VIDEO: Prvi put snimljena čudna riba sa zlatnom krljušti i providnom glavom

Duboko ispod uzburkane površine okeana krije se svet koji izgleda neuporedivo neobičnije od svega što većina ljudi može da zamisli.
VIDEO: Prvi put snimljena čudna riba sa zlatnom krljušti i providnom glavom
Foto: Screenshot (X/@SchmidtOcean)
Na dnu Atlantskog okeana nalazi se megatransformna i rasedna zona Doldrums, udaljeni lavirint tektonskih pukotina u kojem se Zemljina kora neprekidno preoblikuje na granici dve tektonske ploče.
 
Naučnici su sada prvi put uspeli da zavire u njegovu jezivu i neočekivanu lepotu.
 
Koristeći daljinski upravljano podvodno vozilo SuBastian i autonomno podvodno vozilo The Childlike Empress, sa istraživačkog broda Falkor, tim predvođen morskim biologom Aronom Mikalefom iz Istraživačkog instituta Akvarijuma zaliva Monterej u Kaliforniji zabeležio je prizore koje ljudske oči nikada ranije nisu videle.
"Ovo otkriće pokazuje zašto istraživanje i dalje ima veliki značaj. Čak i u Atlantskom okeanu, gde se granice tektonskih ploča proučavaju decenijama, i dalje postoje mesta na kojima prvi detaljan pogled može da otkrije nešto potpuno novo. Ova ekspedicija pokazala je da čak i u jednom od najudaljenijih delova okeana naša planeta ostaje živa, dinamična i puna iznenađenja", rekao je Mikalef, prenosi ScienceAlert.
 
Područje Doldrums prostire se na oko 60.000 kvadratnih kilometara dna Atlantskog okeana, što je približno površina američkog jezera Mičigen. Preseca Srednjoatlantski greben, deo najdužeg planinskog lanca na Zemlji, i spušta se hiljadama metara u duboku bezdanu zonu okeana.
 
 
Kao i veći deo dubokog okeana, ovo područje do sada je bilo veoma slabo istraženo.
Međutim, upravo zato što preseca Srednjoatlantski greben, predstavlja idealnu prirodnu laboratoriju za proučavanje geoloških procesa koji oblikuju najduži planinski lanac na planeti.
 
Mikalef i njegove kolege proveli su mesec dana na brodu Falkor, koristeći vozila SuBastian i The Childlike Empress za istraživanje morskog dna. Naučni radovi o rezultatima još nisu objavljeni, ali prvi nalazi već su izazvali veliko uzbuđenje.
 
Tim je otkrio ne jedno, već dva do sada nepoznata hidrotermalna polja na dubini od gotovo 4.000 metara. To su mesta na kojima toplota i hemijske supstance iz unutrašnjosti Zemlje izbijaju u okean, stvarajući oaze života daleko od Sunčeve svetlosti.
 
Još značajnije je to što se čini da su oba hidrotermalna izvora povezana sa procesom serpentinizacije. Reč je o hemijskoj reakciji između morske vode i magmatske stene peridotita, pri kojoj nastaju vodonik i druga hemijska jedinjenja koja predstavljaju izvor energije za mikroorganizme u dubokom moru.
 
 
Do danas je poznato svega nekoliko hidrotermalnih polja nastalih ovim procesom, među kojima je i čuveno hidrotermalno polje Izgubljeni grad.
 
Pošto predstavljaju izuzetno bogata staništa života, naučnici ih proučavaju ne samo kako bi bolje razumeli Zemlju, već i zbog mogućnosti da slični uslovi postoje na drugim svetovima, poput ledenih okeanskih meseca Evrope i Enkelada.
 
"Serpentinizacija je proces u kojem morska voda reaguje sa mineralima u stenama, pri čemu nastaju toplota i hemijska energija koje omogućavaju život u dubokom okeanu bez Sunčeve svetlosti. Zato bolje razumevanje ovih sistema može pomoći u potrazi za životom na drugim planetama", rekla je Đotika Virmani, izvršna direktorka Šmit instituta za okeane.
 
Hidrotermalni izvori bili su prepuni života. Oko njih su se rojili škampi, kretali sablasni rakovi, dok su nežne morske sase njihale svoje pipke na morskim strujama, a vrela voda izlazila kroz otvore u dimnjacima na kojima su živeli.
 
Međutim, iz tame su se pojavila i druga iznenađenja.
 
Posebnu pažnju privuklo je prvo ikada snimanje jedne vrste ribe sa providnom glavom iz porodice riba sa cevastim očima, koja živi u zoni sumraka okeana, na dubinama od nekoliko stotina do nekoliko hiljada metara.
 
 
Riba je snimljena na dubini od 710 metara i pripada vrsti Winteria telescopa, koja prema navodima Šmit instituta za okeane, nikada ranije nije bila snimljena u svom prirodnom staništu.
Ovo otkriće veoma je značajno.
 
Ribe iz ove grupe poznate su po izuzetno neobičnim očima - imaju dve cevaste oči sa svetlosno osetljivim sočivima koje se nalaze unutar providne kupole ispunjene tečnošću na vrhu glave. Ta providna kupola veoma je krhka i urušava se kada se riba izvuče na površinu.
 
Zbog toga naučnici dugo nisu ni znali da ona postoji. Tek posmatranjem ovih životinja u njihovom prirodnom okruženju moguće je razumeti ovu neobičnu evolutivnu prilagodbu.
 
Na još većoj dubini, od 3.634 metra, istraživači su dva puta naišli na jednog od najjezivijih stanovnika dubokog mora - džinovsku lignju iz roda Magnapinna.
 
Za detaljnije rezultate biće potrebno još vremena.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

ribe

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Otkrivena nova vrsta ajkule duha

Kostarikanski istraživači saopštili su da su u vodama Tihog okeana verovatno otkrili novu vrstu takozvane ajkule duha, odnosno himere.