Pripremite dete za odlazak u bolnicu

Hospitalizacija je podjednako stresna i za dete, ali i za roditelje, a može se ublažiti ako se pripremite za sve što očekuje dete.
Lečenje deteta u bolnici je uvek stresno, nezavisno od toga da li je reč o bezazlenom zahvatu ili komplikovanoj intervenciji. Veoma je važno da roditelj pripremi dete za ono šta ga čeka i da mu na razumljiv način objasni zašto ide tamo. Istraživanja pokazuju da razgovor olakšava celokupnu situaciju, povećava njegovu spremnost na saradnju s bolničkim osobljem, smanjuje strah i verovatnoću od dodatnih komplikacija, a dobro je i za oporavak. Naravno, priprema deteta zavisi pre svega od njegovog uzrasta, ali i od toga da li je odlazak u bolnicu planiran ili iznenadan.
 
Zakazani odlazak
 
Kada je u pitanju unapred planirano lečenje, psiholozi savetuju da nedelju dana ranije počnete razgovor sa detetom. Objasnite mu da je bolnica mesto gde se ljudi leče da bi im bilo bolje i da bi ozdravili. Posle nekih intervencija povratak kući je moguć istog dana, ali postoje i situacije kada će dete morati da ostane duže u bolnici. Tada ga ne treba lagati, jer to može da ga razočara u slučaju da se produženog lečenja. Najbolje je biti iskren, reći mu da ne znate koliko će trajati lečenje, ali da ćete sve vreme biti uz njega. 
 
Ako nikada niste vodili dete u bolnicu, onda je dobro da mu opišete kako ta ustanova izgleda, kažite mu da će tamo upoznati i neke drugare s kojima će deliti sobu, te da će se lekari i medicinske sestre lepo brinuti o njemu. Mnoge procedure su bolne, stoga ga ne treba lagati da neće osetiti ništa, jer će se dete više plašiti onog neočekivanog i iznenadnog, a može i izgubiti poverenje u vas jer ste ga lagali. Podsetite ga na neke lepe trenutke, kojih bi se dete moglo prisetiti kako bi skrenulo pažnju sa bola. Doktori veoma često znaju svojom pojavom da uplaše decu, s toga je dobro da "čiku u belom mantilu" predstavite kao osobu kojoj mogu potpuno da veruju i kojoj se uvek mogu obratiti za pomoć. Predložite mu da bude doktor svojim igračkama, da ih pazi i leči. Kroz učenje uloga dete će shvatiti da nema razloga da se plaši.
 
Bitno je da se oseća sigurno
 
Pre nego što dovedete dete u bolnicu, važno je da razgovarate o posetama, jer možda nećete moći da budete sve vreme s njim, već samo za vreme poseta. Pričajte mu šta se dešava kod kuće, u vrtiću ili školu, jer to umanjuje osećaj usamljenosti i isključenosti iz svakodnevnog života. Prenesite mu pozdrave od drugara, nastavnika, rođaka i komšija, biće mu drago što misle na njega. Deca najčešće plaču pri rastanku sa roditeljima, a tuga koja se tada javlja je normalno i daleko manje bolna od osećaja napuštenosti i usamljenosti zbog eventualnog nedolaska. Kada dođe vreme odlasku, ne odugovlačite sa pozdravljanjem i obavezno recite da dolazite i sutra.
 
Neplanirani odlazak
 
Kada je odlazak u bolnicu iznenadan, nemate vremena za pripremi, ali ipak treba objasniti detetu zašto mora u bolnicu i šta ga čeka tamo. Dozvolite mu da vas pita sve što želi, da se požali i izrazi svoje strahove.
 
Da mu bolnica ne bude strašna
 
Za vreme boravka u bolnici detetu može biti dosadno i monotono, a čest je osećaj usamljenost ako nema svoje omiljene igračke. Dete će se bolje osećati ako je okruženo poznatim stvarima, zato mu dozvolite da ponese svoje omiljene igračke, slikovnice, knjižice i bojanke. Kroz zabavu vreme mu brže prolazi.
 
Povratak kući
 
Kada dete izađe iz bolnice, potrebna mu je dodatna pažnja i posvećenost. Često se događa da roditelji povlađuju detetu koje je dosta propatilo, zbog čega zaboravljaju na ranije postavljene granice i pravila. Zbog treba povesti računa o njegovom ponašanju, jer preterano popuštanje može otežati ponovno uključivanje u svakodnevnicu, a dugoročno doneti smetnje u ponašanju. Hrabrite dete da priča o svom iskustvu, da izrazi svoja osećanja kroz razgovor, igru ili crtanje. Kod neke dece mogu se pojaviti pojačan strah pre spavanja, noćne more, razdražljivost, a u nekim slučajevima i noćno mokrenje, sisanje palca i nepravilan govor. Dete u stvari traži vašu pažnju. Ove promene su obično prolaznog karaktera, ali ako ne nestanu spontano, potrebno je da potražite stručnu pomoć.
 
Autor: Vanja Ostojić/ Kurir

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

U Srbiji sve manje brakova i sve više razvoda

Načelnica Odeljenja za demografiju Republičkog zavoda za statistiku (RZS) Gordana Bjelobrk rekla je da je tokom 2022. godine u Srbiji sklopljen 32.821 brak, što je 2.987 brakova manje nego 2011.