Mladi robotičari i pored loših uslova žele da ostanu u Srbiji

Robotičari Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, koji su na takmičenju iz robotike "Eurobot" ostvarili zapažen rezultat, izrazili su želju da, i pored loših uslova, svoja znanja primene u Srbiji.
Tri ekipe robotičara "MBS", "M41+" i "Memristor" osvojili su drugo, treće i deveto mesto na evropskom šampionatu. Ipak, odlazak na takmičenje je bio doveden u pitanje s obzirom na to da nisu imali dovoljno sredstava za odlazak u Pariz. Pred sam početak takmičenja rad robota je otkazao, zbog čega su morali da ih prepravljaju, ali su i pored tog peha uspeli da budu među najboljim ekipama takmičenja.
 
Iako Srbiju svake godine napusti oko 32.000 ljudi, od čega skoro 4.000 sa fakultetskom diplomom, ovi mladi robotičari se nadaju da će dobiti šansu da rade tu i gde su rođeni. Uroš Živković iz "Memristora" priznaje da uslovi za bavljenje robotikom nisu najbolji, ali da se može uspeti.
 
"Srbija ne ulaže dovoljno sredstava u robotiku, ali ni u druge discipline koje nisu popularne, a donose dobre rezultate. Mislim da je to loše, sredstva se troše na neke minorne stvari, zbog čega mi je krivo, ali drago mi je da smo i u takvim uslovima uspeli da se izborimo i pokažemo da u nas vredi ulagati, jer se sve to vraća ovde. Ipak to najviše primećuju kompanije iz oblasti novih tehnologije, pokazuju interesovanje za nas i iskreno se nadam da će nam to pomoći prilikom zapošljavanja, jer želim da se onim što volim bavim u Srbiji", poručuje Živković za naš portal.
 
Njegov timski kolega Darko Alavanja dodaje da i pored hroničnog neulaganja i zapostavljanja robotike i novih tehnologija, Srbija može postati pogodno tlo za bavljenje ovim poslom.
 
"Iskreno se nadam da će se posle ovog uspeha stvari popraviti, pažnju smo privukli, to je sigurno, sada je red na nadležne, koji treba da prepoznaju značaj novih tehnologija i da počnu da ulažu u to polje, jer pričamo o budućnosti. Donekle smo pioniri svega ovoga i na nama je da nađemo prave kompanije u Srbiji, koje postoje. Sa druge strane, one se interesuju za nas, jer znaju da će tako stvoriti dobre radnike, koji će biti vrednovani na tržištu rada", objašnjava Alavanja i dodaje da bi rado iskoristio priliku da se usavršava u inostranstvu, ali da bi na kraju ipak svoja znanja primenjivao u Srbiji.
 
  
 
Sa svojim učenicima se slaže i profesor Branislav Borovac, koji ističe da je za zemlju važno da zadrži osobe koje uspevaju da u teškim uslovima postignu odlične rezultate, jer, kako kaže, bez ostajanja najboljih nema ni budućnosti.
 
"Sredstava uvek fali, pa nekako skrpimo. Ono što potroši jedna inostrana ekipa za troškove pripreme, putovanja, učestvovanja i sličnog, kod nas to potroši deset ekipa. Mislim da je tako bolje nego da se prepustimo beznađu, kažemo da nemamo sredstava i da ne učestvujemo na takmičenju. Na ovaj način postižemo uspeh, borimo se, a studenti svakodnevno napreduju. Zbog svih tih karakteristika voleo bih da ovi mladi ljudi ostanu ovde. Ako vi iškolujete jednog vrhunskog inženjera i potom ga pustite da ode, onda je neko drugi dobio jednog dobrog doktoranta za džabe, a to ne smemo da dozvolimo. Svesan sam toga da neće svi oni ostati ovde, ali treba da se trudimo da oni najbolji ostaju i da svoj doprinos daju našoj zemlji, jer jedino tako možemo ići napred. Opet, to se neće dogoditi ukoliko se ne stvore uslovi", naglašava Borovac za 021.rs.
 
Nenad Peleš iz Ekipe "M41+" ne smatra da je jedini izlaz za mlade viza za rad u drugoj zemlji.
 
"Već nekoliko godina sam u svemu ovome i znam da zaista retko ko želi da potpomogne nešto što nije poznato, i to mi je razumljivo. Sa druge strane, Ministarstvo prosvete teško izdvaja novac za sve potrebne projekte, jer je i njihov budžet mali. Nismo mi jedini koji pokušavaju da urade nešto, to je gomila mladih ljudi koji odlaze na takmičenja iz svojih oblasti i nerealno je očekivati da se svima može pomoći. Odlazak u inostranstvo nije nužan, niti mislim da smo zaista toliko zaglibili da svi moramo da se pakujemo. Naravno, prilika u inostranstvu za usavršavanje je dobra, i to bih iskoristio, ali bih to iskustvo primenio ovde. Potrebno je samo da se neke stvari urede, da se odrede prioriteti i ne sumnjam da bi stanje bilo daleko povoljnije", poručuje Peleš.
 
Kada je reč o uređenju stvari, profesor Borovac ističe da je potrebno da država stvori uslove za početak, da ne davi one koji tek počinju nametima i porezima. 
 
"Potrebno je voditi privrednu politiku koja će dozvoliti ljudi sa dobrim idejama da ih razvijaju. Kada omogućite nečemu da se razvije, onda ćete i vi od toga imati koristi. To je prosto, samo treba imati volje za takvo nešto. Ja se nadam da će svi u našoj državi to shvatiti i da će tako biti", zaključuje naš sagovornik.
 
Da ovi mladi ljudi predstavljaju izuzetak govore podaci Svetskog ekonomskog foruma koji je Srbiju postavio na 141. mesto od rangirane 144 države prema kapacitetu da zadrži mlade i talentovane ljude, dok se prema sposobnosti da privuče talente nalazi na pretposlednje mestu, ispred Gvineje Bisao. 
  • Janos

    27.06.2016 20:37
    blago nama
    na takvim patriotama
  • Naravno!

    27.06.2016 20:19
    Moći će da ostanu i svoje znanje primene.
    Ako pokažu dovoljan nivo poslušnosti i robotskog ponašanja kod izbora među 3000 i više kandidata, moći će da stoje 8h dnevno i vezuju kablove za auto-industriju.
    Ako im bude naporno, neka se sete neke od jugoslovenskih pesama za proletere, a ispred sebe neka stave sliku Vođe.
  • V

    27.06.2016 20:16
    !budale!
    !budale!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Da li će Novosađani slušati Beograd?

Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.