Dobre su u matematici, vole džez i imaju najboljeg prijatelja: Devet neverovatnih stvari o ajkulama
Ajkule su među prvim kičmenim grabljivicama na Zemlji – a nakon stotina miliona godina evolucije usput su razvile neka iznenađujuća svojstva.
Evo devet neverovatnih činjenica o ajkulama.
1. Kada gotovo sve ostalo na Zemlji izumre, ajkule prežive
Ajkule (ili njihovi bliski preci) preživele su svih pet velikih masovnih izumiranja na Zemlji - uključujući najveće i najrazornije, permsko-trijasko izumiranje, poznato i kao "Veliko izumiranje". Ovaj katastrofalni klimatski događaj uništio je većinu života na Zemlji, uključujući oko 90 odsto morskog sveta, piše BBC.
Ali ajkule su opstale. Danas se mogu pronaći gotovo u svakom delu okeana.
2. Ajkule umeju da računaju
Iako se o ajkulama često misli kao o bezumnim grabljivicama koje pokreću isključivo instinkt i nezasita glad, naučna istraživanja pokazuju da su zapravo prilično inteligentne i da dobro uče. Mogu da razlikuju veoma slične zvukove, kao i različite apstraktne šare i obojene geometrijske oblike.
U jednom poznatom eksperimentu pokazalo se da mlade sive bambusove ajkule pamte informacije o oblicima i optičkim iluzijama gotovo godinu dana. Takođe umeju da izvode jednostavne matematičke zadatke, razlikujući količine kao što su tri i pet, odnosno četiri i sedam (ali ne i količine koje su toliko bliske kao četiri i pet).
3. Ajkule vole džez
Primercima ajkula vrste port džekson, koja živi pri dnu mora, postavljen je izazov: kada se pusti muzika, trebalo je da doplivaju do određenog mesta u akvarijumu, gde bi kao nagradu dobile hranu.
Studija, koju su sproveli istraživači sa Univerziteta Mekvori u Sidneju, pokazala je da su ajkule povezivale mesto za hranjenje sa džez muzikom, ali nisu uspele da uspostave istu vezu kada je puštana klasična muzika.
4. Ajkule imaju pupak
Dok neke ajkule polažu jaja, mnoge - uključujući bik-ajkule i ajkule čekićare - nose mladunce u materici i hrane ih preko pupčane vrpce, baš kao ljudi. Zato mladunci nekoliko nedelja ili meseci nakon rođenja imaju pupak, sve dok ožiljak od pupčane vrpce ne zaraste.
Druge ajkule niti polažu jaja niti nose mladunce u materici kao sisari. Kod njih se embrioni razvijaju u jajima koja se izlegu dok su još u telu majke. Ti mladunci se zatim rađaju živi. Tako se, na primer, razmnožava bodljikava pasja ajkula, čija trudnoća može da traje i do dve godine.
5. Mladunci ajkula jedu jedni druge u materici
Mladunci peščane tigraste ajkule od samog početka vode borbu za opstanak - još dok su u telu majke.
Ženke ove vrste imaju dve materice, a u svakoj može da se razvija čak pet mladunaca. Međutim, embrioni jedu svoju braću i sestre sve dok ne ostane samo jedan. Ova pojava poznata je kao intrauterini kanibalizam ili adelfofagija, što znači "jedenje sopstvenog brata".
Kada pojedu svu svoju braću i sestre, mladunci peščane tigraste ajkule dobijaju isključiv pristup stalnoj zalihi neoplođenih jaja koja njihova majka nastavlja da proizvodi, zbog čega su snažni i dobro razvijeni u trenutku rođenja.
6. Ajkule imaju najbolje prijatelje
Ajkule nisu usamljeni lovci kakvima ih često predstavljaju.
Sive grebenske ajkule vole da provode vreme sa istom grupom prijatelja čak četiri godine, razdvajajući se u manje grupe, odlazeći svojim putem, a zatim se ponovo okupljaju tokom različitih godišnjih doba.
Mlade limun-ajkule takođe vole da žive u grupama i, što je još važnije, tokom tih društvenih kontakata uče jedne od drugih nove veštine - poput pronalaženja hrane ili izbegavanja predatora. Najviše vole društvo drugih limun-ajkula približno iste veličine i onih koje su ranije upoznale.
Čak je moguće da i velike bele ajkule imaju najbolje prijatelje. Iako se obično smatraju samotnjacima, dve velike bele ajkule, nazvane Sajmon i Džekil, primećene su kako zajedno prelaze 6.000 kilometara, a da se nijednom nisu razdvojile.
7. Tela ajkula prekrivena su sitnim zubima
Koža ajkule predstavlja pravo čudo prirode. U Italiji u 18. veku zanatlije su je koristile za glačanje nežnih ivica neprocenjivih Stradivarijevih violina. U viktorijanskoj Britaniji postala je omiljen materijal među majstorima koji su izrađivali nameštaj i nazivali su je "šagrin".
Umesto krljušti, koža ajkule prekrivena je bezbrojnim sitnim "zubima", koji se nazivaju dentikli. Tokom plivanja oni se polegnu pod dejstvom vode, smanjujući otpor. Ako rukom pređete suprotno od njihovog pravca, osećaj će biti kao da dodirujete veoma grub brusni papir.
Ajkule se ponekad namerno očešu o nepoznate predmete kako bi grubom površinom kože ispitale njihovu teksturu i čvrstinu - svojevrsna "proba" za predmete koji možda nisu hrana.
8. Ajkule mogu da osete kako vam srce kuca
Ajkule imaju osam čula. Pored naših pet osnovnih čula - vida, sluha, mirisa, ukusa i dodira - poseduju i dodatna "superčula" koja im omogućavaju da registruju promene pritiska ili električnog napona u vodi, pa čak i Zemljino magnetno polje.
Nizovi pora poznati kao bočne linije protežu se sa obe strane tela ajkule. Ispunjeni su tečnošću i posebnim čulnim ćelijama. Kretanje vode oko ajkule pokreće ove dlačicama slične ćelije u tečnosti, omogućavajući joj da registruje vibracije.
Jamasti organi sadrže slične čulne ćelije nalik dlačicama i rasuti su po čitavom telu. Njihova uloga još nije u potpunosti razjašnjena, ali istraživači smatraju da služe kao mehanoreceptori koji registruju pokrete ili promene pritiska u vodi.
Druga grupa receptora, Lorencinijeve ampule, verovatno služe i za registrovanje električnih i magnetnih polja. Stotine ili hiljade ovih pora nalaze se na glavi ajkule, a svaka je ispunjena osetljivim nervnim ćelijama. Zahvaljujući njima ajkule mogu da registruju električne impulse koje stvaraju kontrakcije mišića obližnjih životinja, na primer, otkucaje srca, kao i da love u potpunom mraku ili pronađu plen sakriven u pesku. Lorencinijeve ampule možda im takođe pomažu da pređu hiljade kilometara okeanom koristeći Zemljino magnetno polje za navigaciju.
9. Ajkule su starije od drveća, Saturnovih prstenova i Severnjače
Ajkule su neverovatno drevne životinje. Najstariji fosilni tragovi predaka današnjih ajkula jesu krljušti stare oko 450 miliona godina. To je oko 60 miliona godina pre prvih stabala, 220 miliona godina pre dinosaurusa, 350 miliona godina pre nastanka Saturnovih prstenova i 380 miliona godina pre nastanka zvezde Severnjače.
Prvi zubi nalik zubima ajkula pojavili su se pre oko 410 miliona godina, a prva grupa koja je zaista ličila na današnje ajkule razvila se pre oko 380 miliona godina. Mnoge od tih drevnih riba tehnički možda nisu bile prave ajkule, ali su bile njihovi bliski srodnici. Zatim se, pre 195 miliona godina, pojavila najstarija poznata grupa modernih ajkula, sa pokretljivim, isturenim vilicama i sposobnošću bržeg plivanja.
Danas postoji oko 500 vrsta ajkula. Taj broj je znatno manji nego na vrhuncu njihove raznovrsnosti pre oko 50 miliona godina, iako se nove vrste neprestano otkrivaju.
Što se tiče naše povezanosti sa ovim vrhunskim morskim grabljivicama, najbliži zajednički predak ljudi i ajkula živeo je pre oko 440 miliona godina, iako je mnogo više ličio na ajkulu nego na čoveka. Naše evolutivne linije razdvojile su se pre stotina miliona godina - ali naše postojanje na ovoj Zemlji i dalje je neraskidivo povezano.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
VIDEO: Delfini koriste školjke da love - i ovu veštinu prenose na svoje potomke
16.08.2026.•
0
Delfini kod obale Kvinslenda u Australiji snimljeni su kako koriste retko viđenu tehniku poznatu kao "shelling", odnosno lov pomoću školjki.
U Španiji ranjena ugrožena vrsta kita, pokrenuta istraga
16.08.2026.•
0
Špansko Ministarstvo zaštite životne sredine naredilo je istragu o sumnji na odstrele retke iberijske orke, koja je snimljena kako pliva sa ranama na leđnom peraju.
Kolonije mrava pulsiraju poput fizičkog sistema, a naučnici počinju da shvataju šta ih pokreće
16.08.2026.•
0
Mravinjak može da izgleda kao gomila sićušnih tela koja se kreću nezavisno, ali s vremena na vreme veliki deo kolonije gotovo istovremeno kreće u akciju.
Skoro 30 mrtvih ajkula pronađeno duž obale Nju Džersija
16.08.2026.•
0
Skoro 30 mrtvih malih ajkula pronađeno je na plaži u Si Ajl Sitiju u Nju Džersiju.
VIDEO: Babuni u Jemenu sve češće upadaju u domove i bašte i prave štetu
16.08.2026.•
0
Velika grupa babuna napala je selo u okrugu Lavdar u jemenskoj provinciji Abjan, a snimak događaja postao je viralan na društvenim mrežama, dok stanovnici pozivaju vlasti za pomoć, objavila je Al Džazira.
Brodskom sirenom probudio polarnog medveda, pa dobio kaznu
15.08.2026.•
1
Jedna osoba kažnjena je sa 50.000 kruna (oko 4.550 evra) zato što je brodskom sirenom za maglu namerno probudila usnulog polarnog medveda na norveškom arhipelagu Svalbard, saopštio je guverner te teritorije Lars Fauz.
Društvo za zaštitu ptica: Sprečiti upotrebu elektronskih vabilica u lovu na prepelice
14.08.2026.•
0
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da sa početkom sezone lova na prepelice počinje i nezakonito korišćenja elektronskih vabilica i pozvalo nadležne da to spreče.
Svojevrsna foto Nojeva barka: Napravio arhivu fotografija 18.000 životinjskih vrsta
11.08.2026.•
0
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Jeleni godišnje ispuste milione tona metana u atmosferu
11.08.2026.•
5
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
VIDEO Buba koja "čuje" požar: Neobični insekt leti pravo ka vatri i pomaže šumama da se oporave
11.08.2026.•
0
Dok većina životinja beži od šumskih požara, jedna neobična vrsta bube radi upravo suprotno.
Genetski modifikovani psi mogli bi biti rešenje za one koji su alergični
11.08.2026.•
1
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Na Svalbardu pronađeno 13 mrtvih irvasa, naučnici ne znaju šta ih je ubilo
09.08.2026.•
1
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu
09.08.2026.•
0
Planovi za izgradnju prve komercijalne farme hobotnica na svetu u Španiji su odbačeni.
Ženka delfina naučila celu grupu da prevare naučnike da bi dobili više ribe
09.08.2026.•
4
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
VIDEO: Svaka glava dvoglavog gekona jede zasebno, a svaka ima i ime - Sajmon i Garfankel
09.08.2026.•
0
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Mačke, kondomi i registarske tablice: Ajkule koje će pojesti gotovo sve
09.08.2026.•
0
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
Poljoprivrednici u Keniji poriču da su otrovali 16 slonova koji su im jeli paradajz
09.08.2026.•
0
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska zabranjuje divlje životinje u cirkusu
09.08.2026.•
1
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
VIDEO: Milioni skakavaca prekrili nebo u Rusiji
09.08.2026.•
0
Prizori koji izazivaju jezu zabeleženi su u oblasti Kizljar u Dagestanu, na jugu Rusije, gde su milioni skakavaca bukvalno prekrili nebo.
VIDEO: Divlja svinja zalutala u metro stanicu u Budimpešti
08.08.2026.•
1
U metro stanici na Trgu Lajoša Košuta u Budimpešti tokom subotnjeg prepodneva odigravala se scena koju mađarski mediji ocenjuju kao dosad neviđenu u glavnom gradu.
Imate li mačku? Danas je njihov "praznik"
08.08.2026.•
6
Međunarodni dan mačaka obeležava se 8. avgusta, a cilj ovog dana je da se skrene pažnja na dobrobit mačaka, odgovorno vlasništvo i važnost brige o životinjama.
Komentari 1
Saša
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar