Kako da tražite novac od neustavnih kamata

Da li ste makar jednom u životu platili zateznu kamatu na neki neplaćeni račun za struju, informatiku, mobilni telefon, fiskni telefon ili možda kablovsku?
Da li ste makar jednom u životu platili zateznu kamatu na neki neplaćeni račun za struju, informatiku, mobilni telefon, fiskni telefon ili možda kablovsku?

Da li ste nekad u životu napravili dugovanje u banci po tekućem računu, kartici ili pak kreditu i na kraju platili i zatezne kamate?

Do skoro, većina onih koji su godinama plaćali zatezne kamate su mogli samo da se pomire sa sudbinom da plaćaju enormno visoke iznose i nadaju da će nekad izmiriti dugovanja.

Nedavno, tačnije 12. jula ove godine, nakon inicijative podnešene Ustavnom sudu o oceni ustavnosti obračuna zakonske zatezne kamate, Ustavni sud je doneo odluku kojom se utvrđuje da odredba člana 3. stav 1. Zakona o visini stope zatezne kamate („Službeni list SRJ”, broj 9/01), u delu koji glasi: "primenom konformne metode”, nije u saglasnosti sa Ustavom"

U prevodu ovo znači da obračun zakonske zatezne kamate više ne sme da se vrši po konformnoj metodi koja je do tad korišćena, već po proporcionalnoj metodi.

Objavljivanjem ove odluke u Službenom glasniku Republike Srbije sporni stav člana 3. Zakona o visini zatezne kamate je prestao da važi.

Ova činjenica je obradovala mnoge jer nije bilo malo građana kojima je zatezna kamata višestruko pojela iznos glavnog duga i stavila ih u još nepovoljniji dužnički odnos.

Međutim slabo se u javnosti pričalo o tome šta dalje treba raditi u tako nepravednom dužničkom odnosu i šta sa svim onim kamatama koje smo do sada platili upravo po toj neustavnoj metodi obračuna.

Na odluku Ustavnog suda se u ovom slučaju nastavlja Zakon o obligacionim odnosima, konkretnije odeljak Zakona pod imenom Sticanje bez osnova, gde je članom 210. regulisano opšte pravilo.

Opšte pravilo propisuje da obaveza vraćanja, odnosno naknade vrednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije otpao (pravni posao ili zakon).

Ovo bi dakle bilo rešenje objašnjeno u jednoj rečenici koje ili svi kriju ili su ga zaboravili.

Ukoliko ste bili ili ste još uvek u dužničkom odnosu u kome vam ide obračun zakonske zatezne kamate, pitanje je šta činiti.

Za sve one koji su još uvek u dužničkom odnosu, savet pravnika je da zatražite veštačenje sudskog veštaka kojim će se utvrditi tačan iznos duga na određen dan, uzimajući u obzir Odluku Ustavnog suda. Ova suma bi trebalo da bude (u zavisnosti od visine osnovnog duga i datuma nastajanja osnovnog duga) značajno manja od trenutne.

Treba reći i da je prema nepisanom pravilu pravosudnog sistema "bolje biti tužen, nego tužiti", između ostalog zbog svih taksi koje tužilac plaća, honorara advokata, troškova spora i naravno sporosti administracije.

Za sve one koji su svoj dug isplatili u skladu sa neustavnom odredbom zakona, trenutno jedino rešenje je upravo rešavanje na sudu. Kako kažu pravnici, naša zakonska regulativa ne predviđa mogućnost da se u toku postupka pozovete na presude koje su donete u sporovima sa sličnim ili istim osnovom (osim, kada su u pitanju sudski sporovi vezani za prava potrošača prema novom Zakonu). Prepušteni ste, dakle, sposobnosti onoga koji vas zastupa, proceni sudije i nadamo se, više nikome.

Čvrsto se vežite za Zakon o obligacionim odnosima i pristupite pokretanju parnice. Sam Zakon o obligacionim odnosima podrazumeva vođenje parnice pod pretpostavkom da ste oštećeni, a u ovakvim slučajevima dokazi da ste oštećeni su i više nego očigledni.

Ipak, pre svega toga proverite, imate li dovoljno finansijskih sredstava, živaca i vremena i da li vam se to uopšte isplati.

Dakle, rešenje uvek i za sve postoji, nekad jeste dobro prikriveno, ali na kraju uvek ispliva.

Koliko god da se nadamo i uzdamo u savesnost onih kojima plaćamo njihove usluge, kao što su Elektrodistribucija, Infostan, banke i ostali čije usluge redovno kupujemo, korekcije kamate na računima smo videli samo za one kamate koje su obračunate od 27. jula ove godine.

Ipak, u skladu sa Odlukom Ustavnog suda, sada se mogu veštačiti dugovanja nastala posle 02.03. 2001, odnosno osporiti zatezne kamate nastale posle ovog datuma.

I još jedno, ova Odluka ustavnog suda važi za sve u ovoj zemlji, pa i za poslovne banke. Ukoliko u Opštim uslovima poslovanja nisu promenili metod obračuna zatezne kamate, bilo bi dobro da to što pre učine.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Nije u redu

    06.10.2012 15:47
    ali je stopa rasta cena na malo drugacija iz mesec

    Razlika je ne znatna...

    Ako dugujete 1000 dinara, a kamata se obracunava sestomesecno, po stopi od 0.5 (fiksna stopa)* npr 6.5656 (prosecna mesecna stopa rasta cena na malo u tom trenutku) = 2.83 posto

    500*2.83/100+500=514.15 to je osnovica sa pripadajucom kamatom posle prvih sest meseci.

    514.15*4.83(stopa rasta cena na malo je na kraju godine najveca, te je i prosek veci)/100+514.15= 538.98 za drugih 6 meseci

    ukupno 1053.13 din


    Na godisnjem nivou iznos po stopi od 4.83 (stopa rasta cena na malo je na kraju godine najveca, te je i prosek veci) je 1048.3 din

    KOD MESECNIH I TROMESECNIM OBRACUNA RAZLIKA JE JOS MANJA.

    Dakle NIJE U REDU DA OD MRAVA PRVITE SLONA.

    TO JE MOJA PORUKA.


  • Pr4vn1k

    05.10.2012 19:49
    @Nije U Redu
    Komforni metod i proporcijalni metod ne daju isti iznos.

    Proporcijalni metod podrazumeva primenu stope kamate na uvek isti iznos glavnog duga, a
    konformni metod podrazumeva obracun kamate na glavni dug uz pripajanje tako dobijenog iznosa kamate glavnici. Dakle, dolazi do povecavanja osnovice za obracun kamate, jer se ona jednim delom sastoji od glavnog duga a jednim delom od prethodno utvrdjenje kamate. Time se posredno vrsi obracun kamate na kamatu, sto je suprotno zabrani anatocizma (zabrani obracuna kamate na kamatu), koja je uspostavljenja Zakonom o obligacionim odnosima, iz kojih razloga je takav vid obracuna neustavan.
  • Nije u redu...

    05.10.2012 18:50
    Alo bre urednistvo...
    ... konsultujte ekonomiste!
    Ovaj ko je ovo pisao nema blage veze sa kamatnom stopom i ekomonijom!

    komforni metod i proporcijalni metod = isti iznos, samo razlicit nacin obracuna!!! Po cijem to nalog pravite slona od mrava!?!?!?!?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija