Trećina grada Džakarta do 2050. mogla bi biti pod vodom ukoliko se nastave sadašnji trendovi - decenije nekontrolisanog i preteranog crpljenja podzemnih voda, rast nivoa mora i sve ekstremnije vreme, upozoravaju stručnjaci.
Foto: Pixabay
Postojeće mere zaštite životne sredine nisu donele nikakav pomak pa su se vlasti odlučile na drastičan korak - Indonezija će dobiti novi glavni grad.
Indonežanski predsednik Joko Vidodo objavio je da će nova prestonica biti na Kalimantanu, indonežanskom delu Bornea, iako tačna lokacija još nije određena. Premeštanje administrativnog i političkog srca zemlje očuvaće nacionalnu upravu, ali će biti i smrtna presuda za Džakartu, grad od 10 miliona stanovnika.
"Skoro sam se udavio 2007. godine. Sve moje je odnela bujica i morao sam da počnem ispočetka", kaže Rasdi, vlasnik štanda s brzom hranom u blizini severne luke, jednog od mesta gde grad najbrže tone.
Stanje u Džakarti, izgrađenoj na trusnom području u močvari blizu mesta gde se spaja 13 reka, dodatno je pogoršano stihijskim razvojem, lošim urbanim planiranjem i saobraćajnim zagušenjem.
Džakarta nema vodovod u severnom delu pa mesna industrija i milioni stanovnika koriste propusne slojeve tla koji sadrže vodu. To obesno iskorišćavanje podzemnih voda dovelo je do sleganja tla pa Džakarta u nekim delovima tone i do 25 centimetara godišnje.
Danas neke četvrti leže na četiri metra ispod nivoa mora, što milione ljudi čini ranjivima na prirodne katastrofe.
Poplave su uobičajena pojava tokom sezone kiša, a očekuje se da će s globalnim zagrevanjem i rastom nivoa mora biti i gore. Tamnozelena voda popela se do sprata napuštene zgrade, a smeće je svuda okolo.
Iako će glavni grad biti sagrađen drugde, vlasti očajnički smišljaju kako da spasu Džakartu. Odobrena je izgradnja veštačkih osrtva u zalivu ispred Džakarte koji bi grad kao tampon-zona trebalo da čuvaju od Javanskog mora.
Ne znaju gde da počnu
Planira se i gradnja novog nasipa, iako dosadašnje barijere nisu dale rezultate. Zidovi su već izgrađeni oko najugroženijih četvrti, ali su napukli, propuštaju vodu i natapaju uske ulice i kućice u najsiromašnijim delovima.
"Zidovi nisu trajno rešenje", kaže Heri Andreas, geolog s tehnološkog instituta u Bandungu, trećem po veličini indonežanskom gradu, te ističe da je potrebno promeniti način upravljanja vodama.
Iako je Džakarta žrtva i svog preteranog razvoja jer novi neboderi i velike zgrade pritiskaju tlo što pogoršava problem, najveći krivac je prekomerno korišćenje podzemnih voda. Grad trenutno nema drugog načina da zadovolji potražnju za vodom jer nema sveobuhvatnu vodovodnu mrežu, kaže Andreas.
Džakarta nije jedini grad u svetu koji tone. U zoni rizika su i gradovi poput Venecije, Šangaja, Nju Orleansa i Bangkoka, ali Džakarta je do sada učinila malo toga kako bi pokušala da reši situaciju, tvrdi geolog.
"Ostali su preduzeli odgovarajuće korake da ublaže problem. Skupo je, ali ako pogledamo posledice, itekako je vredno truda", kazao je Andreas. "Izgleda da mi ne znamo odakle da počnemo."
Stanovnici najugroženijih delova grada nemaju načina da pobegnu.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Američki milijarder Vilijam Akman donirao je 99.999 australijskih dolara (55.000 evra) Ahmedu al Ahmedu, heroju koji je savladao jednog od napadača na plaži Bondi i oteo mu oružje.
Nova studija francuskih istraživača otkrila je da putnici u avionima udišu najviše štetnih ultrafinih čestica tokom ukrcavanja i pri sletanju aviona na zemlju, dok su nivoi zagađenja tokom leta na visini veoma niski.
Muškarac iz Rusije uspeo je da preživi tri dana u surovim uslovima tajge u Amurskoj oblasti, na temperaturama koje su se spuštale do minus 40 stepeni, pre nego što su ga pronašli policajci.
Novo crveno poštansko sanduče, poklon britanskog kralja Čarlsa III, stiglo je zaposlenima u udaljenoj britanskoj istraživačkoj stanici na Antarktiku, saopšteno je iz Britanske antarktičke službe (BAS).
U muzeju Aušvic, na mestu najvećeg nacističkog koncentracionog logora, otvorena je nova stalna izložba u koju su uvršteni lični predmeti zatvorenika, prenosi AP.
Švajcarsko dugo slavljeno jodlovanje dobilo je odgovor od kulturne agencije UN jer je ta alpska tradicija pojanja i pesama stavljena na spisak svetske kulturne baštine.
Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj ceni po kvadratnom metru - 29.000 evra.
Američki Nacionalni fond za očuvanje istorijskih spomenika tužio je predsednika SAD Donalda Trampa zbog projekta izgradnje balske dvorane u Beloj Kući, za koji se tvrdi da je preuranjen i neproveren.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar