Kako dobar holesterol, a kako loš utiču na zdravlje srca?

Ako u krvi imamo dovoljne količine dobrog holesterola nikada nećemo imati srčana oboljenja? Da li je baš tako?

Naziv "dobar holesterol" tiče se lipoproteina velike gustine (na rezultatima ispitivanja krvi koje dobijete iz laboratorije biće obeležen engleskom skraćenicom HDL), a "loš hosterol" lipoproteinima male gustine (obeležava se engleskom skraćenicom LDL).

Opšteprihvaćeno viđenje koje nam prikazuju farmaceutska preduzeća potpomognuta državnim politikama, jeste da unošenje masne hrane bogate lipoproteinima male gustine (lošim holesterolom) dovodi do srčanih oboljenja.

Uprkos toj reklamnoj kampanji, naučnici već dugo znaju da količina lošeg holesterola u krvi ne zavisi od toga koliko ste ovog lipoproteina uneli u organizam putem hrane. To je zbog toga što se hrana tokom varenja razlaže, a te materije posle mogu (ili ne moraju) da budu iskorišćene za stvaranje holesterola.

U skladu s tim nametnutim viđenjem, osim što "loš" holesterol izazaiva bolesti srca, "dobar" holesterol štiti srce od raznih obolenja.

Ipak, neka nedavna istraživanja pokazala su da i ljudi koji imaju dovoljno HDL-a mogu da dobiju srčana oboljenja zbog toga što u toj jednačini učestvuje veliki broj činilaca - između ostalog i količina fizičkih vežbi koja utiče na način na koji HDL deluje u organizmu.

U današnje vreme sve je više naučnika koji smatraju da nivo holesterola u krvi uopšte ne izrokuje srčana oboljenja, te da je čitava pretpostavka o holesterolu zapravo dobrao osmišljena prevara kojom se novac otima od preplašenog stanovništva, piše "Politikin Zabavnik".

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Raste broj vakcinisane dece

U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?