Sibirski grad Noriljsk nalazi se iznad Arktičkog kruga i jedan je od najsevernijih naseljenih gradova na svetu u kojem živi 177 hiljada ljudi. Međutim, Noriljsk je sve samo ne snežna zemlja čuda, on predstavlja najzagađeniji ruski grad.
Noriljsk je izolovan, zabranjen je za turiste i izgrađen je na ruševinama logora za prisilni rad. Jedini arktički grad veći od ovog je Murmansk, ali on nije smešten toliko severno.
Lokalna klima ovog grada je ekstremna. Prosečna temperatura u januaru iznosi -26 stepeni Celzijusa, a rekordno niska temperatura koja je zabeležena u ovom gradu je - 53 stepeni. Koliko je u ovom gradu hladno govori podatak da tokom zime radnici ne mogu da stoje na stanici i čekaju autobus, jer se boje da bi mogli umreti od smrzavanja.
Skoro tri meseca u godini u ovom gradu nema dnevne svetlosti. U junu i julu ne pada mrak, a tajna opstanka ovog grada je bogatstvo metala koji je zakopan ispod snega. Noriljsk se nalazi na jednom od najvrednijih nalazišta metala na svetu. Metalne rezerve u noriljskim rudnicima su najveće na zemlji s gotovo dve milijarde tona.
Ovaj grad je postao jedan od najvećih proizvođača nikla i najveći je izvor paladijuma na svetu. Paladijum se koristi u elektronici i najvredniji je metal. Jedan gram košta 48 dolara. Osim njih, ispod snega se nalazi i prilična količina uglja.
Noriljske rudnike je pod Sovjetima prvobitno kontrolisala državna kompanija "Norilsk Nickel". Rudnici su privatizirani 1993. godine i danas nose naziv Nornickel. Ovi rudnici zapošljavaju oko 80.000 ljudi. Kompanija i danas mami radnike da rade u ovom mračnom gradu punog topionica, rafinerija i ruševina, za relativno veću platu nego što nude druge konkurentske kompanije.
Grad koji su utemeljili zatvorenici
Noriljsk je naseljavan još 1920-ih zbog količine mineralnih sirovina, ali grad je službeno osnovan 1935. godine pod vođstvom Josifa Staljina. On je uspostavio sistem kampova za prinudni rad od kojih je jedan premešten u Noriljsk kako bi zatvorenici kopali metale ispod permafrosta (trajno zamrznuto zemljište).
Jedan od ovih kampova zvao se "Norillag" i većina zatvorenika su bili politički neistomišljenici sovjetskog vođe. Između 1935. i 1953. godine, procenjeno je da je tamo poslato više od 650 hiljada zatvorenika. Uslovi u kampovima su bili ekstremni, kao i na Arktiku. Zatvorenici su radili do 14 sati na dan bez sigurnosne opreme.
"To je bio težak rad. Nismo imali slobodne dane, osim kada je napolju bilo minus 45, minus 50. Bilo nam je dopušteno da napišemo samo jedno pismo godišnje. Nismo smeli da čuvamo fotografije članova naših porodica", posvedočio je jedan od preživelih zatvorenika.
Neki zatvorenici su bili toliko očajni da su sami sebi amputirali ruke kako više ne bi mogli da rade. Nakon Staljinove smrti 1953. godine, počeli su ustanci u ovim kampovima. "Norillag" je zatvoren, ali procenjeno je da je do tada 250 hiljada zatvorenika već umrlo.
Tokom letnjeg odmrzavanja i dalje se otkrivaju ljudski ostaci. Noriljsk je osnovao muzej koji je posvećen zatvorenicima kampa.
Civilizovan život u gradu krajnosti
Kao što je i očekivano, između ekstremne hladnoće i produženih razdoblja tame, većina aktivnosti u gradu se događa unutra. Međutim, postoje i one hrabre duše koje se pridružuju lokalnom plivačkom klubu i s njima zaranjaju u lokalne reke.
Stanovnici Noriljsk nazivaju ostrvom, dok je ostatak Rusije za njih "kopno". Lokalci koji dobiju priliku da napuste grad, ne žele da se vrate. "Njujork tajms" je jednog stanovnika ovog zatvorenog grada pitao kako se oseća nakon što je posetio druge delove Rusije, na šta je on odgovorio: "Zaista ne želim da se vratim. Spreman sam da učinim sve što je potrebno samo da ne moram nazad."
S druge strane, tu su i stalni stanovnici koji su ponosni što uspevaju da opstanu u tako ekstremnom mestu.
Noriljska krvava reka
Nažalost, rudarstvo u Noriljsku je stvorilo noćnu moru za životnu okolinu, koju Rusija sporo čisti. Noriljsk je konstantno prvi na listi najzagađenijih gradova na svetu, posebno zbog visoke koncentracije sumpordioksida koji se stvara prilikom procesa topljenja.
Rudarske emisije uništile su šumska područja, veličine savezne države Roud Ajlend. Izlivanje iz fabrike nikla (2016.) obojilo je obližnju reku Daldykan u crveno, zbog čega je dobila nadimak "Krvava reka". Smrt izazvana respiratornim bolestima u ovom gradu veća je nego u celoj Rusiji.
Međutim, Nornikel je preduzeo korake u smanjivanju svog uticaja na životnu sredinu i stanovnike. Godine 2016. zatvorili su svoju topionicu iz 1942. godine, jer je bila najgori emiter sumpordioksida. Zahvaljujući ovom postupku, emisije sumpordioksida do 2019. godine smanjene su za 200 hiljada tona. Uprkos tome, Nornikel je i dalje najgori zagađivač sumpordioksidom.
Nornikel planira da potroši 3,5 milijardi dolara kako bi pomogao modernizaciju rudnika i čišćenje emisija. Grad nema drugu opciju, osim da postane žrtva klimatskih promena koje su uzrokovali sopstvenim zagađenjem.
Kako globalne temperature rastu, permafrost na kojem je izgrađen Noriljsk se odmrzava, što predstavlja još jedan razlog za uzbunu u najekstremnijem ruskom gradu.
"Žrtva klimatskih promena"? Khm, khm. Implicitno ste ubacili globalno zagrevanje, jel da? Sumporni oksidi u vazduhu izazivaju efekte suprotne efektima gasovima staklene bašte. Oni hlade a ne greju zemaljsku površinu. Recimo posle enormnih erupcija vulkana dolazi godina zahlađenja. Tako je u istoriji poznato da su postojale "godine bez leta". Malo čitanja dobro dođe. Naravno to su gadno otrovni gasovi i treba ih ukloniti kao što i naš Bor to jednog dana treba da uradi samo ne gurajte svugde globalno zagrevanje.
Pa ako je temperatura uvek ispod nule kako da se raspada organski otpad? Ne cudi tolika zagadjenost. Ono sto me cudi je sto je mozda taj grad cistiji nego Novi Sad.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Dnevne temperature površine svetskih mora dostigle su najviše vrednosti ikada zabeležene za ovo doba godine, saopštili su danas Služba za klimatske promene Kopernikus (C3S) i Pomorska služba Kopernikus.
Vlada Velike Britanije saopštila je da će verovatno intervenisati u slučaju pripajanja Vorner Bros-Diskaverija Paramaunt-Skajednsu, što potencijalno komplikuje ovo spajanje dva holivudska studija.
Sudija Okružnog suda SAD Ivon Gonzalez Rodžers odbacila je zahtev kompanije Meta Platforms da se odbaci tužba koju su podneli državni tužioci više američkih saveznih država.
Prema godišnjoj analizi švajcarske banke UBS, globalno bogatstvo je tokom 2025. godine raslo najbržom stopom u poslednjih nekoliko godina, zbog čega se u svetu svakodnevno stvaralo oko 2.600 novih milionera.
Bilo da se pripremate za važan poslovni sastanak, svečani događaj, ili jednostavno želite da izgledate doterano u opuštenoj večernjoj šetnji, jedan komad garderobe igra ključnu ulogu u svakoj kombinaciji - košulja.
U marketingu, prodaji i IT-ju sve češće se komunicira jezikom koji nije ni engleski, ni srpski, već nešto između. Takav jezik se u lingvistici zove pidžin.
Zaostali predmeti krivičnih sudova u Engleskoj i Velsu mogli bi da budu rešeni tek za gotovo 300 godina ukoliko ne budu sprovedene reforme kojima bi se smanjio broj suđenja pred porotom.
Australijska vlada saopštila je danas da će udvostručiti maksimalnu kaznu za platforme koje krše zakone o minimalnoj starosti za korišćenje društvenih mreža na 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona evra).
Saobraćajne gužve problem su sa kojim se bore gradovi širom sveta, a vlasti u Kaliforniji sada testiraju neobično rešenje koje bi moglo da promeni način upravljanja saobraćajem.
Sneg i led na švajcarskim glečerima tope se alarmantnom brzinom zbog toplotnog talasa u Evropi, upozorili su danas stručnjaci iz švajcarske službe za praćenje glečera GLAMOS.
Prema podacima Nemačke meteorološke službe (DWD) juče je bio najtopliji dan ikada zabeležen u toj zemlji, sa rekordnih 41,3 stepena Celzijusa, koliko je izmereno na meteorološkoj stanici u Sarbrikenu, na jugozapadu.
Komentari 2
gaga
lančeMi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar