Reforme u Srbiji usporene

Reforme u Srbiji usporene su usled održavanja vanrednih parlamentarnih izbora u aprilu, ali ni nakon formiranja nove vlade nisu ubrzane, ocenjeno je u najnovijem broju "Kvartalnog monitora".

Kako se navodi, tokom drugog kvartala usporeni su neki pozitivni trendovi u privredi Srbije - bruto domaći dohodak (BDP) je porastao za samo dva odsto, usporen je rast investicija, kao i rast izvoza, ali su procene da se radi o privremenom usporavanju, izazvanom neizvesnošću ishoda prevremenih izbora.

"Rast stranih direktnih investicija, kredita i obima ugovorenih poslova u građevinarstvu nagoveštavaju ponovno ubrzanje rasta privrede", navode stručnjaci i saradnici "Kvartalnog monitora". Prognozirano je da će rast BDP u 2016. godini iznositi 2,5 do tri odsto, što će biti najviša stopa rasta od 2008. godine i na nivou je očekivanog proseka za zemlje centralne i istočne Evrope u ovoj godini.

"Glavni pokretači rasta na strani tražnje i dalje su investicije i izvoz, ali se povećava doprinos privatne i državne potrošnje, dok na strani ponude rast generišu industrija, građevinarstvo i poljoprivreda. Za održiv rast neophodan je snažan rast investicija i izvoza, dok državna i privatna potrošnja treba da rastu sporije od BDP", navodi se u "Kvartalnom monitoru" koji izdaje Fondacija za razvoj ekonomske nauke i Ekonomski fakultet u Beogradu.

Ocenjeno je da su direktne investicije u drugom kvartalu solidne, dok portfolio i ostale investicije opadaju, a u drugoj polovini godine se očekuje rast direktnih investicija i zaustavljanje odliva portfolio investicija. Dodaje se da su u oblasti javnih finansija ostvareni izrazito dobri rezultati.

"Fiskalni bilans u prvih sedam meseci je u ravnoteži, dok će na nivou 2016. godine, zbog sezonskih faktora i izmirenja vanrednih obaveza deficit iznositi oko dva odsto BDP, što će biti duplo niži deficit nego u prethodnoj godini i čak dve trećinu niži od deficita u 2014. godini", istaknuto je u "Kvartalnom monitoru". Kao rezultat niskog deficita i rasta privrede, saradnici tog časopisa navode da će biti zaustavljen rast javnog duga u odnosu na BDP već u ovoj godini.

Objasnili su da je u prošloj godini najveći doprinos smanjenju deficita došao od štednje, a u ovoj godini od rasta poreskih prihoda koji su realno povećani za oko sedam odsto.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.

UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD

Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.