Anketa pokazala: Prosečna plata građana 10.000 dinara niža od zvaničnih podataka

Procena prosečne neto zarade zaposlenih radnika u 2016. godini iznosila je 35.399 dinara, pokazala je Anketa o radnoj snazi.
To je za deset hiljada dinara niža zarada od one koju Republički zavod za statistiku ističe kao prosečnu platu tokom 2016, a koja iznosi oko 46.086 dinara, piše portal Radnik.rs.
 
Iz Zavoda za statistiku su u odgovoru na zahtev ovog portala naveli da prosečna plata u iznosu od 35.399 dinara ili oko 290 evra "predstavlja procenu, a ne tačan podatak". Ovaj podatak je samo "procena", kako navode, jer se taj podatak dobija anketiranjem građana i građanki, a oni nisu u obavezi da daju tačan podatak o svojoj zaradi i većina daje odgovor u intervalima (odnosno, odlučuje se za jedan od ponuđenih intervala, na primer, od 17.001 do 25.000 dinara).
 
"Podaci se baziraju na subjektivnim odgovorima ispitanika, tako da postoji tendencija da su zarade potcenjene", navode u odgovoru.
 
Na pitanje na osnovu čega je Republički zavod za statistiku zaključio da su ispitanici u anketi navodili da je njihova zarada niža nego što jeste, Zavod je odgovorio: "Na osnovu poređenja sa podacima iz Poreske uprave, kao i razgovora sa anketarima, došli smo do zaključka da ispitanici najčešće prijavljuju samo osnovnu zaradu (bez dodatnih nadoknada za prekovremeni rad, bonusa, itd.)", navodi se u odgovoru.
 
Na ovaj način Zavod za statistiku podatak o prosečnoj plati ne tretira kao verodostojan podatak i ne objavljuje ga, između ostalog, jer sumnja u tačnost odgovora ispitanika. Međutim, drugi podaci koje daju ispitanici u okviru Ankete o radnoj snazi Zavod smatra tačnim i objavljuje ih, kao na primer podatak da u Srbiji ima 13 odsto nezaposlenih.
 
Ko odgovara na pitanje o prosečnoj plati?
 
Anketari Zavoda za statistiku ne ispituju sve zaposlene o njihovoj prosečnoj zaradi u prethodnom mesecu. Na ovo pitanje ne odgovaraju pomažući članovi domaćinstva, odnosno građani koji pomažu članovima porodice u porodičnom poslu i ne dobijaju naknadu za tu pomoć, iako ih Zavod smatra zaposlenima.
 
Na pitanje o prosečnoj zaradi ne odgovaraju ni vlasnici i suvlasnici firmi, preduzetnici i ortaci u preduzetničkoj radnji, samostalni umetnici, sportisti, poljoprivrednici i drugi radnici koji samostalno obavljaju delatnost.
 
Zanimljivo je da na ovo pitanje ne odgovaraju ni radnici koji rade po ugovoru o delu ili imaju autorski ugovor jer se smatra da ovi radnici rade samostalno za naknadu koju primaju po završenom poslu. Realnost je, međutim, da poslodavci često sklapaju ovakve ugovore sa radnicima kako bi umanjili njihova prava koja im pripadaju kao zaposlenima i o toj činjenici bi predstavnici Zavoda trebalo da vode računa.
 
Iz Zavoda su na  pitanje zbog čega ovi zaposleni ne odgovaraju na pitanje o prosečnoj zaradi naveli da je to u skladu sa "metodologijom EU LFS istraživanja".
 
Ovim pitanjem o prosečnoj zaradi obuhvaćeno je više radnika nego istraživanjem koje objavljuje Zavod za statistiku i na osnovu koga je prosečna neto zarada u Srbiji viša od 45 hiljada dinara. To istraživanje obuhvata samo radnike koji rade po ugovoru o radu.
  • lazu sve

    15.05.2017 20:41
    Isto tako je i procenat nezaposlenih za 10% visi od zvanicnog
  • đokica

    15.05.2017 17:50
    za POREZ NA STAN IDE VIŠA
    Varijanta a za PREŽIVLJAVANJE niža !!!
    Slagali su namerno LOPINE,jer prosek ulazi u OBRAĆUN za POREZ!!!
    Posle nove godine je pao...
  • solomon

    15.05.2017 17:15
    ne razumem
    A zasto jednostavno ne saberu sve prijavljene u Srbiji koji su prijavljeni, i podele sa istim brojem,
    na primanja na koja su prijavljeni?
    Prosta matematika i daje tacan podatak.

    A indijanci vrse anketu pored javno dostupnih podataka.
    Pa ko je ovde lud?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija