Šta će formirati trajni geološki otisak čovečanstva: Paleontolozi kažu - otpad
Ako zamislimo našu planetu za nekoliko desetina miliona godina od sada, homo sapiens kao vrsta je verovatno odavno nestao, zbrisan masovnim izumiranjem koje je i sam potpomogao.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Koje će tragove čovečanstvo ostaviti u drevnim slojevima stena kako bi ih budući paleontolozi otkrili, proučavali i odgonetnili?
To je pitanje na koje su dvoje paleontologa pokušali da odgovore u novoj knjizi.
Definišući testament čovečanstva će se dramatično razlikovati od skeleta, kostiju i drugih bioloških tragova koji predstavljaju današnje fosilne zapise, prema paleontolozima Sari Gabot i Janu Zalaševiču sa Univerziteta Lester u Ujedinjenom Kraljevstvu, autorima knjige Odbačeni: kako će tehnofosili biti naše konačno nasleđe.
Na Zemlji se već pojavljuje potpuno novi raspon fosila i novi stil fosilizacije, navode autori. Proizvedeni predmeti - plastične flaše, hemijske olovke, betonske zgrade, kesice čaja, turbine na vetar, mobilni telefoni, majice, aluminijumske limenke - nadmašuju živi svet i formiraće karakteristične, iako ponekad teške za tumačenje, tragove našeg postojanja.
Fosilizacija se retko dešava i da bi se fosilizovali ostaci biljaka i životinja potrebno je da se sklopi više okolnosti, objašnjavaju autori u intervjuu za CNN, prenosi RTS.
"Ako želite da postanete izuzetno lepo očuvani fosil, gde su sačuvana sva vaša meka tkiva, onda želite da umrete u sedimentima koji su anoksični (bez kiseonika) ili hipersalanitetni. Ali većina materijala koje pravimo zapravo ima veći potencijal očuvanja od organskih materijala", objašnjava Sara Gabot.
Proizvodimo predmete i materijale da budu super izdržljivi, da se odupru vremenskim uslovima, da se odupru sunčevoj svetlosti, da se odupru habanju i da ih druge životinje ne pojedu, i tako dajemo svim ovim materijalima šansu da budu fosilizovani.
"Onda sve ovo odlažemo na džinovske deponije, gde oduzimamo vodu i umotavamo ih u plastiku, i pravimo od njih džinovske sarkofage, koji stvaraju fantastične uslove da ove stvari postanu fosilizovane", dodaje Gabotova.
Kako bi plastično predstavio šta će se dogoditi, Zalaševič kao primer navodi gradove poput Nju Orleansa i Amsterdama koji su smešteni na zemljištu koje tone, takozvanim "tektonskim pokretnim stepenicama naniže".
Istovremeno, pošto nivo mora raste, ovi gradovi će biti potopljeni. Sve vrste podkonstrukcija, svi šipovi, sistemi metroa i tako dalje, imaju izuzetno dobre šanse da prežive manje-više netaknuti.
"Jednom kada ste zakopani, kada se na vama nakupi sediment, onda su šanse za fosilizaciju zaista dobre. Soliteri i ostale građevine, vremenom će se raspasti u ruševine. Imali biste neku vrstu sloja ruševina, čiji će deo biti ponovo sačuvan, jer će biti pod vodom. Imaćete ove megafosile, mega tehnofosile, koji će se prostirati na hiljade kvadratnih kilometara", ističe paleontolog.
Još jedan veliki signal na koji bi naša buduća civilizacija mogla da naiđe je nedostatak biodiverziteta, napominje Gabotova.
"Oni će videti masu i masu životinja koje uzgajamo da bismo jeli: kokoške i krave. Sada znamo da su samo četiri odsto sisara na planeti divlji sisari. To je zapanjujuće. U stvari, već sada na našoj planeti ima više domaćih pasa nego divljih sisara. Videće ovu ogromnu rekonfiguraciju raznolikosti života", zaključuje Sara Gabot.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Otkrivena Kanada, prvo svedočanstvo o "letećem tanjiru", umro Mika Antić
24.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 24. jun.
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina otkriveni tragovi teškog preloma
22.06.2026.•
0
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Na današnji dan: Rođen Remark, umrli Džudi Garland i Fred Aster
22.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. jun.
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
1
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
21.06.2026.•
5
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
6
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar