Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Slovo po slovo, Melisa Hofman debelim flomasterom ispisuje reč "razvoj" na roze papiriću. Lepo čitko, kaligrafskim rukopisom, za plakat na času biologije.
"Lepo izgleda i dolazi iz srca. Nekako je ličnije kad se piše rukom", kaže učenica devetog razreda škole u Kempenu, piše Dojče vele.
Pored nje u klupi sedi Džesika. I ona voli da piše rukom i zato svesno odlaže mobilni telefon.
"Volim da isprobavam nove stilove pisanja. Obožavam da pišem prava pisma, o kojima mogu da razmislim", priča ona.
Ali svakodnevica učenika u Kempenu sve je digitalnija: mobilni, tablet, konzola.
Samuel ne voli da piše rukom i smatra da je digitalno pisanje znatno efikasnije.
"Bolji sam na računaru, tamo može brže da se piše. Nije toliko naporno za šake. Za svoj rukopis nikad nisam dobio kompliment", kaže on.
Nema pravog učenja preko tastature
Nekle Bulut predaje na Univerzitetu u Minsteru i doktorirala je na temi razvoja pravopisa kod dece u osnovnoj školi.
"Kada se uporede ta dva procesa, pisanje rukom i pisanje na tastaturi, primećuje se da preko tastature možemo gotovo doslovno da hvatamo beleške. To je potpuno drugačija brzina nego kod pisanja rukom", kaže ona.
I sasvim drugačije opterećenje: prema studiji Udruženja za obrazovanje i vaspitanje, u srednjim školama ni polovina učenika ne može da piše duže od pola sata bez grčenja ili zamora. Jer rukopis znači i vežbu - a nje je u digitalnom svetu sve manje. Pritom, pisanje rukom pomaže pri učenju.
"Kada nam prsti lete preko tastature, zapravo ne učimo kako treba", kaže Nekle Bulut.
Kod pisanja rukom, naprotiv, svesno biramo koje ćemo informacije zabeležiti. Tako ljudi mogu trajnije da usvoje sadržaje i bolje ih zapamte.
"Kod pisanja rukom moram da ispišem svako pojedinačno slovo. Ti pokreti ostavljaju tragove u mozgu. Studije pokazuju da deca u osnovnoj školi bolje pamte slova kada su ih pisala rukom", objašnjava istraživačica.
Iz ruke u glavu
I u školi u Kempenu rukopisu se pridaje veliki značaj.
"Postoji izreka: 'iz ruke u glavu'. Kod učenja reči važno je da se one ispišu, kako bi se i složenije stvari u višim razredima lakše pamtile, jer su zaista napisane", kaže nastavnica Verena Šepan. Bez digitalnog učenja više ne može, ali isto tako ne može ni bez analognih metoda.
Da bi podstakli pisanje rukom, u školi u Kempenu se do devetog razreda svesno odustaje od tableta na nastavi.
Verena Šepan se zalaže za srednji put.
"U ovoj školi pridajemo značaj rukopisu, ali radimo i sa tabletima. Deca često funkcionišu hibridno. Pišu rukom, ali paralelno imaju iPad na raspolaganju za istraživanje", kaže ona.
Pisanje rukom je trening za mozak
Takvu kombinaciju, kada deca, na primer, pišu rukom takozvanim pametnim olovkama po tabletu, pozitivno ocenjuje i istraživačica Nekle Bulut.
"Neke studije pokazuju da je površina tableta glađa od papira i zato pokreti moraju da budu kontrolisaniji", kaže ona.
Za učenike kod kojih je rukopis uglavnom automatizovan, to obično ne predstavlja veliki problem. Ako su još u razvojnoj fazi, ima smisla da to najpre uče na klasičan način.
Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom donosi ogroman obrazovni dobitak: ko redovno uzima olovku u ruke, pravi manje pravopisnih grešaka, čita tečnije i bolje pamti sadržaje. Već samo držanje olovke u šaci i njeno vođenje aktivira brojne mišiće, zglobove i moždane regije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Proglašena Kraljevina Jugoslavija, Nemačka se ujedinila, ustanovljen SOS signal
03.10.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 3. oktobra, kako kod nas tako i u svetu.
Na današnji dan: Počeo Treći krstaški rat, Zrenjanin dobio ime, rođen Gandi
02.10.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 2. oktobra, kako kod nas tako i u svetu.
Nakon što je izbačen sa Ed Širanove turneje, Meklmor rasprodao svoju
01.10.2026.•
0
Nakon što je uklonjen sa turneje Eda Širana zbog svojih propalestinskih stavova, reper Meklmor objavio je da je njegova turneja "Free Palestine" u potpunosti rasprodana.
Na današnji dan: Radio Beograd počeo da emituje program, umro Pavle Vuisić
01.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 1. oktobar.
Kopilot izbo pilota na letu ka Tel Avivu, avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju
30.09.2026.•
2
Kopilot putničkog aviona je danas tokom lete od Dubaija do Tel Aviva nožem izbo pilota zbog čega je avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljena anestezija za vađenje zuba
30.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 30. septembar.
Na današnji dan: Počeo talas štrajkova zbog pokradenih izbora, umro Bris Taton
29.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. septembar.
Na današnji dan: Umrli Mokranjac, Ejdus, Paster i Zola
28.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 28. septembar.
U Čileu zaplenjeno više od 200 fosila amonita
27.09.2026.•
0
Carinici u Čileu otkrili su i zaplenili više od 200 fosila mekušaca amonita u transportnom kontejneru iz Madagaskara, saopštili su zvaničnici.
Na današnji dan: DOS proglasio pobedu, osnovan Informbiro
27.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 27. septembar.
Na današnji dan: Prvi TV duel Kenedija i Niksona, Marička bitka, sporazum o vraćanju Hongkonga Kini
26.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. septembar.
Pale cene karata za Širanove koncerte i pored izvinjenja
25.09.2026.•
0
Problemi Eda Širana zbog izbacivanja Meklmora sa turneje "Loop" još nisu završeni.
Na današnji dan: Kolumbo krenuo na put, rođen Šostakovič, umrli Štraus Stariji i Remark
25.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 25. septembar.
Na današnji dan: Incident u Banjskoj, rođen Mustafa Ismet Ineni, umro Stefan Nemanjić Prvovenčani
24.09.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 24. septembra, kako kod nas tako i u svetu.
Koloseum danas zatvoren zbog smrti radnika
23.09.2026.•
0
Rimski Koloseum je danas zatvoren za posetioce, u znak žalosti za radnikom koji je poginuo sinoć, saopštila je kancelarija tog arheološkog nalazišta.
Lobanja vojvode Sinđelića danas će biti snimljena CT skenerom
23.09.2026.•
5
Lobanja za koju se veruje da pripada vojvodi Stevanu Sinđeliću iz Prvog srpskog ustanka biće večeras snimljena CT skenenerom, što će doprineti daljem naučnom sagledavanju Ćele kule.
Na današnji dan: Održana Osma sednica
23.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar
22.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Marković i H. Dž. Vels, umrli Vergilije, Šopenhauer i Valter Skot
21.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 21. septembar, u Srbiji i svetu.
Etnografski muzej: Očekujemo upis pirotskog ćilima na listu UNESCO-a
20.09.2026.•
0
Direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić izjavio je da ta institucija očekuje upis pirotskog ćilima na listu Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u decembru.
Komentari 1
Г
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar