Ovo je grad u kojem automobili više nisu dobrodošli

Nemački grad Hajdelberg najpoznatiji je kao univerzitetski i naučni centar bogate istorije, s najstarijim univerzitetom u zemlji, četiri Instituta Maks Plank, Evropskom laboratorijom za molekularnu biologiju, kao i čuvenim 800 godina starim dvorcem. Ali Hajdelberg bi uskoro mogao da postane još poznatiji kao grad s nultom stopom emisije gasova sa efektom staklene bašte koji izazivaju globalno zagrevanje - i grad u kojem su automobili saobraćajni izuzetak, a ne pravilo, ako plan gradonačelnika Ekarta Vurznera uspe.
Ovo je grad u kojem automobili više nisu dobrodošli
Foto: Pixabay
Vurzner nije protiv električnih automobila. Grad građanima koji kupe električni automobil daje subvenciju od 1.000 evra, uz još 1.000 ako ugrade stanicu za punjenje. No, električni automobili su nisko na listi alata kojima Vurzner pokušava da smanji karbonski otisak grada i njegovih stanovnika. Vurznerov projekat osigurao je Hajdelbergu reputaciju pionira u ekološki svesnom urbanom planiranju, piše "Njujork tajms". 
 
Autobusi na vodonik i superputevi za bicikle
 
Kako bi smanjio prisutnost automobila na gradskim putevima, Vurzner kupuje flotu autobusa na vodonik, gradi mrežu "superputeva" za bicikle koji bi povezivali grad s predgrađima i projektuje susedstva na način da obeshrabruju korišćenje vozila i podstiču hodanje. Stanovnici koji se odreknu automobila imaju pravo na godinu dana besplatnog javnog prevoza. 
 
"Ako vam je potreban automobil, koristite (aplikacije za) deljenje auta. Ako ne možete da delite automobil jer živite predaleko i nema javnog prevoza, onda koristite automobil, ali samo do tramvajske stanice, a ne do centra", poručio je tako Vurzner u intervjuu za američke novine. 
 
Hajdelberg se tako pozicionirao na čelo pokreta ekološki osveštenih gradova koji je najsnažniji u Evropi, ali je prisutan širom sveta, uključujući američke gradove Ostin, Teksas i Portland u Oregonu. Dodatni zamah su mu, pomalo paradoksalno, dali pandemija kovida19 i zatvaranje. Stanovnici mnogih gradova dobili su priliku da vide kako bi njihov grad izgledao bez uobičajenih saobraćajnih gužvi i svidelo im se ono što su videli. 
 
Evropski gradovi i države najavljuju zabranu klasičnih automobila
 
U isto vreme proizvođači automobila sve više pokušavaju da se prilagode sve strožim regulacijama korišćenja automobila na benzin (i dizel) u gradovima. General Motors, Ford Motor i Jaguar Land Rover su tako ove godine obećali prelazak na električne automobile. 
 
Neki evropski gradovi, poput Stokholma i Štutgarta, već su zabranili starija vozila na dizel. Desetine drugih, uključujući metropole Rim, London i Pariz, planiraju da ograniče gradski saobraćaj na vozila koja ne ispuštaju gasove u sledećih desetak godina. 
 
A nacionalne vlade vrše dodatan pritisak na proizvođače i vlasnike automobila. Irska, Holandija, Švedska i Slovenija planiraju da zabrane prodaju automobila s motorom sa unutrašnjim sagorevanjem do 2030. Velika Britanija i Danska kažu da će to učiniti do 2035, pri čemu će samo hibridni automobili biti dozvoljeni u prelaznoj fazi od 2030. do 2035. Španija i Francuska najavljuju takvu zabranu 2040.
 
Hajdelberg, koji ima oko 160.000 stanovnika, jedan je od samo šest evropskih gradova koje organizacija C40 Cities smatra inovatorima. Reč je o organizaciji koja promoviše urbane politike koje neće doprinositi klimatskim promenama, na čelu s bivšim gradonačelnikom Njujorka Majklom Blumbergom. Osim Hajdelberga, na listi gradova-inovatora su Oslo, Kopenhagen, Venecija, Amsterdam i Roterdam.
 
U Hajdelbergu 80 odsto stanovnika već ne koristi automobile
 
Hajdelberg, među ostalim merama za tranziciju od automobila na druge oblike transporta, gradi mostove, odnosno nadvožnjake koji će omogućiti biciklistima da jednostavno zaobiđu područja sa saobraćajnim čepovima a da ne moraju da dele kolovoz sa automobilima. Trenutno samo oko 20 odsto stanovnika grada koristi automobil za svakodnevno kretanje gradom, ali saobraćajni čepovi su i dalje prisutni. Ostalih 80 odsto hoda, vozi bicikl ili putuje električnim autobusima. 
 
Grad se nije ograničio samo na ekološki prihvatljiviji saobraćaj već je i smanjio potrošnju energije u školama i gradskim zgradama za 50 odsto u poslednjoj deceniji - iako su neke od tih zgrada stare par stotina godina. 
 
"Ne radi se samo o automobilima, na kraju krajeva. Treba vam ceo paket", zaključuje Vurzner.
  • Goran

    08.03.2021 11:27
    A kako ce da funkcionisu stariji ljudi ili invalidi koji ne mogu da voze bicikl ili kako se kretati po zimi? Misle samo na mlade i zdrave. A i sta bi smo u Srbiji radili sa fabrikama koje daleko vise zagadjuju vazduh od automobila (procenat zagadjenja 6%)?
  • bahati

    07.03.2021 11:49
    bizMismen
    Al zato je u ovom gradu automobil vazniji od zivota. Svaka susa hoce da ima auto.
    Vazno je voziti automobil pa makar i bez potrebe.
    Vazno je parkirati automobil pred ulaz da svi vide kako je on uspesan bizMismen.
    Da svi vide kako je on uspeo u zivotu.
  • boger

    07.03.2021 11:23
    2+2=1
    Naravno, to blagostanje da mogu da investiraju u ekologiju su obezbedili vozeći bicikle, grleći drveće i berući cveće po zelenim livadama. To što se tamo neki zamazani Turci i Jugosi a odnedavno i Sirijci guše po nekim fabričetinama nema veze sa new age pametnjakovićima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

Egiptu vraćena ukradena statua Ramzesa II

Statua stara 3.400 godina koja prikazuje glavu Ramzesa II, vraćena je iz Švajcarske u Egipat, nakon što je ukradena i prokrijumčarena iz zemlje pre više od tri decenije.

Mesec će dobiti svoju vremensku zonu

Bela kuća objavila je memorandum u kojem traži od američke svemirske agencije NASA da uspostavi novi standard za lunarne vremenske prilike do 2026. godine.