VIDEO: Prvi put snimljena čudna riba sa zlatnom krljušti i providnom glavom
Duboko ispod uzburkane površine okeana krije se svet koji izgleda neuporedivo neobičnije od svega što većina ljudi može da zamisli.
Foto: Screenshot (X/@SchmidtOcean)
Na dnu Atlantskog okeana nalazi se megatransformna i rasedna zona Doldrums, udaljeni lavirint tektonskih pukotina u kojem se Zemljina kora neprekidno preoblikuje na granici dve tektonske ploče.
Naučnici su sada prvi put uspeli da zavire u njegovu jezivu i neočekivanu lepotu.
Koristeći daljinski upravljano podvodno vozilo SuBastian i autonomno podvodno vozilo The Childlike Empress, sa istraživačkog broda Falkor, tim predvođen morskim biologom Aronom Mikalefom iz Istraživačkog instituta Akvarijuma zaliva Monterej u Kaliforniji zabeležio je prizore koje ljudske oči nikada ranije nisu videle.
"Ovo otkriće pokazuje zašto istraživanje i dalje ima veliki značaj. Čak i u Atlantskom okeanu, gde se granice tektonskih ploča proučavaju decenijama, i dalje postoje mesta na kojima prvi detaljan pogled može da otkrije nešto potpuno novo. Ova ekspedicija pokazala je da čak i u jednom od najudaljenijih delova okeana naša planeta ostaje živa, dinamična i puna iznenađenja", rekao je Mikalef, prenosi ScienceAlert.
Područje Doldrums prostire se na oko 60.000 kvadratnih kilometara dna Atlantskog okeana, što je približno površina američkog jezera Mičigen. Preseca Srednjoatlantski greben, deo najdužeg planinskog lanca na Zemlji, i spušta se hiljadama metara u duboku bezdanu zonu okeana.
Kao i veći deo dubokog okeana, ovo područje do sada je bilo veoma slabo istraženo.
Međutim, upravo zato što preseca Srednjoatlantski greben, predstavlja idealnu prirodnu laboratoriju za proučavanje geoloških procesa koji oblikuju najduži planinski lanac na planeti.
Mikalef i njegove kolege proveli su mesec dana na brodu Falkor, koristeći vozila SuBastian i The Childlike Empress za istraživanje morskog dna. Naučni radovi o rezultatima još nisu objavljeni, ali prvi nalazi već su izazvali veliko uzbuđenje.
Tim je otkrio ne jedno, već dva do sada nepoznata hidrotermalna polja na dubini od gotovo 4.000 metara. To su mesta na kojima toplota i hemijske supstance iz unutrašnjosti Zemlje izbijaju u okean, stvarajući oaze života daleko od Sunčeve svetlosti.
Još značajnije je to što se čini da su oba hidrotermalna izvora povezana sa procesom serpentinizacije. Reč je o hemijskoj reakciji između morske vode i magmatske stene peridotita, pri kojoj nastaju vodonik i druga hemijska jedinjenja koja predstavljaju izvor energije za mikroorganizme u dubokom moru.
Do danas je poznato svega nekoliko hidrotermalnih polja nastalih ovim procesom, među kojima je i čuveno hidrotermalno polje Izgubljeni grad.
Pošto predstavljaju izuzetno bogata staništa života, naučnici ih proučavaju ne samo kako bi bolje razumeli Zemlju, već i zbog mogućnosti da slični uslovi postoje na drugim svetovima, poput ledenih okeanskih meseca Evrope i Enkelada.
"Serpentinizacija je proces u kojem morska voda reaguje sa mineralima u stenama, pri čemu nastaju toplota i hemijska energija koje omogućavaju život u dubokom okeanu bez Sunčeve svetlosti. Zato bolje razumevanje ovih sistema može pomoći u potrazi za životom na drugim planetama", rekla je Đotika Virmani, izvršna direktorka Šmit instituta za okeane.
Hidrotermalni izvori bili su prepuni života. Oko njih su se rojili škampi, kretali sablasni rakovi, dok su nežne morske sase njihale svoje pipke na morskim strujama, a vrela voda izlazila kroz otvore u dimnjacima na kojima su živeli.
Međutim, iz tame su se pojavila i druga iznenađenja.
Posebnu pažnju privuklo je prvo ikada snimanje jedne vrste ribe sa providnom glavom iz porodice riba sa cevastim očima, koja živi u zoni sumraka okeana, na dubinama od nekoliko stotina do nekoliko hiljada metara.
For the "Awesomely Peculiar Hall of Fame" — extremely rare sighting of a barreleye fish & first footage of this species, Winteria telescopa, alive in situ. Filmed during the #Doldrums expedition at 710 m. Read more about tubular eyes & a light organ here: https://t.co/oqf0OT4mlr pic.twitter.com/wmIKhJ3SoX
— Schmidt Ocean (@SchmidtOcean) June 29, 2026
Riba je snimljena na dubini od 710 metara i pripada vrsti Winteria telescopa, koja prema navodima Šmit instituta za okeane, nikada ranije nije bila snimljena u svom prirodnom staništu.
Ovo otkriće veoma je značajno.
Ribe iz ove grupe poznate su po izuzetno neobičnim očima - imaju dve cevaste oči sa svetlosno osetljivim sočivima koje se nalaze unutar providne kupole ispunjene tečnošću na vrhu glave. Ta providna kupola veoma je krhka i urušava se kada se riba izvuče na površinu.
Zbog toga naučnici dugo nisu ni znali da ona postoji. Tek posmatranjem ovih životinja u njihovom prirodnom okruženju moguće je razumeti ovu neobičnu evolutivnu prilagodbu.
Na još većoj dubini, od 3.634 metra, istraživači su dva puta naišli na jednog od najjezivijih stanovnika dubokog mora - džinovsku lignju iz roda Magnapinna.
Za detaljnije rezultate biće potrebno još vremena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Uginula najstarija ženka polarnog medveda u zatočeništvu
12.07.2026.•
0
Larisa, najstarija ženka polarnog medveda u zatočeništvu na svetu, uginula je u petak u zoološkom vrtu na severu Nemačke, u dobi od 36 godina.
FOTO, VIDEO: Patuljasti nilski konj Mu Deng napunio dve godine
12.07.2026.•
0
Tajlandska zvezda među životinjama, patuljasti nilski konj Mu Deng, proslavila je 10. jula svoj drugi rođendan, a zoološki vrt "Kao Kjeo" tim povodom organizovao je veliku proslavu.
Po golmanu Zelenortskih Ostrva nazvana novootkrivena vrsta morskog puža
10.07.2026.•
0
Golman reprezentacije Zelenortskih Ostrva Vozinja dobio je neobično priznanje nakon sjajnih partija na Svetskom prvenstvu - po njemu je nazvana nova životinjska vrsta.
Jedna od najređih morskih životinja viđena kod Budve: Ronilac snimio sredozemnu morsku medvedicu
09.07.2026.•
1
Ronilac Martin Beier zabeležio je svoj susret sa sredozemnom morskom medvedicom, jednom od najugroženijih vrsta na svetu.
Rode u Evropi, pa i one u Novom Sadu, sve se više hrane na deponijama - ali postoje posledice
09.07.2026.•
0
Bele rode u Evropi sve češće se hrane na deponijama, gde lakše dolaze do hrane, ali u novim istraživanjima se upozorava da takva ishrana može da ima negativne posledice po njihovo zdravlje.
Istraživanje pokazalo šta mačkama može da produži život
08.07.2026.•
3
Mačke koje ne izlaze bez nadzora ređe stradaju u saobraćaju, manje obolevaju i u proseku žive nekoliko godina duže.
Naučnici: Proučavanje polarnih veverica moglo bi da pomogne i astronautima
06.07.2026.•
0
Nijedan sisar ne može da preživi niže telesne temperature od polarne veverice, koja ima tu posebnu sposobnost.
Orlovi krstaši Jelena, Princ, Mišel i Atila: Obeleženi kritično ugroženi mladunci
06.07.2026.•
4
Drštvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije obeležilo je četiri mladunca kritično ugrožene vrste orla krstaša, postavivši satelitske uređaje za praćenje njihovog kretanja.
Jedna vrsta otrovnog pauka pronađena na tlu Evrope - što je veoma redak slučaj
05.07.2026.•
0
Nova vrsta otrovnog pauka, čileanski pustinjak, naučno poznat kao Loxosceles laeta, otkrivena je u gradu Portu na severu Portugala.
Otkrivena nova vrsta ajkule duha
05.07.2026.•
0
Kostarikanski istraživači saopštili su da su u vodama Tihog okeana verovatno otkrili novu vrstu takozvane ajkule duha, odnosno himere.
VIDEO: Omiljena australijska foka stalno uništava saobraćajne čunjeve - i sve je veća
05.07.2026.•
1
Zove se Nil, a ove godine postao je apsolutni gigant - i po veličini i po popularnosti.
Retka ajkula pronađena mrtva na plaži u Italiji
05.07.2026.•
0
Ajkula duga oko četiri metra, teška približno 400 kilograma, pronađena je mrtva na plaži kod Folonike u Toskani, a uzrok smrti za sada nije poznat, saopštili su italijanski mediji.
Kako prepoznati znakove toplotnog udara kod mačaka
05.07.2026.•
0
Stručnjaci upozoravaju da toplotni udar kod mačaka može biti veoma opasan, a izdvojili su nekoliko saveta za prevenciju koje bi svaki vlasnik kućnog ljubimca trebalo da zna.
Grinje žive na našem licu i počinju da se stapaju sa nama
05.07.2026.•
1
Većina ljudi na Zemlji predstavlja stanište za grinje koje najveći deo svog kratkog života provode zabijene glavom napred u naše folikule dlake, prvenstveno na licu.
Pogledajte kako izgleda kutnjak slona star gotovo dva miliona godina
02.07.2026.•
0
Jedanaestogodišnji dečak iz Engleske pronašao je tokom šetnje plažom fosilizovani zub izumrlog srodnika današnjih slonova, star oko 1,8 miliona godina.
Dabrovi sprečili poplave kod železničke stanice u Londonu
01.07.2026.•
1
Kolonija dabrova, koja je pre tri godine vraćena u prirodno stanište u zapadnom Londonu, pomogla je da se spreče poplave na železničkoj stanici Grinford tako što su usporile protok vode igradnjom brane.
Jedna žena umrla, još dve osobe povređene u napadima aligatora na Floridi
30.06.2026.•
0
Jedna žena je ubijena, a još dve osobe su povređene u odvojenim napadima aligatora na Floridi tokom proteklih dana, saopštila je Komisija za zaštitu riba i divljih životinja Floride (FWC).
Suptilan fizički znak koji bi mogao ukazivati na to da vaš pas ima demenciju
29.06.2026.•
0
Demencija pogađa i pse, kao i ljude, a iako se kod pasa naziva drugačije, nije ništa manje teška za vlasnike voljenih ljubimaca.
FOTO: Konj upao u bunar u Poljskoj, vatrogasci ga spasili
29.06.2026.•
1
Vatrogasci u Poljskoj spasili su konja koji je upao u bunar u regionu Kašubija na severu, nakon što je životinja ostala zarobljena u betonskom oknu i nije mogla sama da izađe.
VIDEO Naučnici golicali majmune i zaključili: Smeju se na isti način kao i ljudi
28.06.2026.•
2
Ljudi i veliki majmuni kikotali su se na sličan način još od trenutka kada su se njihove evolutivne grane razdvojile, pokazuje novo istraživanje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar