Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Foto: Pixabay
Više od 20 odsto podzemnih voda širom Evropske unije nalazi se u lošem hemijskom stanju, što znači da su štetne supstance, poput žive, kadmijuma i drugih, iznad nivoa propisanih Okvirnom direktivom EU o vodama, navodi Evropska agencija za životnu sredinu.
Dodatni pritisak predstavlja ogroman društveni i ekološki trošak prerade vode za piće i sanitaciju.
Samo tretiranje nitrata, koji se često nalaze u đubrivima, procenjuje se da Evropsku uniju košta čak 320 milijardi evra godišnje.
Granica EU iznosi 50 miligrama po litru, ali prema podacima Evropske komisije, taj nivo je premašen na 14 odsto evropskih mernih stanica za podzemne vode, piše Euronews.
Ko ima najzdraviju vodu iz česme?
Ipak, ogromna evropska ulaganja u sanitaciju podzemnih voda deluju efikasno.
Devetnaest od 20 zemalja sa najboljom sanitacijom i najbezbednijom pijaćom vodom na svetu nalaze se u Evropi, dok je Japan jedini izuzetak, prema Indeksu ekoloških performansi.
Finska, Island, Holandija, Norveška, Švajcarska i Ujedinjeno Kraljevstvo dobile su maksimalnih 100 poena za zaštitu ljudskog zdravlja od nebezbedne vode za piće i loše sanitacije.
Najlošiji rezultati na kontinentu zabeleženi su u Moldaviji (50 poena), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), dok su se među deset najlošijih našle i tri članice EU: Letonija (59,10), Litvanija (58,40) i Rumunija (56).
Pored postojećeg zakonodavstva, EU pažljivo prati svoje vodne resurse.
U januaru 2022. godine usvojena je prva lista za nadzor vode za piće, sa ciljem praćenja nivoa beta-estradiola i nonilfenola - dva jedinjenja koja remete rad endokrinog sistema tako što oponašaju, blokiraju ili ometaju hormone u telu.
Koliko je zabrinjavajuće zagađenje podzemnih voda u EU?
Ipak, hemijsko zagađenje podzemnih voda ostaje problem, posebno imajući u vidu da podzemne vode obezbeđuju oko 25 odsto vode za navodnjavanje poljoprivrede i 65 odsto vode za piće u EU.
"Oko 80 odsto svih otpadnih voda širom sveta ulazi u vodene tokove bez ikakvog tretmana. Ideja da će se reke same pročistiti ubrzo se pokazala kao iluzija: reke i jezera postali su smrdljive, toksične septičke jame", navode istraživači iz publikacije "Water Atlas", indeksa čistoće podzemnih voda koji je napravila nemačka Fondacija Hajnrih Bel.
"Water Atlas" mapirao je podzemne vodene resurse sa dobrim i lošim hemijskim statusom u Evropi, na osnovu standarda Okvirne direktive EU o vodama.
Rezultati u pojedinim zemljama su zabrinjavajući.
U Luksemburgu čak 79 odsto mapiranih podzemnih voda nije uspelo da dostigne dobar hemijski status 2025. godine, u Češkoj 55 odsto, u Belgiji 41 odsto, a u Nemačkoj 40 odsto.
Pesticidi ostaju jedna od glavnih pretnji kvalitetu vode. Na primer, trifluorosirćetna kiselina (TFA) otkrivena je u 94 odsto od 36 uzoraka vode iz česme prikupljenih u 11 zemalja EU, prema podacima Water Atlasa.
Mnogi pesticidi takođe sadrže PFAS supstance (per- i polifluoroalkilne supstance, poznate i kao "večne hemikalije"), koje su otkrivene na 23.000 lokacija širom Evrope.
Farmaceutska jedinjenja, kojih je više od 175 identifikovano u evropskim podzemnim vodama, kao i mikroplastika, predstavljaju dodatni pritisak na životnu sredinu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Otkrivena Kanada, prvo svedočanstvo o "letećem tanjiru", umro Mika Antić
24.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 24. jun.
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina otkriveni tragovi teškog preloma
22.06.2026.•
0
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Na današnji dan: Rođen Remark, umrli Džudi Garland i Fred Aster
22.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. jun.
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
1
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
21.06.2026.•
5
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
6
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Komentari 2
Popovica
Dule
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar