Srbija i Rumunija zajednički rekonstruišu prevodnice na kanalu Begej

Srbija i Rumunija planiraju da rekonstruišu prevodnice na kanalu Begej u Srpskom Itebeju i Kleku, kroz projekat prekogranične saradnje koji finansira Evropska unija (EU), čime će nakon 60 godina ponovo biti uspostavljena nautička veza između dve zemlje, saopštio je danas EU info centar.
Projekat, koji se finansira sredstvima iz INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija, obuhvata sanaciju građevinskog dela objekta prevodnica i ustava, kao i postavljanje nove hidromašinske opreme.  
 
Ukupna vrednost projekta je 13,9 miliona evra, od čega 85 odsto čine nepovratna sredstva EU u partnerstvu "Voda Banata" i Županijskog saveta Timiš sa rumunske i "Voda Vojvodine" i Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu sa srpske strane.  
 
"Pored sanacije prevodnica, izgradićemo biciklističke staze, plutajući dok, nabaviti plovni bager i plovnu kosačicu i izradičemo projektno-tehničku dokumentaciju za izmuljenje kanala Begej. Uz tu dokumentaciju 'Vode Vojvodine' moći će da konkurišu i za izmuljenje kompletnog kanala Begej od Kleka do granice sa Rumunijom, kako bi postao plovan i za teretne brodove do 500 tona", rekli su u "Vodama Vojvodine".  
 
Tada će se ponovo otvoriti plovidba na kanalu Begej, biće uslova za razvoj turizma, izgradnju infrastrukture i povezivanje prekograničnog regiona kroz povećanje transporta, pre svega Zrenjanina i Temišvara.  
 
Podseća se da se, od kada je kanal na reci Begej pre 60 godina zatvoren za plovidbu, veza između pograničnih gradova Banata drastično promenila. To je uticalo i na životnu sredinu u okruženju kanala, posebno na kvalitet vode zbog čega je obustavljen i rečni transport.  
 
Tek pre tri godine srpska i rumunska strana rešile su da, prekograničnim projektom "Revitalizacija navigacione infrastrukture kanala Begej", ovaj višedecenijski problem reše i da reci koja izvire u Rumuniji, a uliva se u reku Tisu u Srbiji vrate stari sjaj.  
 
Kanal Begej (Bega na rumunskom) dugačak je 120 kilometara, od čega se 45 kilometara nalazi u Rumuniji, a preostalih 75 u Srbiji, započinje kod Temišvara i nastavlja se sve do Tise. Njegovo iskopavanje započela je Austrija 1718. nakon potpisivanja Karlovačkog mira.  
 
Tada je Begej korišćen za transport drva i odvodnjavanje okolnog močvarnog terena, a istovremeno, započeta je izgradnja 70 kilometara dugog kanala između Temišvara i Kleka, odnosno Plovni Begej. Novi kanal zamenio je stari koji je služio za regionalno ispuštanje voda. Ova dva kanala teku paralelno, a Stari Begej služi za odvodnjavanje okolnog močvarnog terena.  
 
U periodu od 1910. do 1912. godine izgrađena su četiri kompleksa prevodnica sa ustavama na kanalu Begej – dva u Srbiji (Klek i Itebej) i dva u Rumuniji (St. Martin i St. Mihalj). One su kontrolisale vodostaj i garantovale gotovo neprekidnu plovidbu, čak i tokom perioda niskog vodostaja, a omogućen je prolazak brodova od 500 tona nosivosti.  
 
Takođe, ovi objekti znatno su smanjili opasnost od poplava za naselja i zemljište duž obala kanala. Zbog napete političke i ekonomske situacije u regionu, kanal je 1958. zatvoren za plovidbu.  
 
Usled ovakvih okolnosti Kanal gubi hidrološku i ekonomsku funkciju, a danas se zbog dotrajalosti prevodnica Klek i Srpski Itebej ne odvija čak ni rekreativna plovidba, što znači da se voda, na ovom delu Begeja, koristi samo za navodnjavanje i snabdevanje ribnjaka.
  • Mulj

    02.09.2020 09:47
    dubok
    Pa oni se vec medjusobno svadjaju oko podele procenata,novca,automobila,nema dovoljno za sve njih ogromnih apetita,za njihove bezobrazluke,bahacenja.
  • Zoki

    02.09.2020 07:38
    Izmuljenje ce tek biti kada se dobro napune dzepovi prevaranata u VV,koji hvataju poslednji voz dok ih ne najure sa pozicija i fotelja u koje su se uvalili.Ovakvo sistemsko unistavanje vodoprivrede nije vidjeno nikad

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina