VIDEO: Deo Sahare ozeleneo - a to nije dobro
U pustinji Sahara nema mnogo zelenila, ali nakon neobičnog priliva kiše, iz svemira se može videti kako se zelenilo uvlači u delove jednog od najsušnijih mesta na svetu.
Foto: Pixabay
Sateliti su nedavno snimili biljni svet koji buja u delovima tipično sušne južne Sahare nakon što su se olujne kiše pojavile kada im vreme nije. To je takođe izazvalo katastrofalne poplave. Naučnici kažu da zagrevanje planete zbog zagađenja fosilnim gorivima čini da i jedno i drugo postane uobičajeno.
Padavine severno od ekvatora u Africi se obično povećavaju od jula do septembra kada se aktivira i zapadnoafrički monsun.
Fenomen je obeležen povećanjem olujnog nevremena koje nastaje kada se vlažan, tropski vazduh iz blizine ekvatora susreće sa vrelim, suvim vazduhom sa severnog dela kontinenta. Centar ovog olujnog vremena, poznatog kao Intertropska zona konvergencije, pomera se severno od ekvatora u letnjim mesecima severne hemisfere. Veliki deo pada južno od ekvatora tokom toplih meseci južne hemisfere.
Ali već negde od sredine jula, ova zona se pomerila dalje na sever nego što bi obično trebalo, šaljući oluje u južnu Saharu, uključujući delove Nigera, Čada, Sudana, pa čak i na severu do Libije, prema podacima Centra za predviđanje klime Nacionalne agencije za okeane i atmosferu (NOAA).
Posledica je da su ovi delovi pustinje Sahare od dva do više od šest puta vlažniji nego što bi trebalo da budu.
Postoje dva moguća uzroka za ovo čudno pomeranje na sever, kaže Karsten Hauštajn, istraživač klime sa Univerziteta u Lajpcigu u Nemačkoj.
These images, captured by #VIIRS onboard the #NOAA21 satellite on Aug. 30 and Sept. 9, 2024, use enhanced color to highlight rain accumulation in the Sahara Desert.
— Joint Polar Satellite System (JPSS) (@JPSSProgram) September 13, 2024
Clouds are shown in light cyan, while water is dark blue to indicate moisture content.
Credit: @NOAA/@CIRA_CSU pic.twitter.com/SkFsuUPfJb
Prelazak iz El Ninja u La Ninju uticao je na to koliko se ova zona pomerila na sever ovog leta, kaže Hauštajn. El Ninjo - prirodni klimatski obrazac topliji od prosečnih temperatura okeana u ekvatorijalnom Pacifiku, obično dovodi do sušnijih od normalnih uslova u vlažnim delovima zapadne i centralne Afrike. La Ninja, ili čak i neka nova, može imati suprotan efekat.
Drugi značajan faktor je zagrevanje planete.
"Zona intertropske konvergencije, koja je razlog za ozelenjavanje (Afrike), pomera se severnije što planeta postaje toplija. Barem, to je nešto na šta većina modela ukazuje", objašnjava Hauštajn.
Studija objavljena u časopisu "Nature" u junu ove godine otkrila je da bi se dalje pomeranje prema severu u ovoj zoni moglo dešavati češće u narednih nekoliko decenija kako se nivoi ugljen-dioksida, nusproizvoda zagađenja fosilnim gorivima, povećavaju i planeta se zagreva.
Mračne prognoze
Ova promena ne samo što je proizvela posledicu da pustinja ozeleni, već je poremetila sezonu uragana na Atlantiku i imala je velike posledice u poslednjih nekoliko meseci na nekoliko afričkih zemalja.
Zemlje koje bi trebalo da imaju više padavina postaju sve sušnije kako se oluje pomeraju na sever. Delovi Nigerije i Kameruna obično imaju padavina najmanje 50 do 70 kubnih centimetara od jula do septembra, ali je od sredine jula palo samo između 50 i 80 odsto od uobičajene količine, prema podacima Centra za predviđanje klime.
Dalje na severu, u tipično suvljim oblastima, uključujući delove Nigera, Čada, Sudana, Libije i južnog Egipta, palo je 400 odsto više od uobičajene količine kiše od sredine jula, prema podacima istog Centra.
Na primer, severni deo Čada, koji je deo pustinje Sahare, obično padne samo do 2,5 kubnih centimetara kiše od sredine jula do početka septembra. Ali u istom vremenskom okviru ove godine, prema podacima Centra, palo je od osam do 30 kubnih centimetara.
Ova prevelika količina padavina izazvala je razorne poplave u Čadu. Skoro jedan i po milion ljudi je pogođeno, a najmanje 340 je poginulo u poplavama u zemlji ovog leta, navodi se u izveštaju Ujedinjenih nacija.
U strašnim poplavama je takođe poginulo više od 220 ljudi i raseljeno stotine hiljada u Nigeriji, uglavnom u tipično suvljem severnom delu zemlje.
Smrtonosne poplave su takođe potresle Sudan krajem avgusta, ubivši najmanje 132 osobe i uništivši više od 12.000 domova.
Poplave poput ovih verovatno imaju naznake klimatskih promena, napominje Hauštajn, koji radi na istraživanju u kojoj meri su klimatske promene uticale na određene vremenske prilike.
Kako se planeta zagreva, moći će da zadrži više vlage, objašnjava naučnik. To bi moglo dovesti do vlažnijih monsuna i razornijih poplava poput ovih koje su bile ove sezone.
Biće potrebno više istraživanja da bi se utvrdila kolika je uloga klimatskih promena u svakoj poplavi, ali to bi mogao biti znak onoga što nas čeka.
"Na svaki pojedinačni događaj utiču klimatske promene. (Čak i ako) nijedna poplava nije (direktno) uzrokovana klimatskim promenama, ona je postala verovatnija", navodi Hauštajn.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
9
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 5
@w/e
w/e
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar