Srpske banke prodale 460 miliona evra "loših" kredita

Banke često drže problematične kredite u bilansima zato što njihov otpis i prodaja znače gubitak u izveštajima, ali i izostanak bonusa za menadžere, kaže bivši guverner NBS Dejan Šoškić.
Srpske banke prodale 460 miliona evra "loših" kredita
Foto: Pixabay
Ceo region Centralne i Istočne Evrope smanjuje iznos problematičnih kredita i to zahvaljujući pre svega prodaji problematičnih kredita, pokazuje studija Dilojta pod nazivom "CIE tržište NPL u punom zamahu".
 
Prema njihovim podacima, prodaja problematičnih kredita porasla je u 2016. godini, usled većeg interesovanja investitora i intenziviranja aktivnosti banaka. Obim prodaje problematičnih kredita u regionu je u 2015. godini iznosio 4,3 milijarde evra, a do oktobra 2016. još 5,2 milijarde evra, dok je u pregovorima kupoprodaja 5,6 milijardi evra vredan portfolio problematičnih kredita (NPL).
 
U regionu prednjače Rumunija, Mađarska i Hrvatska.
 
U ovaj trend se uklapa i srpsko bankarsko tržište, koje je u 2016. godini prodalo loših kredita vrednih 57,1 milijardi dinara ili oko 460 miliona evra nebankarskim institucijama, najčešće investicionim fondovima. To je prema podacima Narodne banke Srbije 3,5 puta više nego u 2015. godini. Takođe, u prošloj godini banke su otpisale problematične kredite u iznosu od 45,9 milijardi dinara (oko 370 miliona evra), za četiri milijarde više nego prethodne godine. Od prošle godine otpisi loših potraživanja se priznaju kao rashodi pa ovo bankama umanjuje osnovicu za porez na dobit. Kao rezultat svega ovoga NPL u Srbiji su pali na 17 odsto na kraju 2016. godine sa 21,6 odsto na kraju 2015. po čemu smo bili navrhu liste 12 zemalja regiona Centralne i Istočne Evrope i Baltičkih zemalja koje je obuhvatio Dilojt.
 
U prošloj godini je, prema podacima NBS, najviše smanjen iznos NPL u građevinskoj industriji, za 8,2 procentna poena, ali i dalje je ostalo na izuzetno visokih 30 odsto. Takođe, NPL-ovi firmi u stečaju iznosili su na kraju 2016. godine 23,5 odsto.
 
Prema analizi Dilojta, procenjuje se da u ovom regionu vrednost problematičnih kredita iznosi 51 milijardu evra. Tokom 2015. godine najveće smanjenje NPL-ova imali su Mađarska (31 odsto) i Slovenija (20 odsto).
 
Vladimir Surla, direktor u Dilojtovom Sektoru za finansijsko savetovanje, ocenio je da kada se radi o prodaji problematičnih kredita u Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji u 2016. godini je povećan broj završenih i tekućih transakcija, pa su se ove zemlje tako približile Rumuniji i Sloveniji kao već aktivnim tržištima.
 
"Restrukturiranje kredita u narednim godinama moglo bi da dodatno podstakne smanjenje problematičnih kredita, a time i doprinese rešavanju problema likvidnosti koje trenutno preživljavaju i neke dugoročno solventne kompanije i pojedinci i time se olakša otplata kredita. Druga novost je da je, za razliku od ranije, kad su se prenosili uglavnom problematični krediti poslovnih subjekata, u 2016. godini oživelo tržište problematičnih hipotekarnih kredita stanovništvu", kaže Surla za Danas.
 
I dok u Srbiji propisi ne dozvoljavaju bankama da prodaju nebankarskim institucijama kredite fizičkih lica, u regionu CEE to je sve veći posao. Tako je u 2015. i 2016. godini ostvaren promet ovim kreditima od 1,6 milijardi evra.
 
Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i nekadašnji guverner NBS, objašnjava da loše kredite kupuju specijalizovane institucije koje se nadaju da će te zajmove naplatiti skuplje nego što su ih platili bankama.
 
"Ako se radi o kreditima preduzeća koja mogu da opstanu te institucije često preuzimaju kontrolu nad njima i kasnije se naplate. U slučaju da su preduzeća pred likvidacijom onda se kao poverioci naplaćuju iz stečajne mase", kaže Šoškić dodajući da je jedan od razloga još nerazvijenog tržišta NPL-ova u Srbiji to što njihov otpis i prodaja znače gubitak, ali ne samo za banku, već i za menadžment koji ostaje bez bonusa.
 
Prema njegovim rečima, bankama odgovara da prodaju problematične kredite, ali se postavlja pitanje po kojoj ceni.
 
"Ako banke drže ove kredite u bilansima to znači da ih vrednuju više nego što im je stvarna vrednost, a to rade često zato što to utiče na bilanse banke, ali i bonuse menadžera. Tako nešto je uradila Hipo banka pre prodaje, zatim Erste banka nakon što je na nivou centrale odlučeno da se čiste bilansi, a vidimo prošle godine i Komercijalna banka", ističe Šoškić dodajući da banke prodajom NPL-ova dobijaju živ novac kojim mogu da povećaju kreditnu likvidnost, a istovremeno i oslobađaju sredstva namenjena rezervisanju loših kredita. Takođe kad je banka opterećena NPL-ovima ona teže i skuplje plaća izvore finansiranja.
 
Ostatak pročitajte na sajtu Danasa.
  • Sale NS

    16.04.2017 10:41
    Zajednički imenitelj ?
    Lopine !

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.