Druga strana Telekomove "medalje": Smešak, o dugovima drugi put

Vladimir Lučić, prvi čovek državnog operatera mobilne telefonije "Telekom", ume da uverljivo stvari prikaže drugačijim od onoga kakve jesu.
Druga strana Telekomove "medalje": Smešak, o dugovima drugi put
Foto: Screenshot (YouTube/Jutarnji program Happy TV)
Blagoglagoljivom i u telekokomunikacije izuzetno upućenom, nije mu teško da godinama, i to, mora se priznati, vešto i veoma uspešno, poslovnu situaciju svoje firme prikazuje kao dobru, a perspektivu sjajnu. 
 
Narod mu veruje toliko da golemo i neprekidno rastuće zaduženje kompanije na čijem je čelu samo retke opominje da stvari ni izdaleka nisu tako bajkovite.
Neprekidno rastući dug
 
Ovih dana vođa se, posle ne baš kratke pauze, opet oglasio. Povod je emitovanje petogodišnjih kompanijskih obveznica, zapravo tačnije bi bilo reći reemitovanje. Prvi put krajem septembra 2020. godine "Telekom Srbija" je prodajom svojih hartija prikupio neophodnih 900 miliona dolara. Bilo je to istorijski povoljno vreme za zaduživanje, sa rekordno niskim kamatama, pa je i "Telekom" na pozajmicu plaćao godišnji prinos od 2,75 odsto.
 
Kako su obveznice bile emitovane na pet godina, došlo je vreme da ih emiter otkupi. I formalno jeste, ali tako što se prethodno ponovo zadužio na istu svotu. Međutim, ovoga puta na finansijskom tržištu uslovi su znatno oštriji, pa će ubuduće kamata iznositi 5,9 odsto.
 
Naravno, Lučiću nije bilo teško da i novu pozajmicu javnosti predstavi kao izuzetno efikasan razvojni potez, pa je veći deo priče posvetio širenju Telekoma. 
 
Kako je direktor odlično upućen u pitanja telekomunikacionih poslovanja, usmerio se na činjenicu da firmu vodi po uzoru na "Netfliks", odnosno kao neku vrstu finansijera (za sada) petnaestak precizno odabranih projekata nadarenih programera. Plan je da ubuduće glavni prihod bude iz sličnog finansiranja odabranih projekata.
Oslonac na dijasporu
 
Naravno, tu je i priča o dijaspori, odnosno prilično uspešnoj orijentaciji "Telekoma" ka ljudima sa ovih prostora koji rade po Evropi, u Turskoj, ali čak i u SAD. Mora se priznati da je reč o dobroj strategiji razvoja firme, jer svojim kanalima prodaje one sadržaje koje je, manje-više, prethodno jednom već prodala. 
 
Biće tu i programa namenjenih direktno emigraciji kako bi se videlo da firma vodi računa i o ovom segmentu (budućeg) tržišta. Pošto su slične firme okolnih država, nekada republika bivše Jugoslavije, finansijski i po drugim kapacitetima uočljivo slabije, realni su izgledi da emigrantsko tržište bude mnogo veće nego što bi se na prvi pogled moglo zaključiti.
 
Problem je, međutim, u finansijskim pokazateljima. Istina, valja reći da su nevolje "Telekoma" umnogome posledica dugogodišnje nebrige države za svoj telekomunikacioni operater i totalnog prepuštanja tržišta privatnim rivalima. Tek kada je državi zatrebalo da postane medijski dominantna, država se setila moći operatera i od tada "Telekom" čini sve kako bi postao što superiorniji.
 
Dug 3,4 milijarde evra
 
Pogledajmo, dakle, finansijsko poslovanje "Telekoma" za prošlu godinu. Firma je ukupno prihodovala oko 206 milijardi dinara, 20 odsto više nego prethodne godine. Viši je prihod i od osnovne delatnosti – prodaje telefoniranja, mobilnog telefoniranja, interneta, medijskih sadržaja i slično – sa 150 na otprilike 180 milijardi dinara. 
 
Posebno je pohvalan uočljiv rast prodaje medijskih sadržaja, što je usluga na koju se Telekom sve više oslanja. Samo je sa ovog segmenta lane prikupljeno 22, a ove sezone 38 milijardi dinara.
 
Međutim, i rashodi su znatno narasli, među kojima je pokrivanje gubitaka zavisnih preduzeća koštalo 32 milijarde dinara, od kojih su 30 usmerene na "Arena grupu". Treba plaćati onih 600 miliona evra za šestogodišnje pravo prenosa Engleske premijer lige i neverovatno skupo plaćenih sitnih operatera koje je "Telekom" pokupovao prilikom startnog širenja. 
 
Tako je uprkos ne malom rastu prihoda, profit firme tek 10 milijardi dinara, što je tri puta niže od profita prethodne godine. Činjenica da je zarada monopoliste u državnom vlasništvu tek nešto ispod pet odsto ukupnog prihoda jasno pokazuje da je profitabilnost niska.
Za vraćanje duga 45 godina
 
Međutim, ono što narušava sliku o poslovanju "Telekoma" su dugovi. Za samo godinu dana narasli su na 420 milijardi dinara, odnosno 3,4 milijarde evra i za 140 milijardi dinara (1,18 milijardi evra) su veći nego prethodne sezone.
 
Koliko je kompanija visoko zadužena pokazuje i činjenica da je lane na kamate plaćeno čak 25 milijardi dinara, deset više nego godinu dana ranije, što je veoma visokih 14,2 odsto od ukupnog priliva novca.
 
Smer kojim se već nekoliko godina kreće "Telekom" možda u budućnosti i uspe da firmu usmeri na pravu trasu. Za sada, ipak, finansijska situacija kompanije je loša, dug je toliki da bi firmi trebalo čak 45 godina da bukvalno sav profit ulaže u vraćanje pozajmice kako bi se oslobodila zaduženja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šejn otvara prvu fizičku prodavnicu u Francuskoj

Kineska platforma za prodaju odeće preko interneta Šejn najavila je otvaranje svoje prve fizičke prodavnice u Francuskoj, na osnovu sporazuma s vlasnikom robne kuće Société des Grands Magasins (SGM).