Kako je objavila Medijska mreža Antidot, reč je o 12 autografskih strana (lotova) Knjige žalosti, koja je u Kući cveća bila otvorena za strane državnike. Pomenuti lotovi, kako navodi ova medijska mreža, predstavljaju samo deo znatno veće kolekcije od 40 strana koje su isečene iz Knjige žalosti i ukradene iz Muzeja istorije Jugoslavije.
Krađa delova Titove Knjige žalosti nikada nije prijavljena nadležnim organima, jer, kako se tvrdi, nikome u Muzeju i Ministarstvu kulture nije bilo poznato da ih nema.
Inače, prikupljanje autograma i zapisa značajnih istorijskih ličnosti danas predstavlja jednu od izuzetno važnih i cenjenih grana kolekcionarstva što pokazuju i primeri aukcija na kojima su pojedini autografi prodati za astronomske cifre. Primera radi, jedan od najpoznatijih slučajeva predstavljalo je pismo Džordža Vašingtona, koje je u decembru 2009. godine prodato za fantastičnih 3,2 miliona dolara.
Među "našim" eksponatima tog tipa, koji se najavljuju za aukciju u Malagi, nalazi se i posveta Titu generalnog sekretara KPP SSSR Mihaila Gorbačova, koji je u poseti bivšoj Jugoslaviji boravio 15. marta 1988. Tu su i izrazi žaljenja i reči posvećene Titu Norodoma Sihanuka, bivšeg kralja Kambodže, koji je u Beogradu boravio 12. avgusta 1982, zatim Hu Jaobinga, generalnog sekretara Komunističke partije Kine koji je u poseti SFRJ boravio 11. maja 1983, zatim Indire Gandi, premijerke Indije, koja je u Beogradu boravila 8. juna 1983, Nikolae Čaušeskua, predsednika Rumunije koji je u poseti jugoslovenskom rukovodstvu boravio 12. novembra 1987, kao i Hafeza al Asada, predsednika Sirije koji je u Beogradu boravio 28. aprila 1982.
Među njima su i posvete Arafata, lidera Palestinske oslobodilačke organizacije koji je Kuću cveća posetio 21. decembra 1988, Alija Hamneija, vrhovnog vođe Irana koji je povodom samita Pokreta nesvrstanih u jugoslovenskoj prestonici boravio 3. septembra 1989, Mobutu Sese Sekoa, lidera nekadašnjeg Zaira (danas DR Kongo) koji je Titov grob posetio 31. marta 1988, Roberta Mugabea, predsednika Zimbabvea koji je u poseti bivšoj Jugoslaviji bio 25. maja 1985, Ulofa Palmea, švedskog premijera koji se u Titovu spomen knjigu upisao 21. juna 1983. i Džordža Buša starijeg, koji je u svojstvu potpredsednika SAD u poseti Beogradu boravio 17. septembra 1983. godine.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 2
Đura
Miloš
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar