uticaj međunarodnih posmatračkih misija na regularnost izbora, uzimajući u obzir njihov autoritet i iskustvo, veoma veliki.
 
"Praćenjem rada izborne administracije, izbornih uslova i medijskog okruženja oni dobijaju uvid u kompletnu sliku izbornog procesa, a kroz komparativno iskustvo sa izbornim sistemima u Evropi i šire, mogu da daju relevatnu ocenu izbornog okruženja. Osim toga, iako su ovakve misije često ograničene brojem posmatrača, njihovo prisustvo na biračkim mestima u toku izbornog dana, takođe pruža dobar uvid u atmosferu u kojoj se izbori održavaju u jednoj zemlji i do kojih granica se poštuju ili krše važeća izborna pravila", ističe Čolović.
 
A iako je prisustvo posmatrača najvidljivije pre i tokom izbornog dana, njihov najveći doprinos dolazi nakon što se svi birački listići prebroje.
 
Izveštaj ODIHR-a nakon poslednjih parlamentarnih izbora bio je u središtu političkih zbivanja u zemlji praktično do pada nadstrešnice u Novom Sadu. Preporuke ODIHR-a ponovo su bile aktuelizovane poslednjih meseci pred raspisivanje izbora, kada je vlast usvojila i izmenila više zakona kako bi se ispunio deo sugestija ovog tela.
Kako ističe Čolović, izveštaji međunarodnih tela su veoma značajni ne samo za legitimitet posmatranih izbora, već i za budućnost izbornog procesa u jednoj zemlji.
 
"Ovi izveštaji mogu biti od izuzetno velikog značaja u zemljama u kojima je preovladava nepoverenje u izborni proces i rad izborne administracije, kakva je nažalost i naša zemlja. Značaj ovih izveštaja posebno dolazi do izražaja u svetlu brojnih lažnih posmatračkih misija, koje služe da zamaskiraju probleme izbornog procesa i koje ne samo da ne daju doprinost unapređenju izbornog procesa, već ga vraćaju korak unazad. Pozitivan, odnosno negativan izveštaj međunarodnih posmatračkih misija, posebno u slučajevima kada se poklapa sa izveštajima relevatnih lokalnih posmatračkih misija, može značajno uticati na to kako će javnost prihvatiti ili odbaciti izborne rezultate", navodi Čolović.
 
A iako izveštaji međunarodnih posmatrača mogu da "oboje" izborne rezultate, njihov uticaj na sistemske izmene izbornog zakonodavstva ostaje upitan. To je vidljivo i na primeru Srbije gde je, i pored toga što su ODIHR preporuke od svih učesnika političkog života prepoznate kao legitimne, malo učinjeno na suštinskom poboljšanju izbornih uslova.
 
Komsija za reviziju biračkog spiska jeste formirana, ali pitanja autentičnosti spiska su i dalje aktuelni. Ista stvar je i sa Regulatornim telom za elektronske medije, koji postoji ali zbog podeljenosti članova nije u stanju da u punoj meri sprovodi svoje zakonske nadležnosti. Pitanja pritisaka na zaposlene u javnim preduzećima ili funkcionerske kampanje nisu uopšte ili nisu na zadovoljavajući način adresirana.
 
Prema rečima Dejana Bursaća, uticaj izveštaja međunarodnih organizacija u značajnoj meri zavise od šireg političkog konteksta.
 
"Mi smo nakon prethodnih izveštaja imali negativan izveštaj ODIHR-a, a njegove nalaze je podržao i Evropski parlament. Ipak, Evropska komisija nije preduzela dalje korake na osnovu tog izveštaja. Dosta zavisi i od samih izbornih rezultata. Ukoliko SNS izgubi vlast, postaće krajnje sporedno kakvi su nalazi izveštaja", zaključuje Bursać.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Laza S

    13.10.2026 • 16:21
    Ne znam koja korist od njih, predaće izveštaj, OEBS će opet reći da je Vučić pokrao izbore i to je to. U se i u svoje kljuse, što bi se reklo, vlast može da se promeni i bez izbora, uostalom, oktobar je.
  • Brundo

    13.10.2026 • 16:08
    Nema prihvatanja rezultata koje objave SNS i RIK.Sami ćemo da objavimo naše rezultate po kojima smo pobedili.Ne možete da stavite ruku u korpu sa zmijama i da očekujete da vas ne ujedu.Ali to mora da se uradi kako bi se pobedilo.Konačni cilj mora da bude ispunjen ovako ili onako.
  • Гојко

    13.10.2026 • 15:35
    Novosadjanin
    БРАВО ТА КОМЕНТАР Ма пусти их видиш да лупетају
    Свесни су пораза и онда по налогу пленума пишу крађа крађа

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija