Marija Kiri i njen muž Pjer 1898. su otkrili postojanje radioaktivnih elemenata - radijuma i polonijuma. Već 1902. uzorci radijuma su dati američko pronalazaču i naučniku Vilijemu Hameru, koji eksperimentisao sa njegovom primenom u medicini.
Od svog otkrića, radijum se smatrao mogućim lekom za rak, pa je zbog toga slika javnosti o njemu bila kako je "zdrav element" s vrlo malo ili nimalo negativnih posledica. To je rezultirao stvaranjem brojnih proizvoda s radijumom, kao što je voda obogaćena tim elementom, pastama za zube, ruževima, kozmetikom i raznim lekovima koji su tvrdili da leče sve - od artritisa do raka.
Srećom, svi ti proizvodi sadržali su vrlo malu količinu radijuma, što ih je činilo bezopasnim. Da li su zaista izlečili sve gore navedene bolesti vrlo je upitno, ali jedno je postalo očito tokom godina - kako se radijum raspada i dolazi u kontakt s drugim elementima, reaguje oslobađanjem sjaja.
U međuvremenu, dr Sabin Arnold von Sočočki otkrio je način proizvodnje posebne boje pomešane s radijumom i drugim materijama pa ju je registrovao kao robnu marku UnDark.
Lizale su radioaktivni element
Patent je ubrzo pronašao svoju svrhu kod američke vojske koja ga je koristila za osvetljavanje brojeva i brojčanika koji se koriste za satove kako bi mogli da svetle u mraku.
Kad je SAD ušao u rat 1917, s odlaskom sve više muškaraca u borbu, glavna radna snaga su postale žene. Fabrike su zapošljavale lokalke kako bi bojile satove smrtonosnom bojom s radijumom. One su bile plaćene nešto više od običnih radnika, ali nisu imale pojma o mogućim nuspojavama radijuma, zbog kojih je većina njih obolela od posledica radijacije u narednim godinama.
Satovi oslikani radijumom uglavnom su se proizvodili u tri fabrike, jedna je bila u Nju Džerziju, druga u Ilinoisu, a treća u Konektikatu. Američka radijumska korporacija USCR sa sedištem u Nju Džerziju bila je notorno najgora što se tiče zanemarivanja zdravlja svojih radnika, a prvi su se susreli s trovanjem radijacijom kod svojih radnika.
Dok je više osoblje u fabrici imalo ograničeno znanje o opasnostima koje je taj tajanstveni element imao, radnici nisu imali nikakvo. Hemičari su nosili zaštitne olovne maske i druge delove zaštitne opreme jasno svesni potencijalnih posledica.
Istovremeno, devojke i žene koje su radile u fabrikama bile su podsticane da ližu vrh četkica zagađenih radijumom. Te četkice su koristile za oslikavanje brojeva i brojčanika, a lizanjem bi četkica dobila šiljasti vrh, pa bi bile preciznije.
Potpuno nesvesne opasnosti kojima se izlažu, oko 4.000 žena svakodnevno su se trovale. Sjajnu tamnu boju koju su koristile smatrale su bezopasnom, pa bi se čak i zafrkavale stavljajući je na usne i nokte jer je sjajila u mraku. Sve dok nisu počeli da se pojavljuju prvi simptomi trovanja.
Do 1925. smrt je počela da se uvlači u objekte USCR-a. Podlegao je i glavni hemičar Edvin E. Leman, koji je zajedno s nekoliko radnica umro od trovanja radijumom. Drugi su pokazivali simptome anemije, preloma kostiju i nekroze vilice - stanje koje je postalo poznato i kao "radijumska vilica". Rani rendgenski aparati korišteni za postavljanje dijagnoza samo su pogoršavali stanje, jer je izloženost zračenju pospešila napredak bolesti.
Pokušali da zataškaju
Konkurentska firma "Radium Dial Corporation" sa sedištem u Ilinoisu počela je da prolazi kroz istu sudbinu kao i USCR, a slični slučajevi su se pojavljivali i u Kanadi. Istina je izašla na videlo, ali tamo ju je bilo teško sakriti.
Korporacije su zajedno s vojnim ugovaračem pokušavale da smanje štetu koja je naneta. Kasnije je utvrđeno da je barem jedno ispitivanje koje je sprovedeno na fabričkim radnicima lažno, kako bi se pokazalo da nije bilo trovanja, već jednostavno slučajeva virusne infekcije.
Takođe, kompanije su savetovale medicinske stručnjake koji su obavljali preglede da ćute o svojim otkrićima. Kako bi se to dodatno zataškalo, simptomi su pripisani sifilisu, koji je u to vreme još uvek bio široko rasprostranjena polno prenosiva bolest.
Ipak, usledila je tužba od strane žena koje su obolele zbog radijuma, a ona je dobila velik medijski publicitet i podršku javnosti, iako se pokazalo teškim pobediti velike korporacije na sudu.
Pored poteškoća u pokretanju tužbi, mnoge radnice su već bile prikovane za krevet do trenutka kad je sednica bila zakazana u januaru 1928. Bio je to spor slučaj, jer je na sud često vršen pritisak da presudi u korist kompanija. Na kraju je pravda pobedila, iako je za mnoge pogođene bilo prekasno.
I danas zrače iz grobova
Sud je presudio da će svaka žena dobiti 10.000 dolara i još 600 dolara godišnje plus 12 dolara nedeljno dok god su žive. Osim toga, sud je obvezao kompanije da snose sve pravne i troškove lečenja tih žena.
Pravni presedani nastali su zahvaljujući velikoj podršci javnosti i medija koja je uspostavila mnoge standarde zaštite na radu u SAD-u koji su na snazi i danas.
Iz ovog slučaja proizašla su i brojna naučna istraživanja koja su upozorila na toksičnost radijuma, jer su "radijumske devojke" nesvesno testirale granice tolerancije ljudskog tela na radioaktivne materije.
Nivo zračenja koju su neke žene podnosile jednostavno je neverovatan. Na današnji dan, više od 80 godina kasnije, njihovi grobovi zrače, što prikazuje Gajgerov brojač.
Uprkos svemu, usvajanje zakona o radu i sigurnosnih standarda o profesionalnim bolestima nije zabranila upotrebu boja s radijumom do 1960-ih, zahtevala se samo zaštitna oprema kod radnika, što je smanjilo njihovu izloženost radioaktivnosti.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Pekara u austrijskom gradu Klagenfurtu koja prodaje čokoladu sa lešnikom pod nazivom "Negerbrot" (što je inače pogrdan izraz za jednu vrstu hleba), optužena je za rasizam, prenosi list Bild.
Ukupno 905 osoba zatražilo je pomoć pri umiranju u Španiji tokom 2024. godine, a trećina njih preminula je pre nego što je postupak odlučivanja okončan.
Uprava pariskog muzeja Luvr postavila je metalne rešetke na prozorima galerije Apolon kroz koje su pljačkaši u oktobru provalili i odneli nakit iz Napoleonove kolekcije.
Saobraćajne kamere sa veštačkom inteligencijom u širem području Atine za samo četiri dana zabeležile su više od 2.000 ozbiljnih saobraćajnih prekršaja, pokazali su rezultati pilot projekta grčkih vlasti.
Iskopavanje hrama posvećenog staroegipatskom bogu sunca Ra, koji je izgrađen između 2700. do 2200. godine pre nove ere, otkrilo je kolosalnu građevinu površine više od 1.000 kvadratnih metara.
Uhapšen je čuvar u zvaničnoj rezidenciji predsednika Francuske zbog krađe srebrnog pribora za jelo i drugih predmeta vrednih hiljade evra, saopštilo je parisko tužilaštvo.
Vrh Monblana, najviše planine Evrope, počeo je postepeno da gubi na visini zbog topljenja leda, pokazalo je novo italijansko-francusko istraživanje predstavljeno povodom Međunarodne godine zaštite glečera.
Jedna žena u invalidskim kolicima boravila je danas nekoliko minuta u svemiru, u raketi američkog milijardera Džefa Bezosa, što je prvi takav događaj u svetu, preneli su američki mediji.
Trenutni planovi za borbu protiv globalnog zagrevanja spasiće samo tri procenta evropskih alpskih glečera od nestanka u ovom veku, a većina će se otopiti u naredne dve decenije, otkrila je nova studija.
Predlog zakona o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina spreman je za raspravu u francuskom parlamentu početkom 2026, najavila je ministarka za veštačku inteligenciju i digitalna pitanja An Le Enanf.
Grupa Deda Mrazova obučena u crvena odela i praćena nekolicinom "vilenjaka" ukrala je iz supermarketa u Montrealu namirnice u vrednosti od više hiljada dolara.
Estonska policija je uputila 880 crnih božićnih čestitki saobraćajnim prekršiocima, odnosno onima koji su u ovoj godini napravili najmanje četiri prekršaja i za to bili novčano kažnjeni.
Globalne temperature u 2026. godini verovatno će biti više od 1,4 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, saopštila je britanska Meteorološka služba.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar