AUDIO: Šta treba da znamo o imunitetu

Ako nemamo lek protiv virusa korona imamo mogućnost da jačamo odbrambene sposobnosti organizma.
AUDIO: Šta treba da znamo o imunitetu
Foto: Pixabay
Imunitet je zbir zaštitnih mehanizama čiji je zadatak da prepoznaju, unište i odstrane materije koje su organizmu strane, a te materije mogu biti otrovi, bakterije, virusi, maligno promenjene ćelije i alergeni. Kako kaže doktorka Amalija Tarnocki, imunitet je određen genetski i imamo četiri vrste otpornosti. 
 
Prva su bela krvna zrnca - fagociti prepoznaju virus, izbace materije koje ga umrtve, a zatim materije koje ga potpuno unište ili pak pojedu virus i on sa njima bude izbačen iz organizma.
 
Druga je želudac sa želudačnom kiselinom i sve ono što stigne u želudac može biti uništeno želudačnim sokom.
 
Treći vid otpornosti su koža i sve sluzokože – značajno je da se ne diraju nos, oči i lice rukama, jer koža može da propusti neke agense kao što su hemijski agensi ili virus.
 
Četvrtu vrstu čine antitela koje stvaraju bela krvna zrnca. Na primer, T limfocit prvo uništava virus, ali ako ga ne uništi stupaju na scenu B limfociti i potrebno je od 5 do 7 dana da se izgrade antitela. Vakcina ima tu funkciju da se stimulišu B limfociti da bi se stvorila antitela protiv određenog virusa i tada se stvori solidan imunitet za ceo život.
 
 
Znaci slabosti imunog sistema su česte prehlade, umor, bezvoljnost, alergije, infekcije (bakterijske, kandidijaza, česti herpesi na usnama). Imunitet se mora graditi stalno tokom života, a zdravlje imunog sistema zavisi od mnogo faktora. 
 
“Pre svega zavisi od ishrane koja treba da je u dovoljnoj količini i raznovrsna, najbolje u skladu sa krvnom grupom. Potrebno je dovoljno vode i dovoljno kiseonika, zatim zavisi od normalne acido-bazne ravnoteže (pH oko 7,3), od fizičke aktivnosti, povremeno treba uraditi detoksikaciju organizma, naravno život bez stresa, a značajan faktor je i dovoljno mikrohranljivih sastojaka. To je dosta teško obezbediti u današnjim uslovima, jer je evidentno da u hrani nedostaju i minerali i vitamini”, navodi dr Tarnocki. 
 
Prema njenim rečima, nedostatak mikrohranljivih sastojaka ispoljava se kroz slabost imunog sistema i zbog toga su nužni dodaci ishrani: 
 
C vitamin
 
Nalazi se u voću i povrću, ali je osetljiv na toplotu i razgradi se na temperaturi preko 30 stepeni, a i kada se zamrzavaju i odmrzavaju namirnice njegova količna se smanjuje. Uloga C vitamina za funkciju imunog sistema je ogromna. Pre svega, povećava broj belih krvnih zrnaca, utiče na to da ona mogu bolje da pojedu agense, utiče na oporavak oštećenih ćelija. U literaturi postoje podaci da lečenje i oporavak onih koji imaju prehladu ili grip i imaju manjak C vitamina, traje duže. Dokazano je i da redovan unos C vitamina kod dece smanjuje pojavu alergija. Kinezi su objavili dve studije o tome da su davali obolelima od korona virusa visoke doze C vitamina, tako da sada razmišljaju o preporuci da ga treba uzimati za prevenciju 1 do 2 grama, a postoje raniji dokazi da ta doza smanjuje učestalost sezonskog gripa i prehlade za 85 odsto. Za to su potrebni dodaci ishrani, jer se gram C vitamina nalazi u 58 kg jabuka, u 1,5 kg narandži ili 13 kg luka.
 
 
Vitamin D
 
Zna se da 75 odsto ljudi ima manjak vitamina D, a to je naročito izraženo u periodu od novembra do februara, zbog manje izloženosti sunčevim zracima neophodnim da bi se aktivirao ovaj vitamin koji se stvara u našem organizmu. Jedno ispitivanje u SAD 2016. godine pokazalo je da su prehlada i grip u zimskom periodu direktno povezani sa manjkom vitamina D. Neophodan je za aktivaciju ćelija imunog sistema kada se one suoče sa virusom ili bakterijom, pa ako ga nema reakcija imune ćelije izostaje. Postoji puno dokaza da je u slučaju smanjene količine D vitamina povećana sklonost ka upali gornjih disajnih puteva. Zbog toga je potrebno ovaj vitamin unositi dodacima ishrani tokom cele godine, a  naročito u zimskom periodu. 
 
Beta karoten
 
Od beta karotena u organizmu nastaje A vitamin. Količinu beta karotena koja je dnevno potrebna sadrži jedna sirova šargarepa, pod uslovom da je sveža, da se ne zamrzava i odmrzava. Oni koji jedu puno mesa, imaju neke upalne procese ili uzimaju statine imaju potrebu i za većom količinom. A vitamin je veoma značajan za funkciju imunog sistema jer utiče na izgradnju IgG antitela, povećava broj belih krvnih zrnaca i neophodan je za funkciju kože.
 
Vitamin E
 
Vitamin E ulazi u sastav antitela, pospešuje rad fagocita, pomaže iskorišćavanje vitamina A i B i ima veliku ulogu protiv maligniteta, a postoje dokazi i da, naročito kod starijih osoba, ima važnu ulogu za dobru funkciju gornjih disajnih puteva. Da bi sluzokoža nosa i grla i uopšte gornjih disajnih puteva bila otpornija na viruse potrebno je dovoljno vitamina E. 
 
 
Cink
 
Cink je neophodan za funkciju imunog sistema jer je sastavni deo mnogih odbrambenih enzima,  podstiče aktivnosti fagocita, stvaranje antitela, jača rad onih ćelija koje pamte susret sa virusom, a ima i direktno dejstvo protiv virusa jer sprečava njihovo razmnožavanje rastapajući šiljke koje vidimo na svim slikama virusa, naročito ovih dana. 
 
Selen
 
Selen štiti DNK svake ćelije, on je antioksidans koji hvata slobodne radikale, teške metale, utiče na stvaranje IgG antitela, interferona, jača ćelijski zid svake ćelije.
 
CaliVita international ima više preparata C vitamina iz prirodnih izvora (znači da ne stvaraju kamenac), zatim preparate vitamina D, beta karotena, vitamina E, cinka. Postoje i odabrani multivitaminski i mineralni kompleksi koji sadrže sve ove sastojke u idealnom odnosu za jačanje imuniteta: Lion kids D (za decu), zatim Vital po krvnim grupama, Full spectrum, New life, Senior formula, Menopausal formula.
 
Informacije o svim proizvodima CaliVite international možete pronaći OVDE, a savete lekara možete dobiti u njihovom savetovalištu.
 
Celu emisiju "Zdravi sat" Radija 021 možete poslušati i na ovom mestu.

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Naučnici uspešno uklonili HIV iz ćelija

Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.

Muškarac u SAD umro od kuge

Jedna osoba iz Novog Meksika je preminula od kuge, što je prvi slučaj smrti od ove bolesti u toj američkoj saveznoj državi od 2020. godine, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE).