Otkriven nedostajući element u Zemljinom jezgru

Japanski naučnici su već decenijama u potrazi za "nedostajućim elementom" unutar Zemljinog jezgra, a sada veruju da su utvrdili identitet elementa koji, nakon gvožđa i nikla, čini značajni deo naše planete.
Eksperimenti pokazuju da je najverovatnije reč o silicijumu, a ovo otkriće bi moglo da nam pomogne da bolje razumemo način na koji je naš svet formiran. 
 
"Verujemo da je silicijum jedan od glavnih elemenata i da čini blizu pet odsto Zemljinog unutrašnjeg jezgra", rekao je Eiji Ohtani, vođa istraživanja sa Univerziteta u Tokiju. 
 
Smatra se da je unutrašnji deo planete Zemlje čvrsta kugla s radijusom od blizu 1.200 km. Međutim, do toga je teško doći jer je previše duboko da bi se direktno istražilo. 
 
Zemljino jezgro se uglavnom sastoji od gvožđa, što čini 85 odsto njene težine, i nikla koji čini 10 odsto jezgra. Ohtani smatra da tih nedostajućih pet odsto čini upravo silicijum. 
 
Tokom istraživanja Eiji Ohtani i njegov tim napravili su legure gvožđa i nikla i pomešali ih sa silicijumom. Zatim su ih podvrgnuli visokim pritiscima i temperaturama koje postoje u unutrašnjosti jezgra. Otkrili su da se ova smesa podudara sa seizmičkim podacima o unutrašnjosti zemlje. 
 
Profesor Ohtani je rekao da je potrebno još rada i istraživanja kako bi potvrdili prisutnost silicijuma i naglasio je da nije isključena prisutnost drugih elemenata.
 
Osvrćući se na Ohtanijeva istraživanja, profesor Simon Redfern s Univerziteta u Kembridžu pojasnio je da su saznanja o tome šta se nalazi unutra od velike pomoći naučnicima da bolje razumeju okolnosti koje su prevladavale tokom formiranja Zemlje. 
 
"Ovi teški eksperimenti su zaista uzbudljivi jer pomoću njih možemo imati uvid u to kako je unutrašnjost Zemlje izgledala ubrzo nakon prvog formiranja pre 4,5 milijarde godina, kada su jezgra prvi put počela da se odvajaju od stenovitih delova Zemlje", rekao je profesor Simon Redfern. 
 
Ako je veća količina silicijuma bila u Zemljinom jezgru pre više od četiri milijarde godina, kako to pokazuju Ohtanijevi rezultati, onda je ostatak planete bio relativno bogat kiseonikom. Ali, ako je, umesto toga, kiseonik usisan u jezgro, onda jezgro okružuje stenoviti plašt ispražnjenih elemenata. 
 
"Na neki način ove dve opcije su realne alternative koje uveliko zavise od uslova koji su vladali kada je Zemljino jezgro počelo da se formira", rekao je profesor Redfern. 
 
Profesor Ohtani je svoje istraživanje nedavno predstavio na sastanku Američke geofizičke unije u San Francisku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija