Tehnolog o hepatitisu A u zamrznutom voću iz Srbije: Postajemo tranzitna zona za spornu hranu

Vest da je u Nemačkoj u zamrznutoj mešavini bobičastog voća poreklom iz Srbije otkriven virus hepatitisa A opet je otvorila pitanje bezbednosti hrane namenjene izvozu, ali i proizvoda koji se nalaze na domaćem tržištu.
Tehnolog o hepatitisu A u zamrznutom voću iz Srbije: Postajemo tranzitna zona za spornu hranu
Foto: Pixabay
Ovo nije izolovan slučaj, budući da su slična upozorenja beležena i prethodnih godina, što dodatno pojačava zabrinutost javnosti.
 
Takođe postavlja se pitanje efikasnosti sistema kontrole hrane u Srbiji.
Hepatitis A, poznat i kao "bolest prljavih ruku", najčešće se prenosi putem kontaminirane vode, hrane ili nedovoljne higijene u procesu proizvodnje i obrade.
 
Iako se hrana ređe navodi kao primarni put prenosa, slučajevi povezani sa zamrznutim voćem ukazuju na to da i jedan propust u lancu proizvodnje, prerade ili skladištenja može imati ozbiljne posledice - kako po zdravlje potrošača, tako i po reputaciju domaće prehrambene industrije i izvoza.
Tehnolog Ivan Smajlović ocenio je za Insajder da slučaj ukazuje na ozbiljne slabosti sistema kontrole hrane i moguće zloupotrebe Srbije kao tranzitne zone za reeksport robe sumnjivog porekla.
 
Govoreći o spornoj pošiljci, Smajlović je naveo da je, prema informacijama objavljenim u javnosti, oko 30 odsto voća bilo poreklom iz Srbije, dok je ostatak uvezen iz Poljske.
 
"Kontingenti koji dolaze iz zemalja poput Egipta, Turske ili Albanije, koje nisu članice Evropske unije i gde su standardi niži, mogu da budu kontaminirani hepatitisom", rekao je Smajlović.
 
On tvrdi da se deo takve robe preusmerava u Srbiju radi jeftinijeg pakovanja i eventualne promene porekla proizvoda.
 
"Tu robu preusmeravaju u Srbiju kako bi se ovde obavilo jeftinije pakovanje, jer ona dolazi u rinfuzi. Lakše im je da to odrade firme u Srbiji, da se roba upakuje, a zatim se doda i određeni procenat domaćeg voća", naveo je Smajlović.
 
Dodao je da nije logično da domaće kontrole nisu utvrdile problem pre izvoza.
 
"To je potpuno suludo – u ovih 30 odsto navodno nema kontaminacije, a u ovih 70 odsto ima, iako je sve zajedno upakovano i poslato", ocenio je on.
Smajlović smatra da problem nije pojedinačan, već sistemski.
 
"Sistema nema, to smo zaključili. Mi praktikujemo isto ono što radi i Poljska – uvozimo robu i radimo reeksport", rekao je.
 
On je ocenio da Srbija ima veliki broj laboratorija, ali da ključna državna institucija za kontrolu bezbednosti hrane ne funkcioniše u punom kapacitetu.
 
"Direkcija za nacionalnu referentnu laboratoriju, koja treba da radi te kontrole i monitoring tržišta, ona ne radi", naveo je Smajlović.
 
Prema njegovim rečima, kontrolni sistem u praksi funkcioniše kroz privatne laboratorije, dok državna institucija ostaje neaktivna.
 
"Nema analitičke kontrole od strane inspekcije, ne uzimaju se i ne analiziraju uzorci u dovoljnoj meri. Uglavnom se oslanjaju na deklaracije", rekao je on.
 
Šta je sve još rekao za Insajder na ovu temu čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Tabaković: Inflacija u Srbiji ove godine oko 3,6 odsto

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da bi prema novoj projekciji inflacija u Srbiji trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja od tri plus-minus 1,5 odsto i da će u proseku ove godine iznositi 3,6 odsto