Naučnici: Industrijski otpad pretvara se u stenu za samo nekoliko decenija
Industrijski otpad pretvara se u stenu tokom perioda koje se meri decenijama, mnogo brže od miliona godina koliko se smatra potrebnim da se stene prirodno formiraju, pokazalo je istraživanje.
Foto: Pixabay
Aluminijumska limenka za piće napravljena nakon 1989. i novčić iz 1934. pronađeni ugrađeni u stenu na obali Kumbrije među predmetima su koji su pomogli naučnicima da shvate koliko se brzo proces odvija.
Istraživači su dokumentovali novi "brzi antropoklastični ciklus stena", koji oponaša prirodne cikluse stena, ali uključuje ljudski materijal tokom ubrzanih vremenskih skala.
Upozoravaju da bi brzi i neplanirani razvoj stena oko odlagališta industrijskog otpada mogao imati negativan uticaj na bioraznolikost i ekosisteme, kao i na planiranje zemljišta i upravljanje obalom.
Njihovi nalazi proizašli su iz analize dvokilometarskog pojasa odlagališta zgura u Dervent Hau u Zapadnoj Kumbriji, gde su se tokom 19. i 20. veka nalazile livnice gvožđa i čelika.
Naslage zgure formirale su litice otpadnog materijala koje erodiraju talasi i plime, a tim je sproveo detaljnu analizu nakon što je primetio intrigantne nepravilne formacije u liticama.
Amanda Oven iz Škole geografskih nauka Univerziteta u Glazgovu i jedna od autorki studije, rekla je: "Nekoliko stotina godina shvatamo ciklus stena kao prirodni proces koji traje hiljadama i milionima godina. Ovde smo otkrili da se ovi materijali koje je stvorio čovek uključuju u prirodne sisteme i postaju litificirani - pretvaraju se u stenu - tokom perioda koji se meri decenijama".
Laboratorijski testovi pomogli su istraživačima da utvrde da materijali od zgura u Dervent Hau sadrže naslage kalcijuma, gvožđa, magnezijuma i mangana. Ti elementi su hemijski vrlo reaktivni, što je ključno za ubrzani proces stvaranja stena.
Kada zgura erodira more, izlaže materijal morskoj vodi i vazduhu, koji stupaju u interakciju s reaktivnim elementima zgure stvarajući prirodne cemente, uključujući kalcit, goetit i brucit. Ovi cementi su isti materijali koji vežu prirodne sedimentne stene, ali hemijske reakcije uzrokuju da se proces odvija mnogo brže nego što se pretpostavljalo da se događa sa sličnim materijalom u prirodnom ciklusu stena.
Naučnici su pronašli moderne materijale zarobljene u nekim uzorcima, što im je pomoglo da utvrde koliko se brzo proces odvija.
Džon Mekdonald, koautor studije, rekao je: "Pronašli smo i novčić kralja Džordža V iz 1934. i aluminijumsku limenku s dizajnom za koji smo shvatili da nije mogao biti proizveden pre 1989. ugrađenu u materijal. To nam daje maksimalni vremenski okvir od 35 godina za ovu formaciju stena, što je unutar jednog ljudskog života".
Naučnici su upozorili da bi proces mogao imati uticaj na ekosisteme i rekli su da su potrebna dodatna istraživanja.
Studija je objavljena u časopisu "Geology".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Boostovanje bussiness efficiency-a: Razumete li pidžin jezik?
29.06.2026.•
3
U marketingu, prodaji i IT-ju sve češće se komunicira jezikom koji nije ni engleski, ni srpski, već nešto između. Takav jezik se u lingvistici zove pidžin.
Na današnji dan: Rođeni Petar Kočić i Sent Egziperi, Ana Brnabić postala premijerka
29.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 29. jun, u svetu i kod nas.
Koja je najbolja zaštita vozila od toplote?
28.06.2026.•
1
Postoje različite metode koje se mogu koristiti za sprečavanje preteranog zagrevanja unutrašnjosti automobila od sunčeve svetlosti.
Zbog klimatskih promena: Bakterija koja izjeda meso mogla bi da se proširi evropskim plažama
28.06.2026.•
1
Sada kada je leto zvanično počelo, milioni turista s nestrpljenjem očekuju svoje odmore i, u mnogim slučajevima, odlaze na plažu kako bi uživali.
Češka planira da potpuno zabrani mobilne telefone u školama od 2027. godine
28.06.2026.•
3
Češka vlada podnela je predlog zakona o zabrani korišćenja mobilnih telefona u školama, počev od septembra 2027. godine.
Britanski sudovi imaju toliko zaostalih predmeta - rešavanje bi moglo da traje 300 godina
28.06.2026.•
0
Zaostali predmeti krivičnih sudova u Engleskoj i Velsu mogli bi da budu rešeni tek za gotovo 300 godina ukoliko ne budu sprovedene reforme kojima bi se smanjio broj suđenja pred porotom.
Australija udvostručuje kazne za platforme koje krše zabranu društvenih mreža maloletnicima
28.06.2026.•
0
Australijska vlada saopštila je danas da će udvostručiti maksimalnu kaznu za platforme koje krše zakone o minimalnoj starosti za korišćenje društvenih mreža na 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona evra).
Najduža italijanska reka počela je da presušuje
28.06.2026.•
4
Najduža italijanska reka Po počinje da presušuje, a poljoprivrednici strahuju od suše, preneli su evropski mediji.
VIDEO Testira se "pametan auto-put" u Kaliforniji: Čekate duže da biste stigli brže
28.06.2026.•
0
Saobraćajne gužve problem su sa kojim se bore gradovi širom sveta, a vlasti u Kaliforniji sada testiraju neobično rešenje koje bi moglo da promeni način upravljanja saobraćajem.
Odlomci iz Biblije postaju deo obavezne školske lektire u Teksasu
28.06.2026.•
5
Državni odbor za obrazovanje savezne američke države Teksas izglasao je da odlomci iz Biblije postanu deo obavezne školske lektire u javnim školama.
Na današnji dan: Ubistvo Franca Ferdinanda, Kosovska bitka, Vidovdanski ustav, izručenje Miloševića
28.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 28. jun, u svetu i kod nas.
Švajcarski glečeri se tope velikom brzinom zbog toplotnog talasa
27.06.2026.•
0
Sneg i led na švajcarskim glečerima tope se alarmantnom brzinom zbog toplotnog talasa u Evropi, upozorili su danas stručnjaci iz švajcarske službe za praćenje glečera GLAMOS.
U Nemačkoj juče izmerena rekordna temperatura od 41,3 stepena Celzijusa
27.06.2026.•
0
Prema podacima Nemačke meteorološke službe (DWD) juče je bio najtopliji dan ikada zabeležen u toj zemlji, sa rekordnih 41,3 stepena Celzijusa, koliko je izmereno na meteorološkoj stanici u Sarbrikenu, na jugozapadu.
Na današnji dan: Prvi ženski časopis, prva nuklearna elektrana, Tadić na čelu Srbije i zakon o samoupravljanju
27.06.2026.•
1
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 27. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Streljan Apis
26.06.2026.•
2
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 26. jun.
Kratke pantalone na poslu i spavanje u parkovima: Toplotni talas menja svakodnevicu Pariza
25.06.2026.•
2
U Parizu je 20 tona leda spremno za pomoć žrtvama vrućine i stavljeno na raspolaganje službi prve pomoći, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske.
Razlika u sunčanju nekad i danas: Kako su se promenile navike i svest o zaštiti od sunca?
25.06.2026.•
1
Generacije koje su letovale šezdesetih i sedamdesetih godina odrastale su u potpuno drugačijoj kulturi sunčanja.
U EU sve više ljudi koji žive sami
25.06.2026.•
4
U Evropskoj uniji je postotak ljudi koji su živeli u jednočlanim domaćinstvima prošle godine iznosio 16,5 odsto, a srazmerno najveći broj ljudi koji žive sami bio je u skandinavskim i baltičkim zemljama.
Na današnji dan: Umrli Majkl Džekson i Žak Iv Kusto, počeo Korejski rat
25.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 25. jun.
Na današnji dan: Otkrivena Kanada, prvo svedočanstvo o "letećem tanjiru", umro Mika Antić
24.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 24. jun.
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar