Kako se led topi, Antarktik ispušta živu u okean

Iako je Antarktik jedan od najmanje zagađenih delova planete, tokom poslednjih 200 godina u njegovom ledu nagomilala se velika količina žive.
Kako se led topi, Antarktik ispušta živu u okean
Foto: Pixabay
Sada, kako se led ubrzano topi zbog klimatskih promena, taj otrovni metal završava u okeanu, upozorava novo istraživanje.
 
Živa se prirodno oslobađa iz vulkana i stena, ali su njene koncentracije naglo porasle otkako je čovečanstvo počelo intenzivno da sagoreva fosilna goriva i razvija rudarstvo. Antarktik je decenijama delovao kao svojevrsni rezervoar, zarobljavajući živu u svojim ledenim slojevima i tako smanjujući količinu koja dospeva u morski lanac ishrane.
Međutim, iste industrije koje ispuštaju živu emituju i gasove sa efektom staklene bašte koji ubrzavaju topljenje antarktičkog leda. Kako se led topi, tako se u okean oslobađa i takozvana "istorijska" živa koja je u njemu bila zarobljena decenijama, piše ScienceAlert.
 
Tim naučnika predvođen Čengžen Džouom sa Pekinškog univerziteta analizirao je jezgra sedimenta prikupljena na Antarktičkom poluostrvu, delu kontinenta koji se najbrže zagreva. Otkrili su da se na tom području živa taloži dvostruko brže od svetskog proseka, dok je njeno nagomilavanje poraslo za čak 160 odsto od početka industrijalizacije sredinom 19. veka.
Naučnici objašnjavaju da živa do Antarktika stiže putem atmosfere, ali da topljenje leda i erozija sada pokreću dodatni ciklus koji ponovo oslobađa živu zarobljenu u glečerima. Zbog kombinacije ova dva procesa, oslobađanje žive sa kopna povećano je za 550 odsto, dok je razmena između okeana i atmosfere porasla za 350 odsto.
 
"Klimatsko zagrevanje pretvara ogromne istorijske rezerve žive na Antarktiku u aktivan sekundarni izvor zagađenja, čime se povećava rizik od zagađenja polarnog područja živom", navode autori studije.
 
 
Svetska zdravstvena organizacija živu ubraja među deset hemikalija koje predstavljaju najveći rizik po javno zdravlje jer je toksična čak i u malim količinama. Posebno zabrinjava to što bakterije u antarktičkom morskom ledu mogu da je pretvore u metil-živu, veoma otrovan oblik koji se nagomilava u morskim organizmima.
 
To predstavlja pretnju čitavom lancu ishrane Južnog okeana - od dijatomeja i krila, preko riba, do najvećih predatora. Nedavna merenja pokazala su da koncentracije žive kod antarktičke zubatke, marlina i ajkula često premašuju ranije zabeležene vrednosti, pa čak i granice bezbedne za ishranu ljudi.
Problem nije ograničen samo na Antarktik. Naučnici su utvrdili da je prenos žive morskim strujama sa Antarktičkog poluostrva ka otvorenom okeanu porastao za oko 400 odsto, što znači da bi zagađenje moglo da se proširi i na druga područja Južnog okeana.
 
Autori zaključuju da bi, ukoliko su i druga rubna mora Južnog okeana doživela slično povećanje koncentracije žive, posledice po morske ekosisteme i ribarstvo mogle biti još ozbiljnije. 
 
Studija je objavljena u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences" (PNAS).
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin